DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 17     <-- 17 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 375-380
UDK 630* 188


NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA REVIZIJA KOMPLEKSA
"Blechno-Fagetum (Ht. 1950) Marinček 1970" (Luzulo-Fagion)


NOMENCLATURAL AND SYNTAXONOMIC REVISION OF THE COMPLEX
"Blechno-Fagetum (Ht. 1950) EX Marinček 1970" (Luzulo-Fagion)


Ivo TRINAJSTIĆ*


SAŽETAK: U radu je izvršena nomenklaturna i sintaksonomska revizija
kompleksa koji je Marinček (1970) obuhvatio imenom "Blechno-Fagetum
Ht. 1950". Taj kompleks obuhvaća dvije šumske asocijacije i to as. Luzulo-
Fagetum i Blechno-Fagetum.


As. Blechno-Fagetum prvi je proučavao Horvat (1950) i označio imenom
"Fageto-Blechnetum (mscr.) " Međutim prvi su ime kao "Blechno-Fagetum
ibericum" s jednom fitocenološkom snimkom objavili 1958 Tüxen i
Oberdorfer, da bi Rivas-Martinez (1962) izvršio korekciju, izostavivši
atribut "ibericum", pa bi validna kombinacija bila Blechno-Fagetum
(Ht. 1950) R. Tx. etOberd. 1958 ("1954") corr. Rivas-Martinez 1962.


U sintaksonomskom smislu as. Blechno-Fagetum priključuje se svezi Luzulo-
Fagion, redu Fagetalia sylvaticae i razredu Querco-Fagatea, ali postoje i
gledišta da se navedena asocijacije u sklopu sveze Luzulo-Fagion ili Quercion
robori-petreae priključuje redu Quercetalia roboris i razredu Quercetearobori-
petreae, ali i svezi Vaccinio-Piceion, redu Piceetalia abietis i razredu
Vaccinio-Piceetea.


As. Blechno-Fagetum tipična je acidofllna šumska zajednica za koju je
značajan vrlo siromašan floristički sastav. Jedino je prema podacima
H or vata i dr. (1974) za tu zajednicu zabilježen razmjerno velik broj vrsta,
posebice elemenata neutrofilnih bukovih šuma, pa se u tom slučaju vrlo vjerojatno
radi o prevelikim površinama koje su služile kao fitocenološke snimke.


UVOD - Introduction


Bukove šume na silikatnoj litološkoj podlozi kobFagetum,
kako ju je shvatio Marinček (1970) i nonog
i montanog vegetacijskog pojasa pripadaju kommenklaturno
i sintaksonomski potrebno revidirati,
pleksu čistih, acidofilnih bukovih šuma, medu kojima kako se to može razabrati iz odgovarajuće fitocenoloje
diljem Europe (usp. Oberdorfer 1957, Th. ške literature (usp. Horvat 1950, Tüxen i OberMüller
1992, Wa 11 n ö fe r i dr. 1993) razmjerno šidorfer
1958, Rivas-Martinez 1962, Marinroko
rasprostranjena kserofilnija asocijacija Luzulo-ček 1970, Horvat i dr. 1974,Willner 2002).
Fagetum, dok je mezofilniju zajednicu as. Blechno-


NOMENKLATURNA REVIZIJA - Nomenclature revision


Prvi podatak o bukovoj šumi u sastavu koje pridopoznato,
I. Horvat (1950) pod imenom ´Fageto


lazi rebrača - Blechnum spicant objavio je, kao što je Blechnetum Horv.", ali je njen opis ilegitiman, jer flo


ristički sastav nije prikazan niti jednom fitocenološ


kom snimkom. Tek je Marinček (1970) više godina


* Prof. dr se. Ivo Trinajstić, Dunjevac 2, HR-10000 Zagreb,
Hrvatska - Croatia kasnije prikazao vrlo iscrpno florističku strukturu as.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 18     <-- 18 -->        PDF

