DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 123 <-- 123 --> PDF |
marija i ukupnih iznosa. Iako ovaj slučajno pronađeni dokument ne otkriva ništa novo u ovim disciplinama, ipak u nekim elementima svjedoči o tadašnjem razvoju šumarstva. U njemu su iznesena razmišljanja tadašnjih šumara o pošumljavanju, melioraciji šuma i očetinjavanju bukovih šuma, od kojih su neka kasnije i potpuno napuštena. Uza sve to, objavljivanjem ovog dokumenta približili smo sadašnjoj generaciji šumara makar IZ INOZEMNOG ŠUMARSTVA jedan segment nekadašnjih radova u šumarstvu od prije gotovo pola stoljeća. Ta etapa razvoja šumarstva svakako je utjecala na njegov daljnji razvoj do današnjih dana. V. Ivančević POLOŽAJ ŠUMARSTVA U SUSRETU S NOVIM ZAKONOM O ŠUMAMA (SNF BiH 20/02) U stručnoj šumarskoj literaturi još nisu dani cjeloviti prikazi novih rješenja glede položaja šumarstva u smislu odredbi važećeg Zakona o šumama (SNF BiH 20/02). Neka praktična rješenja iz ranijeg zakona koji je dugo vrijedio i uz to ustaljene šumarske prakse te prateće pravne regulative ostala su ista ili slična. No međutim taj je pogled samo površan i ne daje uopće potpunu sliku budućeg ustroja šumarstva. Rasprave su vodene samo u smjeru da li jedno šumsko gospodarsko društvo na razini Federacije BiH ili isto društvo po kantonima. Činilo se daje to bit. Međutim, bit je u ukupnom položaju upravljanja, koje u cjelini prelazi na državni organ, federalnu odnosno kantonalnu šumsku upravu. Šumsko gospodarsko društvo gubi sva upravna ovlaštenja, gubi prerogativu državnog poduzeća i nema nikakvih ovlasti u smislu upravljanja šumama i šumskim resursima. Ono postaje izvršitelj poslova kantonalnih ministarstava, od kojih u izvršenju poslova ima stalnu kontrolu nad svim fazama rada u šumarstvu. To se najbolje vidi po tome, što sve izravne ovlasti gospodarenja ima Federalna odnosno kantonalna šumska uprava (članak 57. i 59. Zakona). Pogledajmo nadležnost šumske uprave i članka 59 Zakona koji glasi: Kantonalna uprava obavlja sljedeće poslove: a) prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma i vodi katastar šuma i šumskog zemljišna na području kantona; b) priprema kantonalni šumsko-razvoji plan i podnosi ga kantonalnom ministarstvu; c) prati dinamiku poslova na izradi šumsko-gospodarskih osnova i njihovo realiziranje; d) vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena i proizvođača šumskog i ukrasnog drveća i grmlja; e) obavlja poslove izvještajno-dojavne službe i prati stanje i stupanj oštećenosti šuma i o tome izvještava Federalnu upravu; f) osigurava neposrednu zaštitu šuma putem čuvarske službe; g) ustupa poslove kantonalnom šumsko-gospodarskom društvu glede gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu i prati izvršenje ugovorenih obveza; h) prati realizaciju programa integralne zaštite šuma; i) usuglašava šumsko-gospodarske osnove s prostornim planovima, vodoprivrednim osnovama, lovnoprivrednim osnovama, evidencijama koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa i federalnim programom upravljanja mineralnim sirovinama i planovima upravljanja s pojedinim mineralnim sirovinama; j) daje mišljenje na šumsko-gospodarske osnove; k) prati ekonomsko stanje šumarstva na području kantona i podatke dostavlja Federalnoj upravi; 1) priprema i izrađuje programe iz oblasti šumarstva koji se financiraju ili sufinanciraju iz namjenskog fonda kantona; m) sudjeluje u izradi stručnoga mišljenja za formiranje ili reviziju šumsko-gospodarskih područja; n) priprema i daje mišljenje za proglašenje zaštitnih i šuma s posebnom namjenom na način propisan ovim zakonom; o) provodi programe i potiče znanstveno-istraživačku djelatnost, organizira savjetovanja i pruža stručnu pomoć kantonalnom šumsko-gospodarskom društvu; p) izrađuje planove za izgradnju i održavanje šumskih prometnica i zaštitu izvorišta i vodotoka unutar šumskih resursa uz suglasnost nadležnog organa za poslove vodoprivrede; |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 124 <-- 124 --> PDF |
