DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 117     <-- 117 -->        PDF

ve i koncesionara u kojemu su naznačeni okviri kretanja
cijena, ali se cijene formiraju slobodno.


Njemačka: cijene se određuju u Direkciji. Drvne
Sortimente prodaju Uprave šuma, dok šumarije imaju
određeno manju kvotu. Prodaje se putem ugovora i
nadmetanja, a visoko vrijedni sortimenti licitacijom za
svaki komad.


Hrvatska: 90 % etata proda se putem ugovora domaćoj
drvnoj industriji, 4 % se proda putem međunarodnog
javnog nadmetanja, 3 % putem domaćag javnog
nadmetanja i 3 % na blagajni. Cijene su strogo regulirane
i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
Republike Hrvatske ih nije mijenjalo od 1997. godine.


Međunarodni znanstveni skup


U pogledu certifikacije šuma razvidno je kako Austrija,
Njemačka i Češka imaju uvedenu PEFC certifikaciju,
dok su ostale zemlje na FSC certifikaciji. Slovenija
tek uvodi certifikat.


Na kraju je utvrđeno da će HŠ d.o.o. Zagreb u siječnju
2005. godine zatražiti i obraditi podatke po osnovi
cijena svih zemalja sudionika.


Mr. sc. Josip Dundović


PROTUEROZIJSKA I ZAŠTITNA ULOGA ŠUME I POSTUPCI
NJEZINA ODRŽAVANJA I UNAPREĐENJA


AKADEMIJA ŠUMARSKIH ZNANOSTI organizira
24. - 25. studenoga 2004. godine u Zagrebu međunarodni
znanstvani skup pod nazivom: Protuerozijska
i zaštitna uloga šume i postupci njezina održavanja
i unapređenja.


Organizatori su:


IUFRO Group 8.01.00 Ekosustavi, čelnik Emil
Klimo


IUFRO Group 8.01.08. Nizinski šumski ekosustavi,
čelnik Slavko Matić


Akademija šumarskih znanosti, Zagreb


Lesnicka a Dravarska Fakulta MZLU, Brno


Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Suorganizatori su:


Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split


Šumarski institut, Jastrebarsko


Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb


Hrvatske šume d.o.o. Zagreb
Pokrovitelj skupa je Ministarstvo poljoprivrede,
šumarstva i vodnoga gospodarstva Vlade Republike
Hrvatske.


Sadržaj skupa


Okvir tema za prijavu referata.
Protuerozijska i vodozaštitna uloga šume pripadaju u
skupinu ekoloških uloga i među najznačajnije u zaštiti
okoliša te u čovjekovoj vodoopskrbi.
Odavno je znano da šuma spriječava akvatičnu i eolsku
eroziju te i bujice, što ovisi o staništu (klima, reljef,


geološka podloga, tlo) i životnoj zajednici, uzgojnom
obliku, dobi, vrsti drveća, uzgojnim postupcima, načinu
uporabe šume, novonastalim šumskim štetama i uzgojnim
načinima njihove sanacije, održavanju određene
gustoće sklopa, čovjekovu zadiranju u šumoviti krajobraz
te o postojanosti održavanja potrajnosti gospodarenja
(održivi razvoj).


Vodozaštitna uloga ovisi o udjelu šume u krajobrazu
te o pročišćavanju oborinske i poplavne vode filtriranjem
kroz šumsko tlo čineći je pitkom, a tečenjem kroz
vodonosne slojeve tla osigurava se pitka voda u izvorištima.


Budući daje uloga šume sve više usmjerena na zaštitu
okoliša, a posebno na eroziju i vodoopskrbu, na šumarskoj
je struci da uz drvo visoke kakvoće održava
šumu u stanju koje će optimalno osigurati njezin protuerozijski
učinak i vodozaštitu. Uz to je potrebno voditi
brigu i o ostalim općekorisnim funkcijama šume. Ostale
ekološke (klimatska, protuimisijska, hidrološka /uravnoteženje
vodnih odnosa u prostoru/), socijalne (estetska,
zdravstvena, rekreacijska, turistička) i socijalnoekofiziološke
(genetska, biološkoraznolikosna, prirodozaštitarska,
fiziološka /C02/) funkcije potrebno je usklađivati
s ovaj puta naglašenom protuerozijskom i vodozaštitnom
funkcijom, ne zanemarivši pritom gospodarsku
ulogu.


U obradi tema poželjna je interdisciplinarnost.
Jezik izlaganja je engleski uz simultano prevođenje
engleskoga na hrvatski i hrvatskoga na engleski.


Uredništvo