I. Trinajstić: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA REVIZIJA KOMPLEKSA Blechno-Fagetum (Ht. 1950) . Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 375-380
"Blechno-Fagetum (Ht. 1950) ex Marinček". U priloženoj
analitičkoj tablici (Marinček 1970: Tab. 1)
floristički sastav as. Blechno-Fagetum prikazan je na
temelju 38 fitocenoloških snimaka, a sama je asocijacija
raščlanjena na "subas. typicum", "subas. oreopteridosum"
i "subas. luzuletosum". Marinčeku je promaknuo
podatak da su ime "Blechno-Fagetum", doduše s
epitetom "^ericum" objavili Tüxen i Oberdorfer
(1958), pa bi to u odnosu na Horvatovo ime "Fageto-
Blechnetum" bilo "nomen inversum". Prema tome
prvo validno ime bila bi kombinacija Blechno-Fagetum
(Ht. 1950, nom. subnud.) R. Tx. et Oberd. 1958.
Ime i opis koji su objavili Tüxen i Oberdorfer
(1958) i priložili jednu fitocenološku iz Španjolske
treba u skladu s važećim sintaksonomskim kodeksom
(Bar km an i dr. 1986, Weber i dr. 2000) smatrati validnim
bez obzira na jednu jedinu fitocenološku snimku
vrlo siromašnog florističkog sastava i bez epiteta "ibericum",
jer su dijelovi imena asocijacija u obliku geografskih
ili ekoloških atributa ilegitimni, pa u našem slučaju
ime "Blechno-Fagetum´´ bez epiteta "ibericum" treba
smatrati legitimnom objavom. Međutim, ime "Blechno-
Fagetum Tx. et Oberd. 1954" nastojao je prije Marinčeka
popraviti i Rivas-Martinez (1962), ali je pogriješio,
jer je Ri vas-Martinez ime i opis as. Blechno-
Fagetum Tx. et Oberd. smatrao provizornim, što nije
točno. Naime, Tüxen i Oberdorfer (1958) Horva


tovo ime "Fageto-Blechnetum" citiraju, prema Horvatu
(1950) s opaskom "prov." ("Fageto-Blechnetum
prov."). H or vat (1950: 48) je u hrvatskom tekstu navedenu
kombinaciju označio kao "(mscr.)", a u francuskom
tekstu-rezimeu (Horvat 1950: 71) kao "prov".
Prema tome, opaska Ri vas-Martineza (1962: 101)
da su Tüxen i Oberdorfer svoje ime označili kao
"prov.", ne odnosi se na njih već na Horvata. Navedenu
pogrešku preuzeo je nedavno i W i 11 n e r (2002), izgleda
krivo protumačivši španjolski tekst kod R i vas-
Martineza, kao što je vrlo vjerojatno i Rivas-
Martinez krivo protumačio njemački tekst kod
Tüxena iOberdorfera.


Potrebno je naglasiti da još prije svih Horvat (1938)
u sklopu asocijacije Querco-Castanetum croaticum
typicum u tablici VII između ostalih objavljuje ijednu
fitocenološku snimku (snimka 8) koja se prema svom
florističkom sastavu može uklopiti u okvire as. Blechno-
Fagetum, ali je taj podatak do sada (usmeno priopćenje
M. Zupančiča) ostao previđen.


Na temelju iznijetoga, treba u nomenklaturnom
smislu ime Blechno-Fagetum s.l. ograničiti na onaj dio
kompleksa acidofilnih bukovih šuma u kojima se s većim
ili manjim udjelom javlja rebrača - Blechnum spicant,
dakle as. Blechno-Fagetum s.str.


SINTAKSONOMSKA REVIZIJA - Syntaxonomic revision


Kako je istaknuto i u prethodnom poglavlju, najveći ti Marinčekov Blechno-Fagetum subas. typicum p.p. i
broj podataka o as. "Blechno-Fagetum s.lat." objavio subas. thelypteridetosum limbospermae p.p. /"oreopteje
Marinček (1970) iz područja Slovenije. Zadržimo riđetosum"! (Marinček 1970: snimke 1, 5-11, 13,
li ime asocijacije Blechno-Fagetum u smislu Tüxena 15-17, 19-30), dok snimke 2-4, 12, 14, 18, 31-38
i Oberdorfera (1958), u odnosu na podatke Mapredstavljaju
as. Luzulo-Fagetum.
ri n č e k a (1970), navedenoj asocijaciji treba priključi


