DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 123     <-- 123 -->        PDF

marija i ukupnih iznosa. Iako ovaj slučajno pronađeni
dokument ne otkriva ništa novo u ovim disciplinama,
ipak u nekim elementima svjedoči o tadašnjem razvoju
šumarstva. U njemu su iznesena razmišljanja tadašnjih
šumara o pošumljavanju, melioraciji šuma i očetinjavanju
bukovih šuma, od kojih su neka kasnije i potpuno
napuštena. Uza sve to, objavljivanjem ovog dokumenta
približili smo sadašnjoj generaciji šumara makar


IZ INOZEMNOG ŠUMARSTVA


jedan segment nekadašnjih radova u šumarstvu od
prije gotovo pola stoljeća. Ta etapa razvoja šumarstva
svakako je utjecala na njegov daljnji razvoj do današnjih
dana.


V. Ivančević
POLOŽAJ ŠUMARSTVA U SUSRETU S NOVIM ZAKONOM
O ŠUMAMA (SNF BiH 20/02)


U stručnoj šumarskoj literaturi još nisu dani cjeloviti
prikazi novih rješenja glede položaja šumarstva u smislu
odredbi važećeg Zakona o šumama (SNF BiH
20/02). Neka praktična rješenja iz ranijeg zakona koji je
dugo vrijedio i uz to ustaljene šumarske prakse te prateće
pravne regulative ostala su ista ili slična. No međutim
taj je pogled samo površan i ne daje uopće potpunu
sliku budućeg ustroja šumarstva. Rasprave su vodene
samo u smjeru da li jedno šumsko gospodarsko društvo
na razini Federacije BiH ili isto društvo po kantonima.
Činilo se daje to bit. Međutim, bit je u ukupnom položaju
upravljanja, koje u cjelini prelazi na državni organ,
federalnu odnosno kantonalnu šumsku upravu. Šumsko
gospodarsko društvo gubi sva upravna ovlaštenja, gubi
prerogativu državnog poduzeća i nema nikakvih ovlasti
u smislu upravljanja šumama i šumskim resursima. Ono
postaje izvršitelj poslova kantonalnih ministarstava, od
kojih u izvršenju poslova ima stalnu kontrolu nad svim
fazama rada u šumarstvu.


To se najbolje vidi po tome, što sve izravne ovlasti
gospodarenja ima Federalna odnosno kantonalna šumska
uprava (članak 57. i 59. Zakona).


Pogledajmo nadležnost šumske uprave i članka 59
Zakona koji glasi:
Kantonalna uprava obavlja sljedeće poslove:
a) prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i


razvoju svih šuma i vodi katastar šuma i šumskog


zemljišna na području kantona;
b) priprema kantonalni šumsko-razvoji plan i podnosi
ga kantonalnom ministarstvu;
c) prati dinamiku poslova na izradi šumsko-gospodarskih
osnova i njihovo realiziranje;


d) vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu
šumskog sjemena i proizvođača šumskog i ukrasnog
drveća i grmlja;


e) obavlja poslove izvještajno-dojavne službe i prati
stanje i stupanj oštećenosti šuma i o tome izvještava
Federalnu upravu;


f) osigurava neposrednu zaštitu šuma putem čuvarske
službe;


g) ustupa poslove kantonalnom šumsko-gospodarskom
društvu glede gospodarenja šumama i šumskim
zemljištima u državnom vlasništvu i prati izvršenje
ugovorenih obveza;


h) prati realizaciju programa integralne zaštite šuma;
i) usuglašava šumsko-gospodarske osnove s prostornim
planovima, vodoprivrednim osnovama, lovnoprivrednim
osnovama, evidencijama koje se vode u
Zavodu za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog
naslijeđa i federalnim programom upravljanja mineralnim
sirovinama i planovima upravljanja s pojedinim
mineralnim sirovinama;


j) daje mišljenje na šumsko-gospodarske osnove;
k) prati ekonomsko stanje šumarstva na području kantona
i podatke dostavlja Federalnoj upravi;


