DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 130 <-- 130 --> PDF |
gi, relativno su slabo poznati građanima Senja, a pogotovo široj javnosti. Zbog toga je svaka inicijativa šumarske struke u približavanju i upoznavanju sa svojim dostignućima široj javnosti od obostrane koristi, pa bi je i ubuduće trebalo prakticirati raznim načinima predstavljanja. Stoga neka ova izložba bude početak novog i kvalitetnog pristupa šumarske struke široj javnosti. Nakon završetka službenog dijela nastavljeno je neobavezno druženje uz projekcije, koje su prikazale rezultate rada senjske šumarske krške organizacije. Vjerujemo da će izložba u iduća dva tjedna pobuditi zainteresiranost posjetitelja. Ističemo da se pripremljena izložba može lako seliti i u druga mjesta. Zbog toga bi trebalo razmisliti o njezinoj prezentaciji u drugim mjestima, osobito u Hrvatskom primorju, posebice za vrijeme turističke sezone. Međutim, ostvarenje novih zadataka isključivo ovisi o inicijativi šumarske struke. V Ivančević IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA PROLJETNE AKTIVNOSTI HSD-a - OGRANAK ZAGREB POSJET ŠUMARIJI VRBOVEC Obilne kiše ovoga proljeća utjecale su na redoslijed naših planiranih aktivnosti. Doduše, dobro smo koristili naše "četvrtke" za predavanja i razgovore (susret s predsjednikom Uprave Hrvatskih šuma g. Darkom Beuk o m, o planinama Nepala, korištenju biomase i dr.). Što zbog kiša, što zbog zauzetosti autobusa Šumarskog fakulteta (našeg dobrog sponzora), dugo planirani izlet u šumariju Vrbovec konačno je dogovoren za 20. svibnja. I posrećilo nam se! Toga prekrasnog dana u 7,30 krenuli smo ispred Šumarskog društva put šumarije Vrbovec (Uprava šuma podružnica Bjelovar), gdje smo stigli za nepuni sat. U dvorištu šumarije dobrodošlicu nam je zaželio, uz ponuđeno piće za osvježenje, upravitelj šumarije gosp. Đuro Kauzlarić , dipl. ing. zajedno s osobljem šumarije. Po predviđenom programu išli smo na kratko Slika 1. Sudionici izleta za vrijeme izlaganja upravitelja šumarije Đure Kauzlarića razgledavanje grada Vrbovca. Novinar i publicista prof. Dragan Vicković upoznao nas je sa znamenitostima grada. Tužna je priča o sudbini bana Petra Zrinskog rođenog u Vrbovcu 1621. g., njegovoj ljubavi prema supruzi Katarini, kojoj je uputio jedno od najljepših ljubavnih oproštajnih pisama, prije svog smaknuća u Bečkom Novom Mjestu (1671. g.), zbog neuspjele urote protiv Beča, zajedno s Katarininim bratom Krstom Frankopanom. Petar Zrinski ostavio je iza sebe književno djelo "Adrianszkoga mora Syrena", objavljenog 1660. g. (što je parafraza djela brata Nikole pisanog na Mađarskom jeziku). U gradskom parku nalazi se ovalna kula, ostatak kaštela Zrinskih i župna crkva Sv. Vida, restaurirani i dobro očuvani. Nedaleko Vrbovca u Negovcu, rođena je poznata hrvatska novinarka i književnica Marija Jurić Zagorka (1873-1957). Na trgu Petra Zrinskog posjetili smo bogatu gradsku knjižnicu, koja ima oko 1 600 članova i više od 30.000 knjiga. Grad Vrbovec nalazi se u ravničarskom djelu sjeverozapadne Hrvatske, 40 km od Zagreba. Grad ima oko 500 stanovnika, a s okolicom 14 700 stanovnika. Osnovne djelatnosti stanovništva su poljoprivreda, šumarstvo, stočarstvo te mesna, drvna i građevinska industrija. Početkom XVIII. stoljeća Vrbovcem i okolnim imanjima gospodari obitelj Patačić (grof Ivan 1767. g. gradi pučku školu, a grofica Eleonora 1818. novi župni dvor). Godine 1879. francuski markiz De Piennes kupuje dvorac i cijelo imanje, a od njega dvorac nasljeđuje Pierre Denizot. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 131 <-- 131 --> PDF |
