DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 13 <-- 13 --> PDF |
I. Pilaš, A. Seletković: ANALIZA REŽIMA PODZEMNIH VODA NAŠIČKIH NIZINSKIH ŠUMA ... Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 363-374 Analiza interpoliranih slojeva srednjih petogodišnjih vodostaja izvedena je pomoću histograma, koji prikazuju odnos broja elementarnih jedinica (pixela) rasterskih slojeva veličine 5 x 5 m na određenim dubinama podzemne vode (slika 5). Iz histograma je uočljivo kako je distribucija slojeva dvo i višemodalna, što nam može poslužiti kao osnova za razgraničenje područja prema dominantnoj srednjoj vegetacijskoj razini podzemne vode. Prema srednjoj dubini podzemne vode na dubinskim cijevima od sedam metara jasno se RASPRAVA Petogodišnja stacionarna istraživanja režima podzemnih voda nizinskih šuma Našičkog područja pomoću piezometarskih cijevi po numeričkim dubinama te njihova prostorna analiza primjenom GIS alata predstavljaju osnovne hidrološke podloge, pomoću kojih je moguće steći uvid u stanje podzemnih voda, njihovu antropogenizaciju, te pratiti promjene vezane za utjecaj djelovanja suše u pojedinim godinama. Usporedimo li utvrđene vrijednosti vodostaja podzemnih voda u ovome radu s do sada objavljenim istraživanjima, možemo utvrditi kako je na području Našičkih šuma kvantitativan sadržaj vode u tlu manji u odnosu na komplekse nizinskih šuma koji su do sada obrađeni unutar monitoringa podzemnih voda. Razlike su pogotovo vidljive usporedimo li vrijednosti vegetacijskih vodostaja našičkog područja s rezultatima mjerenja u posavskom dijelu hrvatske, odnosno na šumskim kompleksima pokupskog bazena, Turopoljskog luga, Česme, Bolčanskog i Varoškog luga (Mayer 1993, Mayer 1995, Mayer 1996, Pilaš 2002). Osim općenitih razlika u tipovima vodnih režima rijeka Save i Drave koji je u prvom slučaju kišno-sniježni, a u drugom glacijalni te koji ponajprije uvjetuju specifične razlike glede sezonske dinamike podzemne vode, različitosti u vegetacijskim razinama podzemne vode posljedica su manjeg ili većeg procijeđivanja pokrovnih slojeva koja je na primjer u slučaju pretaloženih prapornih naslaga našičkog područja umjerena, dok je na šumskim kompleksima posavskog dijela bitno umanjena, što je pri regionalizaciji Posavine, Podravine i Pokuplja prema brzini procijeđivanja površinske vode obradio Mayer (1996). Osim utvrđenih različitosti na široj razini promatranja, interpolirane vrijednosti srednjih vegetacijskih razina pokazuju i određene specifičnosti unutar šumskog kompleksa našičkih šuma. Iz navedenih odnosa tlo, voda u tlu i vegetacija, možemo u nešto grubljim razmjerima spoznati smjer pridolaska pojedinih stanišnih tipova šuma na istraživanom području. Hidrološke GIS podloge pokazuju kako na nizinskom području našičkih šuma prosječno niske razine podzemne vode prevladavaju u šumskim predjelima Lacić Gložđe, Budi mogu razlučiti dva područja, i to područje šumarije Koska i dio šumarije Đurđenovac na kojima je srednji vodostaj u vegetaciji iznosi oko - 360 cm, dok u šumarijama Donji Miholjac i Slatina srednji vodostaj iznosi oko - 250 cm. Piezometri na manjim dubinama, a pogotovo površinski pokazuju puno veću heterogenost, što je poslijedica izrazito velikih varijacija vode u tlu koje nastaju kao poslijedica velikog broja čimbenika kao što su mikroreljef, fizikalna svojstva tala, sastojinske prilike, hidromelioriranost itd. -- Discussion gošće-Breza lugovi te u Đurdenovačkim nizinskim šumama (prosječno oko - 360 cm). Na području Donjeg Miholjca i Slatine dolazi do pojave prosječno viših vodostaja podzemne vode (- 250 cm). Iz priloženih taksacijskih parametara te pripadajućih pedokartografskih jedinica toga područja, vidljivo je kako na područjima s prosječno višom razinom podzemne vode dolaze u većini slučajeva tla s izraženijim hidromorfnim karakterom tj. močvarna glejna amfiglejna te hipoglejna tla, a na području šumarije Koska te Đurđenovac pseudoglej i pseudoglej-glej. Uvidom u raspored drvne zalihe po hektaru na tim staništima također možemo povući vezu između odnosa zaliha glavnih vrsta drveća prema tlu i podzemnoj vodi. Tako na području gospodarskih jedinica u šumariji Koska i Đurđenovac veće je učešće hrasta lužnjaka u ukupnom omjeru vrsta, dok je u gospodarskim jedinicama na području Donjeg Miholjca i Slatine povećana relativna zastupljenost poljskog jasena te crne johe, tj. vrsta prilagođenijih vlažnijim stanišnim uvjetima. Ovakav prostorni sklad glavnih vrsta drveća, tala te podzemne vode, upućuje upravo na važnost vode u tlu kao osnovnog čimbenika stratigrafije tipova nizinskih šuma. Sa šumsko-uzgojnog stajališta utvrđene vrijednosti podzemne vode te priloženih tipova tala pokazuju kako je nedostatak vode u tlu glavni čimbenik koji djeluje na uspjeh provođenja različitih zahvata njege i pomlađivanja. Izostanak epiglejnih tala na tom području pokazuje kako prilikom izvođenja oplodnih sječa ne dolazi do pretjeranog površinskog zamočvarivanja te zakorovljenja kao što je slučaj u šumama na posavskom dijelu. Veća pozornost treba se posvetiti održavanju pravilne strukture šumskih sastojina kroz radove njege radi postizanja optimalne strukture koja će omogućiti trajnu stabilnost i produktivnost šuma, uzimajući u obzir sve izraženiji manjak vode na tim staništima. Promatramo li vremensko gledište vode u tlu, npr. kod pojave izrazito sušnih prilika kakve su prevladavale u 2000. godini, možemo utvrditi kako postoji nejednolikost u kvantitativnom utjecaju suše na razine podzemnih voda na istraživanom području. U 2000. godini najveći pad podzemne vode promatrano od petogodiš |