DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 118 <-- 118 --> PDF |
NOVI MAGISTRI ZNANOSTI Mr. sc. STJEPAN PETRES, dipl. ing. šum. Nakon pozitivnog izvješća Povjerenstva za ocjenu izrađenog magistarskog rada Fakultetskom vijeću Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Stjepan Petreš, dipl. ing. šum. je 14. svibnja 2004. god. pred Povjerenstvom u sastavu Dr. se. Željko Zečić , predsjednik, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan, (mentor), član, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i izv. prof, doc. dr. sc. Boštjan Kosir, član, Biotehniška fakulteta Univerza v Ljubljani, uspješno obranio svoj magistarski rad pod naslovom Privlačenje oblovine zglobnim traktorima LKT 81 T i Timberjack 225 A iz dovršne sječine hrasta lužnjaka s osvrtom na oštećivanje pomlatka. Time je stekao znanstveni stupanj magistra znanosti iz znanstvenog područja biotehničkih znanosti, znanstvenog polja šumarstvo, znanstvene grane iskorištavanje šuma. Stjepan Petreš rođenje 9. travnja 1961. godine u Novskoj od oca Ivana i majke Marije, rođene Kuzmić. Osnovnu školu je završio 1976. godine i to u mjestima Stara Subocka i Lipovljani, a srednje usmjereno obrazovanje u Novskoj i Kutini 1980. godine, stekavši zanimanje ekonomist - inokorespodent za vanjsku trgovinu. Na Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisuje se 1980. godine i odlazi na odsluženje vojnog roka. Studij šumarstva završava diplomskim radom iz područja iskorištavanja šuma 1. 7. 1986., pod naslovom "Štete kod privlačenja drva traktorom kod oplodne sječe". Od 1. 8. 1986. radi u Š.G. "Josip Kozarac" Nova Gradiška, u Službi za uređivanje šuma Kutina na radnom mjestu taksatora pripravnika, a nakon završenog pripravničkog stažiranja dvije godine radi kao taksator, a zatim kao samostalni taksator. Nakon osnutka J.P. "Hrvatske šume" Zagreb, od 1. 1.1991. godine radi u Upravi šuma Zagreb, šumarija Lipovljani na radnom mjestu revirnika. Od 1. 1. 1992. godine raspoređen je na radno mjesto upravitelja šumarije Jasenovac, Uprava šuma Zagreb, a od 1. 7. 1995. upravitelj je šumarije Lipovljani. Po odluci Upravnog odbora J.P. "Hrvatske šume" od 1. 10. 1997. godine raspoređen je na radno mjesto direktora trgovačkog društva "Prijevoz i mehaniza cija Kutina" društva za šumarstvo, prijevoz, trgovinu i usluge u Kutini. Od 1. 2. 2001. radi na radnom mjestu Zamjenika upravitelja Uprave šuma Zagreb. 1990. god pred ispitnom komisijom SlZ-e šumarstva Hrvatske, Zagreb, položio je stručni državni ispit, a pred povjerenstvom Hrvatskog lovačkoga saveza 1993. godine ispit za ocjenjivača trofeja divljači. Na stručnom seminaru u Velikoj Gorici 1993. god. osposobljen je za "poslove odabiranja i obilježavanja stabala koja se suše". Na šumarskom smjeru Šumarskog fakulteta u Zagrebu školske godine 1992/93. upisuje poslijediplomski studij iz znanstvenog područja Iskorištavanja šuma. U skladu s Planom obrazovanja uz rad u 2001. godini u J.P. "Hrvatske šume" pohađao je seminar iz menagmenta za regionalnog menagera. U suautorstvu je izradio i objavio pet znanstvenih radova, a autor je jednog stručnog rada. Na znanstvenom skupu na Brijunima 1992. godine bio je suautor izlaganja. Godine 1999. sudjelovao je u radu 33. Međunarodnog simpozija o mehaniziranju šumskog rada, Zalesina, Delnice, Senj. Nazočio je i radu Međunarodne konferencije "Iskrsli problemi u iskorištavanju šuma i promjena tehnologija na kraju stoljeća", IUFRO, Opatija, 27. rujan - 1. listopad 1999. godine, kao suautor znanstvenog rada. Sredinom mjeseca srpnja 1991. godine dragovoljno se uključio u obranu suvereniteta Republike Hrvatske. Kao zapovjednik MHAD-a 125 Brigade - Novska, 20. 12. 1991. teško je ranjen (40 % -tni ratni vojni invalid). Nositelj je spomenice domovinskog rata 1990/1992. i medalje "Oluja". Za uspješno je izvršavanje postavljenih zadaća, višestruko je pohvaljen i nagrađen. Ukazom predsjednika Republike od 28. 5. 1992. godine dodijeljen mu je čin bojnika Hrvatske vojske. Odlukom predsjednika RH odlikovanje "Redom hrvatskoga trolista" i "Medaljom za iznimne pothvate". Nezavisnije vijećnik u gradskom vijeću Grada Novske od 1993. do 1998. godine. Član je Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog lovačkog saveza, udruge HVIDRA-a Novska i N. K. "Croatia" Stara Subocka. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 119 <-- 119 --> PDF |