q) prati provođenje primjene jedinstvenih cijena šum skih proizvoda; r) upoznaje javnost sa stanjem šuma i izdaje prigodne stručno-popularne publikacije o stanju šuma i nji hovom značaju; s) izrađuje godišnji plan rada, financijski plan i godi šnje izvješće i iste dostavlja kantonalnom ministar stvu; t) obavlja i druge poslove i zadatke koji proizlaze iz ovog zakona ili po zahtjevu kantonalnog ministarstva. Kantoni će donijeti propise o upravljanju i korištenju sredstava namjenskih fondova kantona. Sredstva namjenskih fondova kantona mogu biti korištena samo za izvršenje zadataka koji su sukladni s ovim zakonom dani svim kantonima i za mjere koje su slične namjeni korištenja sredstava namjenskog fonda Federacije. Kantonalna uprava dostavlja Federalnoj upravi sve potrebne podatke u cilju sagledavanja stanja šumarstva u Federaciji. Nadalje u poglavlju 8. Financiranje u članku 60. Zakona kaže: Prihodi namjenskog fonda Federacije i namjenskih fondova kantona su: a) naknada za korištenje općekorisnih funkcija šume; b) sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma; c) naknade iz članka 4. stavak 9. članka 19. stavak 8. članak 26. st. 3. i 4. i članka 45. stavak; d) donacije, krediti, pokloni i drugi izvori. Naknade iz stavka 1. točka a) ovog članka plaćat će sve pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost na području Federacije u visini 0,1 % njihovog ukupnog prihoda, osim kantonalnih šumsko-gospodarskih društava iz članka 27. ovog zakona. Kantonalna šumsko-gospodarska društva plaćat će naknadu iz stavka 1. točka b) ovog članka, sukladno s člankom 27. ovog zakona, u visini koja neće biti manja od 3 % od vrijednosti prihoda ostvarenih od prodaje drveta i prodaje sekundarnih šumskih proizvoda. Vlada Federacije može na temelju ekonomske analize kantonalnih šumsko-gospodarskih društava, koju će izrađivati Federalna uprava, i na temelju podataka iz šumsko- gospodarskih osnova odrediti da određena kantonalna šumsko-gospodarska društva trebaju plaćati naknade u višem postotku. Naknade iz st. 2. i 3. ovog članka uplaćuju se polugodišnje i po završnom godišnjem računovodstvenom izvješću, u iznosu od 20 % na poseban račun namjenskog fonda Federacije koji se vodi kod Federalne uprave i 80 % na poseban račun namjenskog fonda kantona koji se vodi kod nadležne kantonalne uprave, na čijem području je pravna osoba registrirana. Uplate će se obavljati sukladno s posebnim propisom Federalnog ministarstva financija. Financijska policija, odnosno kantonalna šumarska inspekcija obavlja kontrolu obračuna i plaćanja iz stavka 5. ovog članka. Ako obveznik plaćanja naknade ne obračuna ili ne uplati naknadu iz stavka 1. ovog članka, naknada će se naknadno obračunati i naplatiti iz sredstva obveznika. Federalni ministar, u sporazumu s federalnim ministrom financija, propisat će oblik i sadržaj obrasca za obračun naknada iz st. 2. i 3. ovog članka. Dakle, kod ovakvog novog pristupa šumarstvu jasno se vidi potpuno nov koncept šumarstva, koji je većini sadašnjih živućih stručnjaka i znanstvenika nepoznat. Neki slični elementi postojali su u Zakonu o šumama za vrijeme Austrougarske okupacije (1878-1918) i Kraljevine Jugoslavije (1918-1941). Mandat države ostvaren kroz