Slika 2. U Lugarnici Fuka Nakon razgledavanja gradskih znamenitosti krenuli srno autobusom u istočni dio šumarije Vrbovec do šumske kućice Arscnovac, gdje je predviđen domjenak i prve informacije o aktivnostima šumarije, nam je opširno prikazao upravitelj gosp. Đuro K a u z 1 a r i ć. Šumarija Vrbovec prostire se na površini od oko 52 000 ha i nalazi se na području 5 općina. Gospodari s 8.175 ha državnih i 7.047 ha privatnih šuma. Drvna zaliha državnih šuma iznosi 2.403.600 m3 ili 370 m3/ha (od toga hrast lužnjak 54,3 %, grab 20,0 %, bukva 13,5 %, jasen 4,2 %, joha 4,0 % i ostalo 4,0 %). Godišnji tečajni prirast iznosi 55.000 m3 ili 8,27 m3/ha. Godišnji sječivi etat iznosi 40.000 m3, od čega na glavni prihod otpada tek malo više od polovice etata. Zbog velikog broja sušaca u nekim odjelima sanitarna sječa i prethodni prihod dosiže puni iznos etata. Drvna zaliha u privatnim šumama znatno je manja, te ukupno iznosi nešto više od pola milijuna kubika ili 77 m3/ha. 23.525 čestica nalazi se u vlasništvu preko 10 000 posjednika. Sječe se oko 10.000 m3 glavnog i 6.700 m3 prethodnog prihoda. Šumarija ima 70 zaposlenika, od čega 29 u izravnoj proizvodnji, koji uz sve radove na iskorištavanju šuma uspiju obaviti i većinu uzgojnih radova. Otvorenost šuma je 19,3 m/ha. Izgrađeno je 123 km cesta, od toga 7 km asfaltiranih. Ostalo su javne ceste (34 km). Nakon prezentacije ovih podataka krenuli smo u obilazak šume, gdje smo se na više lokacija upoznali s osnovnom problematikom gospodarenja. Jedan od osnovnih problema vezan je za obnovu hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim uvjetima. Vodi se računa o broju mladih biljaka po jedinici površine prije obavljanja dovršnog sijeka, te se po potrebi unosi hrastov žir ubran na drugim površinama. Obnovu hrasta otežava prekobrojan broj divljih svinja, koje čak i u godinama velikog uroda onemogućuju uspješnu obnovu, a rovanjem unište postojeći ponik. Osnovni je problem što lovištem ne gospodari šumarija, već je lovište dano u koncesiju (30. g.). Inspektor Davor Kapcc, dipl. ing. kaže da lovno-gospodarska osnova nije usklađena s Slika 3. Ograđena šuma lužnjaka prije dovršnog sijeka G.J. Česma osnovom gospodarenja šumama, te da bi trebalo ograditi površine u kojima se vrši obnova, a to su najstariji i najmlađi dobni razredi koji bi trerbali biti izuzeti od lovnog gospodarenja. Šumarija je već napravila preko 30 km ograda na najugroženijim površinama (uz trošak od oko 70.000 kn po km). Inspektor kaže da šumarija treba prijavljivati štete, a šumari kažu "što ćemo prijavljivati kad nisu riješene ni prijave učinjene još 1992. g.". Očito tu nešto ne štima! Uz štete od divljih svinja, učestale su i štete od srneće divljači, koju čine odgrizanjem vrhova podmlatka. Sušenje hrasta, a u novije vrijeme i bukve, poseban su problem. Promjena vodnog režima uzrokovana vodnim regulacijama zbog sprječavanja poplava, utjecala je na brzinu otjecanja vode i spustila razinu podzemne vode ispod optimalne. Vertikalno kretanje vode prati se do dubine od 7 m na 107 postavljenih piezometrijskih cijevi. Kod bukve, uzrok sušenja je rovanje svinja, a to omogućuje jak napad gljiva Armilaria sp. na oštećeno korjenje. Tijekom obilaska posjetili smo radnike na izvlačenju oblovine pomoću traktora "Ekotrac MS-33V". Taj |