Magistarski rad Stjepana Petreša, dipl. ing. šumarstva sadrži 222 stranice, 255 navoda literature i 68 stranica priloga na CD. Rad je podijeljen u nekoliko cjelina: Predgovor, Uvod, Problematika i cilj istraživanja, Mjesto i metode istraživanja, Rezultati istraživanja a) djelotvornost i troškovi privlačenja traktora b) oštećivanje mladog naraštaja (pomlatka) i gaženja tla, Zaključci, Literatura, Prilozi i Bilješka o autoru. U Uvodu se govori o integralnom gospodarenju šumama i šumskim zemljištem u cilju gospodarenja i obnove jednodobnih sastojina oplodnim sječama, razmatra načine eksploatacije šuma u prošlosti i sada, vezano za pridobivanja drva i oštećivanje sastojine i šumskog staništa te pomlatka. U poglavlju Problematika istraživanja se raspravlja problem sječe, izradbe i privlačenja drva te štete na tlu i pomlatku pri pridobivanju drva. U šumama Hrvatske, ovisno o načinu gospodarenja, provode se specifične vrste sječa. Svaka vrsta siječe zahtijeva ekološki prihvatljivu tehnologiju, odnosno metodu i način rada. U ovom poglavlju se raspravlja i o štetnosti određenih tvari, koje upotrebom šumskih vozila dospijevaju u šumski ekosustav. Glavni cilj istraživanja u ovom magistarskom radu bio je proučavanje značajki privlačenu drva i djelotvornosti šumskih zglobnih konačnih traktora LTK 81 T i Timberjack 225 A u dovršnim sječama hrasta lužnjaka, uz primjenu sortimentne metode s posebnim osvrtom na oštećivanje pomlatka i gaženje tla. Kako bi se dosegao cilj i podciljevi istraživanja u sječini su odabrane četiri plohe, svaka veličine jednog hektara. Plohe su razičito sekundarno otvorne i s različitim uvjetima i organizacijom rada. Glavne su traktorske vlake položane sredinom plohe te je njihova duljina oko 100 m, a na nijh se nastavljaju, u nekim plohama sporedne traktorske vlake. Proučavana je dijelotvornost dva tipa zglobnih traktora. Ploha 1 ima sekundarnu otvorenost od 138 m. U njoj je ispitana inačica rada s jednim vučnim uzetom inače dvobubanjskog vitla traktora LKT 81 T. U plohama 2 i 3 su za kretanje i zauzimanje položaja za utovar korištene glavne i sporedne traktorske vlake uz privitlavanje s jednim vučnim uzetom jednobubanjskog vitla traktora Timberjack 225. Gustoća vlaka u plohi 2 iznosi 338 m, a u trećoj plohi 228 m. U plohi 4 nije bilo sporednih vlaka te je otvorenost iznosila 101,5 m. U ovoj inačici traktor LKT 81 T je koristio dva vučna užeta dvobubanjskog vitla, uz privitlavanje oblovine s glavne traktorske vlake položene sredinom plohe. Na taj način provedena su istraživanja navedenih traktora i inačica rada sa specifičnim tehničkim, tehnološkim i sastojinskim uvijetima. Tijekom istraživanja navedenih traktora i inačica rada, praćena su oštećenja pomlatka nastala pri obaranju stabla te privitlavanju i privlačenju oblovine. Ujedno je istraživan utjecaj gažene ploštine sastojine na intenzitet oštećenja pomlatka. U poglavlju Objekti i metode istraživanja daje se detaljan opis i položaj objekta istraživaja te primijenjenih metoda pri terenskim mjerenjima i obradi podataka. Metode prikupljanja i obrade podataka su detaljno pojašnjene. Pri mjerenju učinkovitosti traktora primijenjen je studij rada i vremena uz korištenje povratne metode kronometrije i snimke radnog dana. Također su opisani specijalno razvijeni opažački listovi za evidenciju