DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 132 <-- 132 --> PDF |
mali zglobni šumski traktor evoluirao je iz poljoprivrednog traktora bjelovarske tvornice "Tomo Marinković". Vrlo je upotrjebljiv u uvjetima sanitarnih sječa i prorjeda, jer čini minimalne štete na podmlatku, pa mu odgovara naziv "eko". U raduje učinkovit, ali ima dosta nedostataka. Bučan je, sklon kvarovima (kažu zbog lošeg materijala), a održavanje i popravci su skupi. No, šumari se nadaju da će to proizvođač u daljnoj proizvodnji otkloniti, jer je, kako kažu, svaki novi traktor kvalitetniji od prethodnog. Nas starije šumare posebno je zanimalo preuzimanje trupaca i praćenje proizvodnje primjenom informatičke tehnologije na terenu, što su nam zaposlenici demonstrirali. Ti gotovi podaci s terenskog računala prenose se na računalo u šumariji, a kažu da neće proći puno vremena i da će se ti podaci putem modema izravno slati u središnju obračunsku stanicu. Cijelo vrijeme članovi društva, izletnici, aktivno su sudjelovali upućujući pitanja i komentare, pa čak ni brojni komarči (koji su ove godine zbog velike vlage brojniji nego inače) nisu utjecali na koncentraciju. Na komarce smo bili upozoreni već na samom dolasku, tako da smo u šumariji dobili sprejeve "Esoklin Lozione" za nužnu samoobranu. Može se reći da je sprej djelotvoran, ali oni pronađu zone koje nismo zaštitili. Kako kaže moj kolega, "oni grizu i kroz ruksak". U velikim rojevima letjeli su oko nas, spuštali se na glatke površine naših glava, na vratove, čarape iznad cipela i ubadali kroz košulje i hlače. Neki su to podnosili stoički, dok su drugi mahali rukama i grančicama, ali su ipak ta nježna ženska stvorenja (jer samo ženke komarca ubadaju) popila dosta naše penzionerske krvi, što smo uglavnom izdržali bez ljutnje. Po predviđenom programu oko 15,00 sati stigli smo u Lugarnicu Fuka, gdje su domaćini organizirali ručak, koji se odvijao u ugodnom raspoloženju uz razgovore i komentare. Upravitelj g. Kauzlarić još je jednom pozdravio goste, a u ime društva zahvalio se dopredsjednik ogranka g. Slavko Horvatinović. Na kraju se može reći da je ovaj jednodnevni izlet bio izuzetno sadržajan. Omogućio je nama starijim kolegama da "vratimo" u sjećanje šumarske dane. Unatoč problemima koje smo upoznali, smatramo da ova šumarija i njeno osoblje svoje poslove obavljaju uspješno. Posebno treba pohvaliti dobru organizaciju ovog izleta i gostoljubivost domaćina, na čemu im srdačno zahvaljujemo. Iako smo imali detaljan i opširan program, smatramo da još nismo sve vidjeli u ovoj šumariji, a kako je naš domaćin rekao da smo uvijek dobrodošli, nadamo se da ćemo za nekoliko godina ponovno prošetati ovim predivnim šumama. Frane Grospić STRUČNA EKSKURZIJA "ŠUMA U ŠKOLI I ŠKOLA U ŠUMI" U četvrtak 27.svibnja, Hrvatsko šumarsko društvo - ogranak Zagreb, s velikim je brojem članova realiziralo posjet Osnovnoj školi dr. Ante Starčević u Dubravi i pilani Bliznec na Medvednici. Osnovna škola dr. Ante Starčević suradnik je na projektu pod naslovom "Suma u školi i škola u šumi", kojega je osmislila i realizirala Uprava šuma podružnica Zagreb i Šumarija Zagreb trgovačkog društva, Hrvatske šume d.o.o. Šuma kao složena životna zajednica biljnog i životinjskog svijeta pruža velike mogućnosti za promatranje i proučavanje već od predškolske dobi, a osobito u |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 133 <-- 133 --> PDF |