1) priprema i izrađuje programe iz oblasti šumarstva
koji se financiraju ili sufinanciraju iz namjenskog
fonda kantona;


m) sudjeluje u izradi stručnoga mišljenja za formiranje
ili reviziju šumsko-gospodarskih područja;


n) priprema i daje mišljenje za proglašenje zaštitnih i
šuma s posebnom namjenom na način propisan
ovim zakonom;


o) provodi programe i potiče znanstveno-istraživačku
djelatnost, organizira savjetovanja i pruža stručnu
pomoć kantonalnom šumsko-gospodarskom društvu;


p) izrađuje planove za izgradnju i održavanje šumskih
prometnica i zaštitu izvorišta i vodotoka unutar
šumskih resursa uz suglasnost nadležnog organa za
poslove vodoprivrede;




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 124     <-- 124 -->        PDF

q) prati provođenje primjene jedinstvenih cijena šum


skih proizvoda;
r) upoznaje javnost sa stanjem šuma i izdaje prigodne


stručno-popularne publikacije o stanju šuma i nji


hovom značaju;
s) izrađuje godišnji plan rada, financijski plan i godi


šnje izvješće i iste dostavlja kantonalnom ministar


stvu;
t) obavlja i druge poslove i zadatke koji proizlaze iz
ovog zakona ili po zahtjevu kantonalnog ministarstva.


Kantoni će donijeti propise o upravljanju i korištenju
sredstava namjenskih fondova kantona. Sredstva
namjenskih fondova kantona mogu biti korištena samo
za izvršenje zadataka koji su sukladni s ovim zakonom
dani svim kantonima i za mjere koje su slične namjeni
korištenja sredstava namjenskog fonda Federacije.


Kantonalna uprava dostavlja Federalnoj upravi sve
potrebne podatke u cilju sagledavanja stanja šumarstva
u Federaciji.


Nadalje u poglavlju 8. Financiranje u članku 60.
Zakona kaže:


Prihodi namjenskog fonda Federacije i namjenskih
fondova kantona su:
a) naknada za korištenje općekorisnih funkcija šume;
b) sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma;
c) naknade iz članka 4. stavak 9. članka 19. stavak 8.


članak 26. st. 3. i 4. i članka 45. stavak;
d) donacije, krediti, pokloni i drugi izvori.


Naknade iz stavka 1. točka a) ovog članka plaćat će
sve pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost
na području Federacije u visini 0,1 % njihovog
ukupnog prihoda, osim kantonalnih šumsko-gospodarskih
društava iz članka 27. ovog zakona.


Kantonalna šumsko-gospodarska društva plaćat će
naknadu iz stavka 1. točka b) ovog članka, sukladno s
člankom 27. ovog zakona, u visini koja neće biti manja
od 3 % od vrijednosti prihoda ostvarenih od prodaje drveta
i prodaje sekundarnih šumskih proizvoda. Vlada
Federacije može na temelju ekonomske analize kantonalnih
šumsko-gospodarskih društava, koju će izrađivati
Federalna uprava, i na temelju podataka iz šumsko-
gospodarskih osnova odrediti da određena kantonalna
šumsko-gospodarska društva trebaju plaćati naknade
u višem postotku.


Naknade iz st. 2. i 3. ovog članka uplaćuju se polugodišnje
i po završnom godišnjem računovodstvenom
izvješću, u iznosu od 20 % na poseban račun namjenskog
fonda Federacije koji se vodi kod Federalne uprave
i 80 % na poseban račun namjenskog fonda kantona
koji se vodi kod nadležne kantonalne uprave, na čijem
području je pravna osoba registrirana.


Uplate će se obavljati sukladno s posebnim propisom
Federalnog ministarstva financija.


Financijska policija, odnosno kantonalna šumarska
inspekcija obavlja kontrolu obračuna i plaćanja iz stavka
5. ovog članka. Ako obveznik plaćanja naknade ne
obračuna ili ne uplati naknadu iz stavka 1. ovog članka,
naknada će se naknadno obračunati i naplatiti iz sredstva
obveznika.


Federalni ministar, u sporazumu s federalnim ministrom
financija, propisat će oblik i sadržaj obrasca za
obračun naknada iz st. 2. i 3. ovog članka.


Dakle, kod ovakvog novog pristupa šumarstvu jasno
se vidi potpuno nov koncept šumarstva, koji je većini
sadašnjih živućih stručnjaka i znanstvenika nepoznat.
Neki slični elementi postojali su u Zakonu o šumama
za vrijeme Austrougarske okupacije (1878-1918) i
Kraljevine Jugoslavije (1918-1941). Mandat države
ostvaren kroz njen upravni organ u našem se slučaju
neviđeno povećava i ne treba gajiti iluzije da se on
neće ostvariti, bez obzira koliko to sada izgledalo teško
izvodljivo. Uostalom Bosna i Hercegovina učinit će
sve da se približi članstvu u Europskoj uniji, što
podrazumijeva reformu sudstva, policije, državne
uprave na svim razinama među kojima je i državna
šumska uprava.