oštećenja pomlatka kao i sama metoda razvrstavanja i mjerenja oštećenja. Posebna pažnja dana je matematičko-statističkoj obradi, pri kojoj su korišteni softverski paketi Microsoft Excel i Statistica 6. Pri obradi oštećenja mladog naraštaja primijenjena je Multipla regresijska analiza . Poglavlje Rezultati istraživanja podijeljeno je na dva potpoglavlja. Prvo Djelotvornost i troškovi privlačenja traktora i drugo Oštećivanje mladog naraštaja i gaženje tla. U prvoj točki poglavlja raspravlja se o privučenom drvu na plohama, gdje su traktori privukli od 197,30 m3 u plohi 3 do najviše 274,51 m3 oblovine u plohi 4. Prosječni su obujmi tovara u plohama u rasponu od 1,59 m3 (ploha 1) do 3,27 m3 (ploha 4). Rad traktora je istraživan 25 radnih dana. Traktori su dnevno na radu u plohama proveli prosječno 308,25 minuta, koristeći 57,27 % do 71,21 % dnevnog radnog vremena. Čisto vrijeme prosječno za sve plohe čini 79,72 %, a opća vremena 20,28 % ukupnog radnog vremena. Udio efektivnog vremena je u ukupnom vremenu najpovoljniji u plohi 3 i to 83,77 %, a najniži u plohi 2 s iznosom od 77,80 %. Dodatno vrijeme u plohama iznosi od 16,77 % do 22,17 % efektivnog vremena. Norme vremena za udaljenosti privlačenja od 50 do 500 metara u plohi 1 iznose od 8,24 min/m3 do 19,91 min/m3, a u plohi 4 za udaljenosti od 50 do 250 metara od 4,14 min/m3 do 5,62 min/m3. U plohi 2, za udaljenosti privlačenja od 50 do 400 metara norma se vremena kreće od 6,52 min/m3 do 10,56 min/m3, a za udaljenosti od 50 do 300 metara u plohi 3 iznosi od 5,85 min/m3 do 9,58 min/m3. Dnevni se učinak za udaljenost privlačenja od 50 do 300 metara u plohi 1 kreće od 58,25 mVdan do 24,11 m3/dan. U plohi 2 učinak je za udaljenost privlačenja od 50 do 400 metara od 73,60 mVdan do 45,47 nrVdan. Za udaljenost privlačenja od 50 do 300 metara u plohi 3, dnevni učinak je u rasponu od 81,98 mVdan do 50,12 mVdan. U plohi 4 dnevni je učinak na 50 metara 115,81 m3/dan, a na 250 metara 85,41 mVdan. Troškovi privlačenja na udaljenosti od 250 metara iznose u prvoj plohi 51,39 kn/m3, a u četvrtoj plohi 21,51 kn/m3. U plohama 2 i 3 troškovi su praktično jednaki i iznose 43,33 kn/m3 i 43,35 kn/m3. Ostvareni učinci i troškovi privlačenja u plohama upućuju na zaključak da je u dovršnoj sječini, |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 120 <-- 120 --> PDF |
pri načinu rada sortimentnom metodom proizvodnost traktora veća ako se drvo privitlava dvobubanjskim vitlom uz korištenje dva vučna užeta. Drugo potpoglavlje rezultata istraživanja Oštećivanje pomlatka i gaženje tla obuhvaća više točaka. Brojnost mladog naraštaja hrasta lužnjaka je na plohama utvrđena prije početka sječe i izradbe. U plohi 4 je izbrojano 29 371, a u plohama 1, 2 i 3 izbrojano je 4 031, 3 871 i 3 997 biljaka hrasta lužnjaka. Pri radovima sječe i izradbe najmanja su oštećenja pomlatka u plohi 4 i to 0,39 % od preostalih neoštećenih biljaka hrasta lužnjaka. Slijedi ploha 1 s 1,37 % i ploha 3 s 2,61 %. Najviše se oštećuje u drugoj plohi i to 2,61 % od neoštećenih biljaka hrasta lužnjaka. Pri privitlavanju obloga drva najmanje je pomlatka oštećeno u plohama 4 i 2 i to 3,09 % te 3,85 %, a najviše u plohi 3 i to 15,33 % prema neoštećenim biljkama hrasta lužnjaka. U plohi 1 se oštetilo 8,98 % mladog naraštaja. Uzorci oštećivanja pri privitlavanju su čelo i oplošje (tijelo) trupca. Najveći je broj oštećenog mladog naraštaja od čela trupca u plohama 1, 3 i 4, a oplošje je oštetilo najveći broj biljaka u drugoj plohi. Utvrđeno je da s povećanjem udaljenosti privitlavanja sortimenta značajno raste broj oštećenih biljaka. Multiplom linearnom regresijom je istražen utjecaj udaljenosti privitlavanja tovara, broja komada u tovaru i obujma tovara na broj oštećenih biljaka. Pri ukupnim se aktivnostima privlačenja drvnih sortimenata oštećuje od 6,85 % u plohi 4 do 25,05 % biljaka u