nižim razredima osnovne škole. Za učenike je od osobitog značenja potreba suradnje unutar društvene zajednice i ostvarivanje partnerstva škole i drugih institucija, a to su u ovom projektu Hrvatske šume d.o.o. Cilj ovog projekta je da se na lokalnoj i široj razini usmjeri djecu i mladež na suživot s prirodom, a u ovom slučaju s njenim najznačajnijim čimbenikom šumom. Ovdje je naglašena suvremenost sadržaja koji omogućuje stjecanje znanja, vještina i navika, razvoj talenta i stvaralaštva kroz aktivno učešće svakog pojedinca i odgovornost za zdrav i kreativan život u prirodnom i čistom okolišu. Suma kao najraznovrsniji i najljepši poligon pruža idealne uvjete za uvođenje djeteta u zagonetan svijet znanstvenih spoznaja te potiče učenika na upoznavanje i istraživanje prirode i okoliša u kojemu živi. U prostoru kvadratna oblika unutar zgrade Škole dr. Ante Starčević, podignut je izuzetno interesantan objekt koji učenicima treba dočarati šumu u malom i raznolikost života u njoj. Vegetacija je zastupljena s prizemnim rašćem, šumskim cvijećem, drvećem na kojima su gnijezda, ptice i druge preparirane životinje. Tu se nalazi i veliko vodeno kolo kakvo je pokretalo šumske pilane ili mlinove. U šumi se mogu vidjeti likovi iz šumskih bajki. Objekt je maštovito složen, raz novrstan i poučan. Ovdje započinje ljubav prema prirodi koja se u potpunosti doživljava u šumi, odnosno Medvednici koja je sastavni dio navedenog projekta. Nakon obilaska škole posjetili smo pilanu Bliznec. Potok Bliznec je već 1898. imao značajnu ulogu. Pilana sagrađena 1836. je 1898. s gornjeg dijela potoka preseljena na današnje mjesto. Uz piljenice, jedan od glavnih proizvoda bile su tačke, koje su se izvozile u europske zemlje. Vremenom je pilana prestala s radom, prepuštena je propadanju te je skoro nestala kao i okolne vodenice. Sadašnji oblik dobila je 1991. zahvaljujući dvama inženjerima šumarstva, upravitelju Uprave šuma Zagreb, Mati M ihaniću, i upravitelju Šumarije Zagreb, HerbertuKrauthackeru.Uz pilanu se nalazi šumska staza Bliznec sagrađena od kestenova drveta u dužini od 850 metara i uspona od 5 % za osobe sa smanjenim mogućnostima kretanja. Uz stazu se nalaze informativni sadržaji uloženi u drvene knjige, a prati ju i križni put s opisima postaja. Tekst je u oba slučaja pisan i Breillovim pismom za slijepe osobe. Na suprotnoj strani od pilane, s druge strane ceste, nalazi se po ideji i formi do sada neviđen šumski pčelinjak. Košnice su izrađene od hrastova i lipova drva. To su zapravo segmenti krupnih trupaca. Uz košnice je dan prikaz razvoja pčelinjaka, odnosno košnica, od nekada do danas. Postavljeni pčelinjak ima gospodarsku, ekološku i edukativnu funkciju u proizvodnji meda. U donjem dijelu zgrade pilane Bliznec smješten je šumarski ugostiteljski objekt kojega vode šumari, a firma se zove "Šumarski gablec". Između bistroa i potoka nalazi se uređen ugostiteljski prostor s drvenim stolovima i klupama koje proizvodi Šumarija Zagreb, a mogu se kupiti u neposrednoj blizini objekta. U lokalu se nudi domaća hrana po uzoru na planinarske gostionice, specijaliteti lovačke kuhinje i vina iz podruma Hrvatskih šuma. Poslije sadržajno bogatog dnevnog reda, u školi i u šumi odmorili smo se na otvorenom prostoru između potoka i pilane, u ugodnoj hladovini uz šum potoka Bliznec. Puni lijepih dojmova započeli smo "šumarsku |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 134 <-- 134 --> PDF |