njen upravni organ u našem se slučaju neviđeno povećava i ne treba gajiti iluzije da se on neće ostvariti, bez obzira koliko to sada izgledalo teško izvodljivo. Uostalom Bosna i Hercegovina učinit će sve da se približi članstvu u Europskoj uniji, što podrazumijeva reformu sudstva, policije, državne uprave na svim razinama među kojima je i državna šumska uprava. No, da pogledamo kako zamišljamo ustroj buduće uprave za šumarstvo u Hercegovačko-neretvanskoj Županiji - Kantonu, i oblik organizacije šumsko-gospodarskog društva ove Županije - Kantona. Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o županijskim ministarstvima i drugim tijelima županijske uprave (NN 1/2002), uprava za šumarstvo nalazi se u sastavu Ministarstva za gospodarstvo, poduzetništvo i poljoprivredu, kao posebna uprava. Ona prema našim saznanjima nije uopće postavljena u smislu novog zakona o šumama. Po njenom unutarnjem ustroju treba izmijeniti sistematizaciju poslova i prilagoditi je Zakonu o šumama. Najprije treba promijeniti Zakon o ministarstvima Županije HNK u odjelu nadležnosti iz Zakona o šumama, preuzimajući sve odredbe članka 59. Zakona o šumama. Iz nadležnosti treba usvojiti ustroj šumske uprave koji bi po logici poslova trebao izgledati kako slijedi: Kantonalna šumska uprava - Odjel za plan, razvoj, analizu, financije i informatiku, - Odjel za uzgoj i zaštitu šuma i rasadničku proizvodnju, - Odjel za iskorištavanje šuma, - Odjel za uređivanje šuma, Odjel za komercijalne poslove, ekologiju, sporedne šumske proizvode, turizam u šumarstvu te lov i ribolov u šumi, Odjel za odnose s javnošću i informiranje, - Odjel inspekcije. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 125 <-- 125 --> PDF |
Iz članka 59. Zakona o šumama možemo predložiti strukturu poslova odjela u upravi za šumarstvo kantona: Odjel za plan, razvoj, analizu, financije i informatiku priprema kantonalni šumsko-razvojni plan i podnosi ga kantonalnom ministarstvu, priprema i izrađuje programe iz oblasti šumarstva koji se financiraju ili sufinanciraju iz namjenskog fonda kantona, izrađuje godišnji plan rada, financijski plan i godišnje izvješće i iste dostavlja kantonalnom ministarstvu, provodi programe i potiče naučno-istraživačku djelatnost, organizira savjetovanje i pruža stručnu pomoć. Odjel za uzgoj i zaštitu šuma i rasadničku proizvodnju prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma i vodi katastar šuma i šumskog zemljišta na području kantona, obavlja poslove izvještajno-dojavne službe i prati stanje i stupanj oštećenosti šuma i o tome izvještava Federalnu upravu, osigurava neposrednu zaštitu putem čuvarske službe, prati realizaciju programa integralne zaštite šuma. Odjel za iskorištavanje šuma ustupa poslove kantonalnom šumsko-gospodarskom društvu glede gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu i prati izvršenje ugovorenih obaveza, izrađuje planove za izgradnju i održavanje šumskih prometnica. skupa s odjelom za ekologiju obavlja zaštitu izvorišta i vodotoka unutar šumskih resursa uz suglasnost nadležnog organa za poslove vodoprivrede. Odjel za uređivanje šuma prati dinamiku na izradi šumsko-gospodarskih osnova i njihovo realiziranje, usaglašava šumsko-gospodarske osnove s prostornim uređenjem, daje mišljenje na šumsko-gospodarske osnove, - sudjeluje u izradi stručnog mišljenja za formiranje ili reviziju šumsko-gospodarskog područja, skupa s odjelom za ekologiju priprema i daje mišljenje za proglašenje zaštitnih i šuma s posebnom namjenom na način propisan ovim zakonom. Odjel za komercijalne poslove, ekologiju i sporedne šumske proizvode, turizam u šumarstvu, te