Tablica 1 As. Blechno-Fagetum (Ht. 1950) R. Tx. et Oberd. 1958, corr. Rivas-Martinez 1962


Redni broj:


Broj snimaka:


Broj vrsta:


Ass. C Blechnum spicant
Deschampsia flexuosa


Dif. subas. thelypteridetosum:
C Thelypteris limbosperma
Vaccinium vitis-idaea


Sveza Luzulo-Fagion:
C Vaccinium myrtillus
Luzula luzuloides
Hieracium sylvaticum
Prenanthes purpurea
Melampyrum vulgatum
Polypodium vulgare
Veronica officinalis


1
1
16
+
+


4.3


2 3
16 8
24 35
16 8
8 5
1 8
3
16 8
16 8
8 3
11
7 3
5 3
2 1


4 5 6
5 13 5
17 67 54
5 X X
5 X X
5 X X
3 X X
4 X X
4 X
X X
X X




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 19     <-- 19 -->        PDF

I. Trinajstić: NOMF.NKLATURNO-S1NTAKSONOMSKA REVIZIJA KOMPLEKSA Blechno-Fagetom (Ht. 1950) ... Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 375-380


Gentaiana asclepiadea 4 X X
Luzula pilosa 2 X X
Dryopteris dilatata + X
Lycopodium clavatum X X
Hieracium umbellatum X X
Oxalis acetosella X X
Hieracium racemosum
Majanthemum bifolium X
Lathyrus montanus X
D Dicranum scoparium 11 i X X
Hvpnum cupressiforme i X X


u :


Rhytidiadelphus triqueter X X
Polytrichum formosum 5 X
Dicranella heteromalla X
Pleurozium schreberi X
E Cladonia pyxidata X
Cladonia elongata 8 X
Cladonia sylvatica X
Cladonia sp. X
Dif. sveze Luzulo-Fagion (elementi reda


Quercetalia robori-petreae):
A Quercus petraea 8 :i 3 X
Castanea sativa i <\ 4 X
Betula pendula X
B Quercus petraea 57 ´t X X
Castanea sativa 4 X X
Betula pendula X
Juniperus communis X
Populus tremula X
C Quercus petraea 2 X X
Pteridium aquilinum }i. 2 X X
Castanea sativa > 4 X X
Calluna vulgaris X X
Genista tinctoria X X
Festuca heterophylla X X
Danthonia decumbens X X
Melampyrum sylvaticum X X
Chamaecytisus supinus X
Lembotropis nigricans X
Huperzia selago X
Dryopteris carthusiana X
D Leucobryum glaucum 13 7 4 X X
Bazzania trilobata X


Red Fagetalia sylvaticae, razred
Querco-Fagetea:
A Fagus sylvatica 5.5 16 ii 5 X X
Abies alba 2 l X X
Carpinus betulus X X
Pyrus pyraster X
Sorbus aucuparia X
Prunus avium X
B Fagus sylvatica 3.4 16 1l 5 X X
Abies alba 5 :l X X


i


Rubus hirtus 5 5 X
Acer pseudoplatanus 2 l X




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 20     <-- 20 -->        PDF

1. Trinajstić: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA REVIZIJA KOMPLEKSA Blechno-Fagetum (Ht. 1950) ... Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 375-380
C


D


Pratilice:


Sorbus aucuparia
Carpinus betulus
Sorbus torminalis
Corylus avellana
Prunus avium
Fagus sylvatica
A thyrium filix-femina
Solidago virgaurea
Dryopteris filix-mas +
Anemone nemorosa +
Carpinus butulus
Sorbus aucuparia
Abies alba
Ruscus hypoglossum
Cyclamen purpurascens
Euphorbia dulcis
Convallaria majalis
Stellaria holostea +.2
Dactylis aschersoniana +.2
Polygonatum verticillatum +.2
Ranunculus nemorosus +
Helleborus viridis-occidentalis +
Doronicum austriacum +
Euphorbia carniolica
Cruciata glabra
Phaegopteris connectilis
Galium sylvaticum
Listera ovata
Veronica urticifolia
Carex digitata
Sanicula europaea
Epimedium alpinum
Atrichum undulatum