ćakulu". Na kraju je uslijedilo jelo i piće. Kod nekoliko zije, a osobito na gostoprimstvu koje je godilo stručnoj stolova čula se pjesma. znatiželji, duši i tijelu. Nakon blagovanja i lijepog Zahvalni smo našemu predsjedniku Hrvatskoga šudruženja u smiraj dana vratili smo se u Zagreb. marskog društva ogranak Zagreb, kolegi Herbertu Krauthackeru za organizaciju i vođenje stručne ekskur-M. Harapin Prof. dr. sc. MILAN GLAVAŠ DETALJNO OBRADIO ZAŠTITU SUMA OD POŽARA I PROTUPOŽARNU ZAŠTITU NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA PODRUŽNICE SENJ OD 1994-2003. GODINE Kao i u nekoliko ranije održanih predavanja na području Uprave šuma Podružnice Senj, i ovom se prilikom prof. dr. sc. Milan Glavaš sa Šumarskog fakulteta rado odazvao njezinu pozivu te pozivu Hrvatskoga šumarskog društva, ogranka Senj, i u Senju 14. 2. 2004. god. održao zanimljivo predavanje pod nazivom "Šumski požari i protupožarna zaštita na području Uprave šuma Podružnice Senj od 1994-2003. god.". U gotovo punoj dvorani Gradske vijećnice okupio se velik broj šumarskih stručnjaka, vatrogasaca i njihovih službi te policije s područja Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije. Ovaj studiozni rad prof. dr. sc. Milana Glavaša rezultat je njegove detaljne analize svih raspoloživih podataka o šumskim požarima i protupožarnoj zaštiti na području Uprave šuma Podružnice Senj u proteklom desetljeću (1994-2003. god.). Autor je inače ovaj rad prezentirao na savjetovanju u Senju krajem prošle godine u sklopu obilježavanja 125. obljetnice Kraljevskog nadzorništva - Inspektorata u Senju (1878-2003. god.), koji je u međuvremenu i objavljen u posebnom broju "Šumarskog lista". Međutim, organizatori predavanja ispravno su zaključili da se njegov rad izravno prezentira svim zainteresiranim strukturama, kako bi se što plastičnije naglasila uloga šumarstva u zaštit šuma od požara i protupožarnoj zaštiti. Prof. dr. sc. Milan Glavaš svojim je zanimljivim izlaganjem obuhvatio sva gledišta dosadašnjih šumskih požara i protupožarne zaštite s prijedlozima za njihovo poboljšanje u idućem razdoblju na području Uprave šuma Podružnice Senj. Zaključak je da su nam ovakve analize potrebne i za ostala krška područja, jer se tako Zanimljivo izlaganje prof. dr. sc. Milana Glavaša bilo je popraćeno odličnim projekcijama bolje sagledavaju sve raspoložive metode protupožarne zaštite šuma. U raspravi je potom nekoliko sudionika iznijelo više vlastitih iskustava i prijedloge za poboljšanje stanja u domeni zaštite šuma od požara. Na kraju su organizatori čestitali prof. dr. sc. Milanu Glavašu na "Povelji sa zlatnom plaketom", koju mu je nedavno dodijelilo Hrvatsko društvo biljne zaštite za njegov veliki doprinos i dugogodišnju brigu za zdrave i lijepe šume Republike Hrvatske te aktivno sudjelovanje u radu društva. Uz to, zahvalili su mu na predavanju i dosadašnjoj uspješnoj suradnji te uručili sliku s motivom prirode, rad akademskog slikara Ivana Balaževića. V. Ivančević |