lov i ribolov u šumi vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena, prati ekonomsko stanje šumarstva na području kantona, prati provođenje jedinstvenih cijena šumskih proizvoda, upoznaje javnost sa stanjem šuma i izdaje prigodne stručno-popularne publikacije o stanju šuma i njihovom značaju, - obavlja poslove vezane za turizam u šumarstvu, obavlja poslove vezane za lov i ribolov u šumi, obavlja i druge poslove i zadatke koji proizlaze iz ovog zakona ili po zahtjevu županijskog - kantonalnog ministra. Odjel za odnose s javnošću i informiranje stalno prati tijekove realizacije zakona o šumskoj upravi i gospodarskom društvu te pravovremeno izvještava javnost o svim pitanjima vezanim za šumarstvo kao najvažnijem eko sustavu u čovjekovoj okolini. Odjel inspekcije - inspekcijski poslovi sukladno odredbama Zakona o šumama, Sistematizacija u odjelima moći će se realizirati u zavisnosti od prihoda ove uprave, te financijskih proračunskih prihoda ukupnog kantona ali bi bilo neophodno u prvoj fazi imenovati načelnike odjela. Poseban problem predstavlja funkcioniranje poslova zaštite šuma putem čuvarske službe, kada znamo da županijska šumska uprava obuhvaća općine, Konjic, Rama, Jablanica, Mostar, Čapljina, Čitluk, Neum i Ravno. Kako kontrolirati i organizirati službu zaštite na takvoj prostornoj udaljenosti. Financiranje Zakon o šumama precizirao je u članku 60, 61. i 62. financiranje poslova u nadležnosti Federalne i kantonalne šumske uprave. Ustanovio je dva odvojena fonda u Federaciji i kantonu s obvezom svih pravnih osoba u Federaciji BiH na plaćanje iznosa od 0,1 % na ukupan prihod po polugodišnjem i godišnjem obračunu u omjeru od 20 % u korist Federalne šumske uprave i 80 % kan tonalne šumske uprave. Iste odredbe Zakona reguliraju uplatu od najmanje 3 % na prihode od prodaje drveta i sekundarnih šumskih proizvoda šumsko-gospodarskih društava. Teško je reći da li će ova sredstva biti dostatna za sve poslove iz nadležnosti kantonalne šumske uprave, imajući u vidu propisane obveze ove uprave (čl. 58. Za |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 126 <-- 126 --> PDF |
kona). Bojati je se daljnjeg nazadovanja uopće na poslovima u šumarstvu, jer kao što i znamo, sječa šuma je sporedni posao u šumarstvu, ali i ostali poslovi su važni. Nadalje, uopće se ne vide izvori financiranja zaostalih poslova u minulom razdoblju rata i poraća (inventurizacija šuma, izrada šumsko-privrednih osnova, sanacija devastiranih šuma uslijed ratnih okolnosti, sanacija opožarenih površina, jer su zbog lošeg ustroja preventivne mjere izostale itd.). Zakon uvodi novu kategoriju "Šumsko-razvojnih planova" i precizira što sve moraju sadržavati, a polazna je osnova Šumsko-privredna osnova područja te čitav niz drugih dokumenata koje priređuju i usvajaju druge zakonom propisane institucije (vodoprivreda, prirodno i kulturno naslijede, lovstvo i dr.). Da li se uopće mogu i izraditi ti planovi i programi, i iz kojih sredstava ih financirati. Otvoreno se postavlja pitanje da li u sadašnjem trenutku Šumarstvo u Federaciji BiH, kantonima, ima dovoljan broj stručnjaka šumarske struke za ovakav raznovrstan i iznad svega odgovoran posao. Možda u razvojnom razdoblju od 100 posljednjih godina šumarstvo u BiH nije bilo u većem iskušenju u pogledu pot puno novog i brzog preustroja koje se od njega glede Zakona i struke zahtijeva. Logično bi bilo da se na razini Federacije, ponajprije u okviru odgovarajućih katedri Šumarskog fakulteta u Sarajevu, priđe temeljitoj analizi zakonskih zahtjeva te pripreme stručne elaboracije za svaki institut u šumarstvu (programi i