DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 126 <-- 126 --> PDF |
kona). Bojati je se daljnjeg nazadovanja uopće na poslovima u šumarstvu, jer kao što i znamo, sječa šuma je sporedni posao u šumarstvu, ali i ostali poslovi su važni. Nadalje, uopće se ne vide izvori financiranja zaostalih poslova u minulom razdoblju rata i poraća (inventurizacija šuma, izrada šumsko-privrednih osnova, sanacija devastiranih šuma uslijed ratnih okolnosti, sanacija opožarenih površina, jer su zbog lošeg ustroja preventivne mjere izostale itd.). Zakon uvodi novu kategoriju "Šumsko-razvojnih planova" i precizira što sve moraju sadržavati, a polazna je osnova Šumsko-privredna osnova područja te čitav niz drugih dokumenata koje priređuju i usvajaju druge zakonom propisane institucije (vodoprivreda, prirodno i kulturno naslijede, lovstvo i dr.). Da li se uopće mogu i izraditi ti planovi i programi, i iz kojih sredstava ih financirati. Otvoreno se postavlja pitanje da li u sadašnjem trenutku Šumarstvo u Federaciji BiH, kantonima, ima dovoljan broj stručnjaka šumarske struke za ovakav raznovrstan i iznad svega odgovoran posao. Možda u razvojnom razdoblju od 100 posljednjih godina šumarstvo u BiH nije bilo u većem iskušenju u pogledu pot puno novog i brzog preustroja koje se od njega glede Zakona i struke zahtijeva. Logično bi bilo da se na razini Federacije, ponajprije u okviru odgovarajućih katedri Šumarskog fakulteta u Sarajevu, priđe temeljitoj analizi zakonskih zahtjeva te pripreme stručne elaboracije za svaki institut u šumarstvu (programi i planovi, šumskoprivredne osnove, projektiranje, doznaka, izvođenje radova u šumarstvu, ekologija, zaštita, organizacija šumarske uprave Federacije i kantona, položaj novoutemeljenog gospodarskog društva u odnosu na upravu, financije, itd.), a zatim prići organizaciji okruglih stolova ili seminara za organe uprave i uposlenike u novoj formi organizacije gospodarskih društava. Čini se da se zbog mnoštva problema iniciranih u Zakonu bojimo ući u njihovu raščlambu i postupno rješavanje suglasno važnosti problema i eventualnoj šteti koja može nastati spornim rješavanjem zakonskih rješenja. Očekivanje da će uposlenicima u šumarstvu netko drugi ponuditi rješenja iluzije su, jer naprosto nitko ne zna niti može a još manje treba intervenirati u sustave odnosa u šumarstvu koji proistječu iz Zakona. Neke moguće forme organizacije sumsko-gospodarskog društva Zakon u članku 49. stav 5. točno precizira "Kantonalno ministarstvo će kantonalnom šumsko gospodarskom društvu ugovorom prenijeti poslove, zadatke i odgovornosti iz stavka 2. ovog članka". Dakle šumsko gospodarsko društvo ima pravnu formu klasičnog trgovačkog društva s posebnim obvezama, koje proistječu iz Zakona, a nikakvim pravima iz oblasti upravljanja i gospodarenja šumama i šumskim resursima. Ovo društvo nastalo je na temelju odluke o osnivanju samo kao pravna forma radi registriranja, a sva njegova prava sadržana su u ugovoru. Dakle sve radnje koje obavlja, doznaka, sječa, projektiranje, planiranje, provodi u ime državne kantonalne uprave i stoga je višestruko kontrolirano od organa šumske uprave, pa na kraju i inspekcije kao posebnog organa uprave. Čak štoviše, regulirana je u stavku 8. istog članka i mogućnost raskidanja ugovora te po logici stvari povjeravanje izvršenja poslova drugom gospodarskom društvu. Valjalo bi raspraviti i prirediti nacrt ugovora između kantonalne šumske uprave, odnosno nadležnog ministarstva i novoutemeljenih šumsko-gospodarskih društava, da bi ipak bila koliko-toliko ujednačena rješenja za sve kantone u Federaciji BiH. Nacrt ugovora trebala bi ponuditi federalna šumska uprava, uz učešće eksperata sa Šumarskog fakulteta i postojećih javnih poduzeća. Šumsko gospodarsko društvo samo je stručni izvršitelj poslova, kao što su nekada poduzeća šumarstva ugovarala poslove izrade šumsko-privrednih osnova, projektne dokumentacije ili bilo kojih drugih radova u šumarstvu. Pa ipak, logično je da se razmotri i nova organizacija i ustroj šumsko-gospodarskih društava. Kod ovog problema postojat će razne šarolikosti od županije kantona do kantona, u zavisnosti od površina pod visokim šumama u kantonu, prometnoj povezanosti, stupnju opremljenosti pojedinih dijelova šumsko-privrednih područja i tradicijskim razlozima ranijih organizacija šumarstva u minulom razdoblju. Stoga razmatrajući ukupan problem sa svih motrišta u Hercegovačkoneretvanskoj županiji - Kantonu, organizacija šumskogospodarskog društva mogla bi izgledati ovako: A - Uprava društva (menadžment) - Služba plana i analize - Služba projektiranja - Komercijalna služba - Financijska služba B - Šumarija Konjic C - Šumarija Rama - Prozor i Jablanica D - Šumarija Mostar, Čapljina, Čitluk, Neum i Ravno Uprava društva trebala bi biti s relativno malo visoko- stručnih izvršitelja, a sve poslove distribuirati na šumarije koje moraju poslovati po gospodarskom računu. Šumarije bi trebale imati podračune prihoda i rashoda u okviru glavnog računa šumskog gospodarskog društva. (alternativa) Šumarije mogu imati vlastiti nerezidentni račun kod poslovnih banaka, a svu financijsku dokumentaciju slati na knjiženja u upravu poduzeća. Ovo ističemo |