A Pinus sylvestris
Larix decidua
Picea abies
B Rubus fruticosus
Frangula alnus
Pinus sylvestris
C Calamagrostis arundinacea
Prunella vulgaris
Erica carnea
Euphorbia hiberna 2.2
Luzula pediformis +


1 2
4 4
1 4


:5


2
2


2
1
2


3


L
:
[
xXXX
XXxxXXXXXXXX
?
>
>
>
?
>
?
>
>
?
>
>
5
?
?
i
X
X
X
X
)
)
)
)
]
i
c
c
c
c
X )i
x :c
x :(
x :i


A/ Drveće (Trees); B/ Grmlje (Shrubs); C/ Zeljasto bilje (Herbs); D/ Mahovine (Mosses); E/ Lišajcvi (Lichens)
Autori: 1 - Tx. et Oberd. (1958); 2 - Marinček (1970); 3 - Marinček (1970); 4 - Vukelić et al. (2003); 5, 6 - Horvat et al. (1974)


ANALIZA FLORISTIČKOG SASTAVA - Analysis of floristic composition


Floristički sastav as. Blechno-Fagetum prikazan je kih podataka H o r v a t a i dr. (1974). Ukupno je poznana
tablici 1., na temelju analitičkih podataka Tüxen a to 48 fitocenoloških snimaka koje obuhvaćaju ukupno
i Oberdorfer a (1958), Marinček a (1970), Vu96
vrsta. Broj vrsta po jednoj fitocenološkoj snimci
kelić a i dr. (2003) te usporedno na temelju sintetičprema
podacima Tüxen a i Oberdorfer a (1958)
378




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 21     <-- 21 -->        PDF

I. Trinajstić: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA RRVIZIJA KOMPLEKSA Blechno-Fagetum (lit. 1950) ... Šumarski list br. 7-8. CXXVI1! (2004), 375-380
iznosi 14 vrsta, prema podacima Marinček a (1970)
iznosi između 14 i 19 vrsta, a prema podacima Vuke lića
i dr. (2003) između 13 i 17 vrsta. Međutim, u odnosu
na snimke izrazito siromašnog florističkog sastava
s ukupno 28 vrsta, snimke Horvat a i dr. (1974:
427^128; Tab 101, stupac 2 "I. Horvat /mscr./" i stupac
4 "V. Glavač /mscr./") vrlo su bogatog florističkog sastava
i broje 75 vrsta. Razloge tomu trebat će, najvjerojatnije,
tražiti u prevelikim površinama koje su služile
kao fitocenološke snimke, jer je njima obuhvaćen i dio
flornog inventara neutrofilnih bukovih šuma na karbonatnoj
podlozi.


S obzirom na sinsistematski položaj as. Blechno-
Fagetum u sklopu acidofilnih bukovih šuma postoje
uglavnom tri gledišta. Prema jednom gledištu uvrštava
se u razred Quercetea robori-petreae, red Quercetalia
roboris (= Quercetalia robori-petreae) i svezu Quer-


RASPRAVA


Kako je bilo istaknuto u prethodnim razmatranjima,
bukova šuma s rebračom kao posebna šumska zajednica
uočena je pred više od pola stoljeća (Horvat 1950),
iako je u nomenklaturno-sintaksonomskom smislu
Horvatova kombinacija "Fageto-Blechnetum" doživjela
tijekom vremena određene korekcije. Prvu korekciju
izvršili su Tüxen i Oberdorfer (1958), u obliku
kombinacije "Blechno-Fagetum ibericum Tx. et Oberd.
1958", a sljedeću korekciju izvršio je Rivas -Marti-


LITERATURA


Horvat , I., 1938: Biljnosociološka istraživanja šuma
u Hrvatskoj. Glasn. Šum. Pokuse 6: 127-279.
Zagreb.


Horvat , I., 1950: Šumske zajednice Jugoslavije. Institut
za šumarska istraživanja NR Hrvatske. Zagreb.