planovi, šumskoprivredne osnove, projektiranje, doznaka, izvođenje radova u šumarstvu, ekologija, zaštita, organizacija šumarske uprave Federacije i kantona, položaj novoutemeljenog gospodarskog društva u odnosu na upravu, financije, itd.), a zatim prići organizaciji okruglih stolova ili seminara za organe uprave i uposlenike u novoj formi organizacije gospodarskih društava. Čini se da se zbog mnoštva problema iniciranih u Zakonu bojimo ući u njihovu raščlambu i postupno rješavanje suglasno važnosti problema i eventualnoj šteti koja može nastati spornim rješavanjem zakonskih rješenja. Očekivanje da će uposlenicima u šumarstvu netko drugi ponuditi rješenja iluzije su, jer naprosto nitko ne zna niti može a još manje treba intervenirati u sustave odnosa u šumarstvu koji proistječu iz Zakona. Neke moguće forme organizacije sumsko-gospodarskog društva Zakon u članku 49. stav 5. točno precizira "Kantonalno ministarstvo će kantonalnom šumsko gospodarskom društvu ugovorom prenijeti poslove, zadatke i odgovornosti iz stavka 2. ovog članka". Dakle šumsko gospodarsko društvo ima pravnu formu klasičnog trgovačkog društva s posebnim obvezama, koje proistječu iz Zakona, a nikakvim pravima iz oblasti upravljanja i gospodarenja šumama i šumskim resursima. Ovo društvo nastalo je na temelju odluke o osnivanju samo kao pravna forma radi registriranja, a sva njegova prava sadržana su u ugovoru. Dakle sve radnje koje obavlja, doznaka, sječa, projektiranje, planiranje, provodi u ime državne kantonalne uprave i stoga je višestruko kontrolirano od organa šumske uprave, pa na kraju i inspekcije kao posebnog organa uprave. Čak štoviše, regulirana je u stavku 8. istog članka i mogućnost raskidanja ugovora te po logici stvari povjeravanje izvršenja poslova drugom gospodarskom društvu. Valjalo bi raspraviti i prirediti nacrt ugovora između kantonalne šumske uprave, odnosno nadležnog ministarstva i novoutemeljenih šumsko-gospodarskih društava, da bi ipak bila koliko-toliko ujednačena rješenja za sve kantone u Federaciji BiH. Nacrt ugovora trebala bi ponuditi federalna šumska uprava, uz učešće eksperata sa Šumarskog fakulteta i postojećih javnih poduzeća. Šumsko gospodarsko društvo samo je stručni izvršitelj poslova, kao što su nekada poduzeća šumarstva ugovarala poslove izrade šumsko-privrednih osnova, projektne dokumentacije ili bilo kojih drugih radova u šumarstvu. Pa ipak, logično je da se razmotri i nova organizacija i ustroj šumsko-gospodarskih društava. Kod ovog problema postojat će razne šarolikosti od županije kantona do kantona, u zavisnosti od površina pod visokim šumama u kantonu, prometnoj povezanosti, stupnju opremljenosti pojedinih dijelova šumsko-privrednih područja i tradicijskim razlozima ranijih organizacija šumarstva u minulom razdoblju. Stoga razmatrajući ukupan problem sa svih motrišta u Hercegovačkoneretvanskoj županiji - Kantonu, organizacija šumskogospodarskog društva mogla bi izgledati ovako: A - Uprava društva (menadžment) - Služba plana i analize - Služba projektiranja - Komercijalna služba - Financijska služba B - Šumarija Konjic C - Šumarija Rama - Prozor i Jablanica D - Šumarija Mostar, Čapljina, Čitluk, Neum i Ravno Uprava društva trebala bi biti s relativno malo visoko- stručnih izvršitelja, a sve poslove distribuirati na šumarije koje moraju poslovati po gospodarskom računu. Šumarije bi trebale imati podračune prihoda i rashoda u okviru glavnog računa šumskog gospodarskog društva. (alternativa) Šumarije mogu imati vlastiti nerezidentni račun kod poslovnih banaka, a svu financijsku dokumentaciju slati na knjiženja u upravu poduzeća. Ovo ističemo |