No, da pogledamo kako zamišljamo ustroj buduće
uprave za šumarstvo u Hercegovačko-neretvanskoj
Županiji - Kantonu, i oblik organizacije šumsko-gospodarskog
društva ove Županije - Kantona.


Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o
županijskim ministarstvima i drugim tijelima županijske
uprave (NN 1/2002), uprava za šumarstvo nalazi se
u sastavu Ministarstva za gospodarstvo, poduzetništvo
i poljoprivredu, kao posebna uprava.


Ona prema našim saznanjima nije uopće postavljena
u smislu novog zakona o šumama. Po njenom unutarnjem
ustroju treba izmijeniti sistematizaciju poslova
i prilagoditi je Zakonu o šumama. Najprije treba promijeniti
Zakon o ministarstvima Županije HNK u odjelu
nadležnosti iz Zakona o šumama, preuzimajući sve
odredbe članka 59. Zakona o šumama.


Iz nadležnosti treba usvojiti ustroj šumske uprave
koji bi po logici poslova trebao izgledati kako slijedi:


Kantonalna šumska uprava


-
Odjel za plan, razvoj, analizu, financije i informatiku,
-
Odjel za uzgoj i zaštitu šuma i rasadničku proizvodnju,
-
Odjel za iskorištavanje šuma,
-
Odjel za uređivanje šuma,
Odjel za komercijalne poslove, ekologiju, sporedne
šumske proizvode, turizam u šumarstvu te lov i
ribolov u šumi,
Odjel za odnose s javnošću i informiranje,
-
Odjel inspekcije.


ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 125     <-- 125 -->        PDF

Iz članka 59. Zakona o šumama možemo predložiti
strukturu poslova odjela u upravi za šumarstvo kantona:


Odjel za plan, razvoj, analizu, financije i informatiku


priprema kantonalni šumsko-razvojni plan i podnosi
ga kantonalnom ministarstvu,
priprema i izrađuje programe iz oblasti šumarstva
koji se financiraju ili sufinanciraju iz namjenskog
fonda kantona,
izrađuje godišnji plan rada, financijski plan i godišnje
izvješće i iste dostavlja kantonalnom ministarstvu,
provodi programe i potiče naučno-istraživačku djelatnost,
organizira savjetovanje i pruža stručnu
pomoć.


Odjel za uzgoj i zaštitu šuma i rasadničku proizvodnju


prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i
razvoju svih šuma i vodi katastar šuma i šumskog
zemljišta na području kantona,
obavlja poslove izvještajno-dojavne službe i prati
stanje i stupanj oštećenosti šuma i o tome izvještava
Federalnu upravu,
osigurava neposrednu zaštitu putem čuvarske službe,
prati realizaciju programa integralne zaštite šuma.


Odjel za iskorištavanje šuma


ustupa poslove kantonalnom šumsko-gospodarskom
društvu glede gospodarenja šumama i šumskim
zemljištem u državnom vlasništvu i prati izvršenje
ugovorenih obaveza,
izrađuje planove za izgradnju i održavanje šumskih
prometnica.
skupa s odjelom za ekologiju obavlja zaštitu izvorišta
i vodotoka unutar šumskih resursa uz suglasnost
nadležnog organa za poslove vodoprivrede.


Odjel za uređivanje šuma


prati dinamiku na izradi šumsko-gospodarskih osnova
i njihovo realiziranje,
usaglašava šumsko-gospodarske osnove s prostornim
uređenjem,


daje mišljenje na šumsko-gospodarske osnove,


-
sudjeluje u izradi stručnog mišljenja za formiranje
ili reviziju šumsko-gospodarskog područja,
skupa s odjelom za ekologiju priprema i daje mišljenje
za proglašenje zaštitnih i šuma s posebnom
namjenom na način propisan ovim zakonom.
Odjel za komercijalne poslove, ekologiju i sporedne
šumske proizvode, turizam u šumarstvu, te
lov i ribolov u šumi


vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu
šumskog sjemena,
prati ekonomsko stanje šumarstva na području kantona,
prati provođenje jedinstvenih cijena šumskih proizvoda,
upoznaje javnost sa stanjem šuma i izdaje prigodne
stručno-popularne publikacije o stanju šuma i njihovom
značaju,


- obavlja poslove vezane za turizam u šumarstvu,
obavlja poslove vezane za lov i ribolov u šumi,
obavlja i druge poslove i zadatke koji proizlaze iz
ovog zakona ili po zahtjevu županijskog - kantonalnog
ministra.