Horvat , I., 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske.
Prir. Istraž. Jugosl. Akad. 30, Acta Biologica
2. Zagreb.


Horvat , I., 1963: Šumske zajednice Jugoslavije. Šumarska
enciklopedija 2: 560-590. Jugoslavenski
leksikografski zavod. Zagreb.


Horvat, I., V. Glavač, H. Ellenberg, 1974: Vegetation
Südosteuropas. Gustav Fischer Verlag.
Stuttgart.


Mar in ček , L., 1970: Bukov gozd z rebrenjačo.
Zborn. Gozd. Lesar. 11: 77 H, 106. Ljubljana.


Marinček , L., 1973: Razvojni smeri bukovega gozda
z rebrenjačo (Blechno-Fagetum). Zborn.
Gozd. Lesar. 11 (1): 77-106, Ljubljana.


cion robori-petreae (Horvat 1962, 1963, Marinček
i Zupanči č 1995). Prema drugom gledištu
uvrštava se u sklopu razreda Querco-Fagetea u red Fagetalia
i svezu Luzulo-Fagion (Tüxen i Oberdor fer
1958, Rivas-Martinez 1962, Willner 2002,
Vu k c 1 i ć i dr. 2003), a prema trećem gledištu svrstava
se u razred Vaccinio-Piceetea, red Piceetalia abietis i
svezu Vaccinio-Piceion (Marinček 1970).


Svako od navedenih gledišta može se obrazložiti na
temelju florističkog sastava as. Blechno-Fagetum i njoj
srodnih asocijacija (npr. as. Luzulo-Fagetum, Castaneo-
Fagetum). Dominacija bukve -Fagus sylvatica
ide u prilog pripadnosti redu Fagetalia, ali već vrste
Vaccinium myrtillus, Luzula luzuloides, Blechnum spicant,
Hieracium sp. div., te dobro razvijen sloj mahovima,
idu u prilog svrstavanja u red Piceetalia abietis, ali
i red Quercetalia roboris.


Discussion


nez (1962) u obliku binoma "Blechno-Fagetum Tx. ct
Oberd. 1954". Kasnije je Marinček (1970) bez podataka
Tüxena i Obcrdorfera (1958) i Rivas-
Martinez a (1962) objavio sklop "Blechno-Fagetum
Ht. ex Marinček 1970 (usp. Marinče k 1970, 1973,
Marinček i Zupančič 1995). Konačno je ovom
prigodom izvršena dodatna korekcija kombinacije u
Blechno-Fagetum (Ht. 1950) R. Tx. et Oberd. 1958.,
corr. Rivas-Martinez 1962.


- References
Marinček , L., 1995: Submontane Buchenwälder
Illyriens. Acta Bot. Croat. 54: 131-140.


Marinček, L., L. Mucina, M. Zupančič, L.
Poldini, I. Dakskobler, M. Accetto,
1993: Nomenklatorische Revision der illyrischen
Buchenwälder. Stud. Gcobot. 12 (1992):
121-135.


Marinček, L., M. Zupančič, 1995: Nomenklaturna
revizija acidofilnih bukovih in gradnovih
gozdov zahodnega območja ilirske florne province.
Hladnikia4: 29-35. Ljubljana.


M ü 11 e r, Th. 1992: 4. Verband: Fagion sylvaticae Luquet
26. In. E. Oberdorfer: Süddeutsche Pflanzengesellschaften
2. Aufl. 4: 193-249. Gustav
Fischer Verlag. Jena Stuttgart, New York.


Oberdorfer , E., 1957: Süddeutsche Pflanzengesellschaften.
VEB Gustav Fischer Verlag. Jena.