plohi 3. i to u odnosu prema neoštećenom pomlatku. U plohi 1 oštećeno je od privlačenja 16,50 %, a u drugoj plohi 20,44 %. U plohi 3 oštećenja su za 3,65 puta veća u odnosu na plohu 4. Pri privitlavanju i privlačenju je najčešći oblik oštećenja uništeni i polegnuti pomladak te biljke oguljene kore. Utvrđeno je da između oštećivanja od obaranja i privlačenja postoji signifikantna razlika. Naime, privlačenje značajnije utječe na oštećivanje pomlatka. Zaključne preporuke za uspješno izvođenje radova pridobivanja drva u oplodnim sječama i ujedno uspješna obnova sastojina je najveća proizvodnost, najmanji trošak po jedinici obujma i najmanje oštećivanje pomlatka i gaženja tla. Na temelju iznešenih rezultata, u dovršnim se sječinama preporučuje privitlavanje oblovine s dvobubanjskim vitlom (s oba vučna uža) s glavne traktorske vlake, uz međusobni razmak vlaka od 100 m. Privlačenje po mogućnosti treba obaviti po suhome tlu, po smrznutome tlu ili po dubokom snježnom pokrivaču. Na temelju ovih istraživanja u nizinskin se uvjetima rada pri privlačenju drva s istraživanim zglobnim traktorima iz dovršnih sječina, preporučuje koristiti poludebalnu i debalnu metodu uz optimalni razmak glavnih traktorskih vlaka od 100 m. Prije planiranja mreže sekundar nih prometnica, nužno je odabrati tehnologiju micanja drva od panja do šumske ceste vezano za vuču po tlu, izvoženje ili iznošenje zrakom. Otvaranju šuma treba prethoditi analiza prirodnih prilika i to morfoloških, klimatskih i geoloških, a zatim izradba prijedloga i terenska provedba otvaranja šume mrežom sekundarnih prometnica. Ekonomskom će se analizom utvrditi granica korištenja zglobnih traktora, u odnosu na negativnu stranu privlačenja drva po tlu zbog oštećivanja sastojine, pomlatka i staništa. Optimalnu će gustoću i raspored sekundarnih prometnica odrediti optimalni troškovi i najmanje štete pri pridobivanju drva. Pri radovima pridobivanja drva nastaju oštećenja sastojine i šumskog tla koja nije moguće izbjeći. Mogućnost smanjenja oštećivanja je u ograničenju mehaniziranih operacija na točno određene površine i smjerove privitlavanja i privlačenja drva. Glede ekološkog aspekta, nužno je bolje povezati biološki i tehničko - organizaciski pristup pri pridobivanju drva. Zbog ekološkog se pristupa u pripremi rada jasno treba utvrditi preventiva i sanacija šteta svih vrsta, kao i odgovornost za pristup normalnom postupanju. Pri planiranju je nužno predvidjeti troškove za radove preventive i sanacije. Zadaća je šumarskih stručnjaka gospodarenje šumskim ekosustavima na temelju načela održivog razvoja i načela prirodnog pomlađivanja, održanja i raznolikosti i potraj nosti prihoda te stalnog unapređivanja poslovanja. Istraživanja su pokazala da se uspješnost načina rada ne smije ocjenjivati isključivo preko mjere proizvodnosti i troškova, već moramo valorizirati i štete koje pri tome nastaju. One trebaju biti na primarnom mjestu pri donošenju odluka o najpovoljnijoj inačici rada. Čvrsto se utemeljuju načela rada u dovršnim sječama hrasta lužnjaka, koji usuglašavaju zahtjeve pridobivanja drva i prirodne obnove sastojina u slučaju privlačenja drva po tlu traktorima s vitlom: međusobni razmak vlaka 100 m, usmjereno rušenje stabala prema vlaci, deblovna metoda izradbe i formiranje tovara s dva vučna užeta dvobubanjskoga vitla. O značenju ovoga magistarskog rada za hrvatsko šumarstvo najbolje govori ocjena rada Povjerenstva. "Povjerenstvo nalazi daje pristupnik na ocjenu prinio vrlo opsežan rad, u kojem se bavi problematikom djelotvornosti zglobnih traktora pri privlačenju oblovine iz dovršne sječe sastojine hrasta lužnjaka, povezano s posljedicama navedenih radova na tlu i mladom naraštaju (ponik i pomladak). U mnogim je dosadašnjim objavama prezentirana djelotvornost traktora u našim prirodnim šumama od ranih proreda do dovršnih kao i |