Odjel za odnose s javnošću i informiranje


stalno prati tijekove realizacije zakona o šumskoj
upravi i gospodarskom društvu te pravovremeno izvještava
javnost o svim pitanjima vezanim za šumarstvo
kao najvažnijem eko sustavu u čovjekovoj
okolini.


Odjel inspekcije


-
inspekcijski poslovi sukladno odredbama Zakona o
šumama,
Sistematizacija u odjelima moći će se realizirati u
zavisnosti od prihoda ove uprave, te financijskih proračunskih
prihoda ukupnog kantona ali bi bilo neophodno
u prvoj fazi imenovati načelnike odjela.


Poseban problem predstavlja funkcioniranje poslova
zaštite šuma putem čuvarske službe, kada znamo da
županijska šumska uprava obuhvaća općine, Konjic,
Rama, Jablanica, Mostar, Čapljina, Čitluk, Neum i
Ravno. Kako kontrolirati i organizirati službu zaštite
na takvoj prostornoj udaljenosti.


Financiranje


Zakon o šumama precizirao je u članku 60, 61. i 62.
financiranje poslova u nadležnosti Federalne i kantonalne
šumske uprave. Ustanovio je dva odvojena fonda u
Federaciji i kantonu s obvezom svih pravnih osoba u Federaciji
BiH na plaćanje iznosa od 0,1 % na ukupan prihod
po polugodišnjem i godišnjem obračunu u omjeru
od 20 % u korist Federalne šumske uprave i 80 % kan


tonalne šumske uprave. Iste odredbe Zakona reguliraju
uplatu od najmanje 3 % na prihode od prodaje drveta i
sekundarnih šumskih proizvoda šumsko-gospodarskih
društava.


Teško je reći da li će ova sredstva biti dostatna za sve
poslove iz nadležnosti kantonalne šumske uprave, imajući
u vidu propisane obveze ove uprave (čl. 58. Za




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 126     <-- 126 -->        PDF

kona). Bojati je se daljnjeg nazadovanja uopće na poslovima
u šumarstvu, jer kao što i znamo, sječa šuma je
sporedni posao u šumarstvu, ali i ostali poslovi su važni.


Nadalje, uopće se ne vide izvori financiranja zaostalih
poslova u minulom razdoblju rata i poraća (inventurizacija
šuma, izrada šumsko-privrednih osnova,
sanacija devastiranih šuma uslijed ratnih okolnosti, sanacija
opožarenih površina, jer su zbog lošeg ustroja
preventivne mjere izostale itd.).


Zakon uvodi novu kategoriju "Šumsko-razvojnih
planova" i precizira što sve moraju sadržavati, a polazna
je osnova Šumsko-privredna osnova područja te čitav
niz drugih dokumenata koje priređuju i usvajaju druge
zakonom propisane institucije (vodoprivreda, prirodno i
kulturno naslijede, lovstvo i dr.). Da li se uopće mogu i
izraditi ti planovi i programi, i iz kojih sredstava ih financirati.
Otvoreno se postavlja pitanje da li u sadašnjem
trenutku Šumarstvo u Federaciji BiH, kantonima,
ima dovoljan broj stručnjaka šumarske struke za ovakav
raznovrstan i iznad svega odgovoran posao. Možda u
razvojnom razdoblju od 100 posljednjih godina šumarstvo
u BiH nije bilo u većem iskušenju u pogledu pot