Ri vas-M artinez, S., 1962: Contribuciön al estudo
fitosociolögico de los hayelas espanolas. Anales
Inst. Bot. Cavanilles 20: 97-128.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 22     <-- 22 -->        PDF

I. Trinajstić: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA REVIZIJA KOMPLEKSA Blechno-Fagetum (III. 1950) ... Šumarski list br. 7-8, CXXV1I1 (2004). 375-380
Tüxen, R„ E. Oberdorfer, 1958: Die Pflanzen- Wallnöfer, S., L. Mucina, V. Grass, 1993:
welt Spaniens. Ergebnisse der 10. Internatio-Querco-Fagetea. In L. Mucina, G., Grabherr, S.
nalen Pflanzengeographischen Excursion (IPE) Wallnöfer: Die Pflanzengcsellschaften Österredurch
Spanien 1953. II. Teil. Eurosibirische ichs 3: 85-236. Gustav Fischer. Jena-StuttgartPhancrogamcn-
Gescllschaften Spaniens mit New York.
Ausblick auf die Alpine- und die Mediterran- Weber, H. E., J. Moravec, J. P. Theurillat,
Region dieses Landes. Veröff. Gcobot. Inst. 2000: International Code of Phytosociological
Rubel Zürich 32. Hans Hubee. Bern. Nomenclature 3th Ed. J. Veg. Sci. 11: 739-768.


Vukelić, J., D. Baričević, D. Drvenkar, 2003: Willner, W., 2002: Syntaxonomische Revision der
Fitocenološke karakteristike bukovih šuma u südmitteleuropäischen Buchenwälder. Phytoco-
Samoborskom gorju. Šum. list 127 (11-12): enologia 32 (3): 337^53.
531-544.


SUMMARY: The first data on the beech forest with the saw fern was published
by Ho rvat (1950) and on that occasion it was named in two different
ways. In the Croatian text it was designed as "Fagcto-Blechnetum (mscr.)"
(cf. Horvat 1950: 48) and in the French resume (cf Horvat 1950: 71) as


"Fageto-Blechnetum prov.".


As is known from literature, the first after Horvat who studied the beech


forest with the saw fern phytosociologically were Tüxen and O b erdorfe r
(1958). They named it "Blechno-Fagetum ibericum", and they attached one
phytosociological releve to their text (cf Tüxen and Oberdorfer 1958:
267-268, the releve "84"/ Shortly afterwards, Rivas-Martinez (1962)
wrote briefly about Blechno-Fagetum, but without the attribute "ibericum".
Finally, Marinček (1970) published a comprehensive analytical table of
the "ass. Blechno-Fagetum Ht. 1950, ex Marinček 1970 " (cf. Marinček 1970:
tab. 1) from Slovenia. In fact, within 38 releves, two complexes were comprised
by Marinček, namely the ass. Blechno-Fagetum (the releves 1, 5-10,
15-17, 19-24 and 27-30) and the ass. Luzulo-Fagetum (the releves 2-4, 12,
14,18, 31-38).


The nomenclatural issuse concerning the ass. Blechno-Fagetum were discussed
by both Marinček within the order Quercctalia roboris and the alliance
Quercion robori-petreae with the note "Non: Blechno-Fagetum ibericum R.
Tx. et Oberdorfer /958" (Marinček and Zupančič 1995: 33). It seems
that the works of Tüxen and Oberdorfer from 1958, and of Rivas-Martinez
from 1962 were not available to these authors. The name "Blechno-Fagetum
Tx. et Oberd. 1954" was published by Rivas-Martinez (1962) without
the epithet "ibericum", and such correction is fully in compliance with the
Code. As we known, epithets and attributes based on geographical names
became illegitime since the first syntaxonomic code (cf. Barkmanet al. 1976),
and such practice was maintained later on (cf. Barkman et al. 1986, Weber et
al. 2000).


Only recently Willner (2002) classified the ass. Blechno-Fagetum into the
association Castaneo-Fagetum Marinček et Zupančič (1995). Finally,
the latest data on the ass. Blechno-Fagetum as an indipendent association
have been brought forward by Vukelić et al. (2003) on the basis of the data
from Samoborsko gorje in Croatia. From the analytical table it can be seen
that in Croatia, as well as in Slovenia, three complexes of acidophile beech
forests are clearly distinguisshed, namely Castaneo-Fagetum Marinček et
Zupančič 1995, Luzulo-Fagetum Meusel 1937 and Blechno-Fagetum (Ht.
1950) R. Tx. et Oberdorfer 1958, corn Rivas-Martinez 1962.