DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 14     <-- 14 -->        PDF

I. Pilaš, A. Seletković: ANALIZA RF.ŽIMA PODZEMNIH VODA NAŠIČKIH NIZINSKIH SUMA ... Šumarski list br. 7-8, CXXV1I1 (2004). 363-374
njeg prosjeka zabilježen je na području šumarije Donji
Miholjac u tamošnjim šumskim kompleksima. Pad
podzemne vode od - 10 cm u površinskom piezometru
pa do - 133 cm u dubinskom, upućuje na velik gubitak
vode u tlu koji višestruko nadmašuje prosječne količine
oborina u vegetaciji. S obzirom na relativno visoke
razine podzemne vode u normalnim uvjetima koje su
pogodovale plićem zakorijenjivanju hrasta lužnjaka i
poljskog jasena (Prpić 1996) možemo utvrditi kako
takav iznimno velik pad podzemne vode izrazito stresno
djeluje na tamošnje sastojine, što kao poslijedicu
može uzrokovati trajnu pojavu sušenja u tim šumskim
kompleksima. Ovakve prilike možemo djelimično pripisati
i hidromelioracijskim zahvatima na šumskom
području oko rijeke Karašice koji djeluju na povećanu
drenažu staništa, što se najizrazitije očitovalo u uvjeti


ZAKLJUČAK


Analizom rezultata piezometarskih mjerenja na području
nizinskih šuma Uprave šuma Našice utvrđene
su vrijednosti srednjih vegetacijskih razina podzemne
vode od - 37 do - 51 cm u piezometrima od 0,5 m, od


- 126 do - 157 cm u piezometrima 1,3 m, od - 179 do
- 316 cm u piezometrima 2,8 m te od - 135 do - 445
cm u dubinskim piezometrima od 7 m.
Prostornom interpolacijom te analizom podataka
mjerenja, najniži vodostaji podzemnih voda u vegetacijskom
periodu utvrđeni su na području šumarije Koska u
gospodarskim jedinicama Lacić - Gložđe i Budigošće -
Breza lugovi te u šumariji Đurđenovac u Đurđenovačkim
nizinskim šumama, oko - 360 cm, a najviši u šumarijama
Donji Miholjac i Slatina u gospodarskim jedinicama
Kapelački lug - Karaš, Čadavački lug - Jelas Dol
te Slatinskim nizinskim šumama, oko - 250 cm.


Niski vodostaji podzemne vode utvrđeni su na
okolnom području rijeke Vučice, dok su viši vodostaji
na području Karašice. Uslijed djelovanja suše, u ekstremno
suhoj 2000. godini na području rijeke Karašice,


ma sušne godine, a također se ne može isključiti niti
posredan utjecaj rijeke Drave na dinamiku podzemnih
voda u zaobalju, na što bi trebalo u budućim istraživanjima
obratiti pozornost.


Iako ne možemo na osnovu petogodišnjih nizova
govoriti o trendu kretanja podzemnih voda, možemo
na osnovu raspoloživih klimatskih podataka (Bonace
i 1993) utvrditi kako je trend oborina na tom području
u opadanju, što će doprinijeti smanjenju vode u
tlu, te će i pojava sve izraženijih klimatskih ekstrema
biti učestalija. Dugoročno, problemi vezani uz sve izraženiju
pojavu suše imat će posljedice na potrajnost te
produktivnost naših nizinskih šuma, što će zahtijevati
veći angažman struke i znanosti pri umanjenju posrednih
i neposrednih šteta.


- Conclusion
(GJ Kapelački lug - Karaš) utvrđen je pad podzemne
vode u rasponu od - 10 cm u površinskom piezometru
pa do - 133 cm u dubinskom, što je vrlo nepovoljno s
gledišta stabilnosti tamošnjih šumskih ekosustava.
Ovakve razlike mogu biti rezultat izvedenih hidromelioracijskih
zahvata na tom području, ali i poslijedica
promjena režima podzemnih voda vezanih uz režim
vodostaja rijeke Drave, što bi trebalo u idućim istraživanjima
potvrditi.


Grubljim prostornim sagledavanjem sastojinskih
prilika, vode u tlu te dominantnih pedokartografskih
kategorija tala, moguće je uočiti njihovu regionalnu
povezanost. Međuodnosi između tih promatranih parametara
potvrđuju dominantnu ulogu vode u tlu pri
stratigrafiji tipova nizinskih šuma na tom području,
dok prikupljeni piezometarski podaci podzemnih voda
predstavljaju dobru osnovu za daljnje raščlanjenje te
problematike, s ciljem učinkovitijeg gospodarenja nizinskim
šumama.


ZAHVALA - Aknowledgment


Ovim putem autori se zahvaljuju svim djelatnicimaUprave šuma Našice koji surađuju u programu piezo-


LITERATURA


B on ac c i, O., 1993: Identifikacija suše i borba protiv
nje. Okrugli stol o suši, zbornik radova, 1-20,
Zagreb.


Martinović,J., 2003: Gospodarenje šumskim tlima
u Hrvatskoj. Šumarski institut Jastrebarsko, Hrvatske
šume, 521, Jastrebarsko.


Mayer, B., 1996: Hidrološka problematika osobito s
gledišta površinskog dijela krovine. Hrast


metarskog monitoringa na predanom prikupljanju podataka,
s ciljem daljnje plodonosne suradnje.


- References
lužnjak u Hrvatskoj, HAZU, Hrvatske šume:
55-71, Vinkovci-Zagreb.


Mayer, B., 1989: Ekološki značaj režima podzemnih
i površinskih voda za nizinske šume pokupskog
bazena. Doktorska disertacija, Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, 317. Zagreb.


Mayer, B., 1993: Proces osnivanja šumarskog hidropedološkog
informacijskog sustava (ŠHPIS) na