puno novog i brzog preustroja koje se od njega glede
Zakona i struke zahtijeva. Logično bi bilo da se na razini
Federacije, ponajprije u okviru odgovarajućih katedri
Šumarskog fakulteta u Sarajevu, priđe temeljitoj analizi
zakonskih zahtjeva te pripreme stručne elaboracije za
svaki institut u šumarstvu (programi i planovi, šumskoprivredne
osnove, projektiranje, doznaka, izvođenje radova
u šumarstvu, ekologija, zaštita, organizacija šumarske
uprave Federacije i kantona, položaj novoutemeljenog
gospodarskog društva u odnosu na upravu, financije,
itd.), a zatim prići organizaciji okruglih stolova
ili seminara za organe uprave i uposlenike u novoj formi
organizacije gospodarskih društava. Čini se da se zbog
mnoštva problema iniciranih u Zakonu bojimo ući u njihovu
raščlambu i postupno rješavanje suglasno važnosti
problema i eventualnoj šteti koja može nastati spornim
rješavanjem zakonskih rješenja. Očekivanje da će uposlenicima
u šumarstvu netko drugi ponuditi rješenja
iluzije su, jer naprosto nitko ne zna niti može a još
manje treba intervenirati u sustave odnosa u šumarstvu
koji proistječu iz Zakona.


Neke moguće forme organizacije sumsko-gospodarskog društva


Zakon u članku 49. stav 5. točno precizira "Kantonalno
ministarstvo će kantonalnom šumsko gospodarskom
društvu ugovorom prenijeti poslove, zadatke i
odgovornosti iz stavka 2. ovog članka". Dakle šumsko
gospodarsko društvo ima pravnu formu klasičnog trgovačkog
društva s posebnim obvezama, koje proistječu
iz Zakona, a nikakvim pravima iz oblasti upravljanja i
gospodarenja šumama i šumskim resursima. Ovo društvo
nastalo je na temelju odluke o osnivanju samo kao
pravna forma radi registriranja, a sva njegova prava
sadržana su u ugovoru. Dakle sve radnje koje obavlja,
doznaka, sječa, projektiranje, planiranje, provodi u ime
državne kantonalne uprave i stoga je višestruko kontrolirano
od organa šumske uprave, pa na kraju i inspekcije
kao posebnog organa uprave. Čak štoviše, regulirana
je u stavku 8. istog članka i mogućnost raskidanja
ugovora te po logici stvari povjeravanje izvršenja
poslova drugom gospodarskom društvu.


Valjalo bi raspraviti i prirediti nacrt ugovora između
kantonalne šumske uprave, odnosno nadležnog ministarstva
i novoutemeljenih šumsko-gospodarskih društava,
da bi ipak bila koliko-toliko ujednačena rješenja za
sve kantone u Federaciji BiH. Nacrt ugovora trebala bi
ponuditi federalna šumska uprava, uz učešće eksperata
sa Šumarskog fakulteta i postojećih javnih poduzeća.


Šumsko gospodarsko društvo samo je stručni izvršitelj
poslova, kao što su nekada poduzeća šumarstva
ugovarala poslove izrade šumsko-privrednih osnova,
projektne dokumentacije ili bilo kojih drugih radova u
šumarstvu.


Pa ipak, logično je da se razmotri i nova organizacija
i ustroj šumsko-gospodarskih društava. Kod ovog
problema postojat će razne šarolikosti od županije kantona
do kantona, u zavisnosti od površina pod visokim
šumama u kantonu, prometnoj povezanosti, stupnju
opremljenosti pojedinih dijelova šumsko-privrednih
područja i tradicijskim razlozima ranijih organizacija
šumarstva u minulom razdoblju. Stoga razmatrajući
ukupan problem sa svih motrišta u Hercegovačkoneretvanskoj
županiji - Kantonu, organizacija šumskogospodarskog
društva mogla bi izgledati ovako:


A - Uprava društva (menadžment)


- Služba plana i analize
- Služba projektiranja
- Komercijalna služba
- Financijska služba
B - Šumarija Konjic
C - Šumarija Rama - Prozor i Jablanica
D - Šumarija Mostar, Čapljina, Čitluk, Neum i Ravno
Uprava društva trebala bi biti s relativno malo visoko-
stručnih izvršitelja, a sve poslove distribuirati na
šumarije koje moraju poslovati po gospodarskom računu.
Šumarije bi trebale imati podračune prihoda i rashoda
u okviru glavnog računa šumskog gospodarskog
društva.


(alternativa)


Šumarije mogu imati vlastiti nerezidentni račun
kod poslovnih banaka, a svu financijsku dokumentaciju
slati na knjiženja u upravu poduzeća. Ovo ističemo