DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 33 <-- 33 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 391-403 UDK 630* 523 (Fagus sylvatica L.) DEBLJINA KORE OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) U SJEČINAMA BJELOVARSKE BILOGORE BARK THICKNEES OF COMMON BEECH (Fagus sylvatica L.) IN CUTTING AREAS OF BILOGORA NEAR BJELOVAR Marinko PRKA* SAŽETAK: Istraživana je debljina kore u odnosu na promjer obične bukve u prorednim i oplodnim sječinama bukovih sastojina gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora. Razmatran je prosječni postotni udio kore u obujmu tehničke oblovine glede vrste sijeka oplodnih bukovih sječina. Istraživanjem je obuhvaćeno 2.106 primjernih stabala na 30 objekata istraživanja u ukupno 34 navrata (sijeka), pri čemu je izmjeren 18.381 par dvostruke debljine kore i prsnog promjera ili promjera na sredini komada. Podaci o dvostrukoj debljini kore u zavisnosti od prsnog promjera stabla izjednačeni su regresijskom jednadžbom pravca uz vrlo jaku korelaciju. Vrijednosti dvostruke debljine kore u ovisnosti od srednjeg promjera oblog drva izjednačene šupo vrsti sijeka regresijskim jednadžbama pravca uz jaku i vrlo jaku korelaciju. Utvrđeno je da nema značajnih razlika između vrijednosti dvostruke debljine kore ovisno o promjeru u prorednim, pripremnim, naplodnim i dovršnim sječama, te su vrijednosti dvostruke debljine kore i promjera cijelog uzorka izjednačene jednadžbom pravca. Potvrđene su zakonitosti utvrđene prijašnjim istraživanjima. Utvrđene su apsolutne vrijednosti debljine kore u odnosu na promjer. Prosječni postotni udjeli kore kod tehničke oblovine manji su nego je to utvrđeno ranijim istraživanjima. Razlike u rezultatima istraživanja upućuju na to da lošija životna sredina uvjetuje veću debljinu kore. Prosječni postotni udjeli kore u obujmu tehničke oblovine iznose 5,1 % u pripremnom sijeku, 4,8 % u naplodnom sijeku i 4,7 % u dovršnom sijeku. Za uzorak od 693 primjerna stabla iz oplodnih sječa, prosječni postotak kore tehničke oblovine izračunat prema drvnom obujmu s korom iznosi 4,8 %. Rezultati istraživanja uspoređeni su s rezultatima ranijih istraživanja koja su provedena u NPŠO Velika (Krpan 1986) i uzancama koje se primjenjuju pri trgovini bukovim šumskim drvnim proizvodima, te su utvrđene znatne razlike. Ključne riječi: obična bukva, debljina kore, bukove sječe, Bjelovarska Bilogora 1. UVOD - 1. Introduction Jedna od vrlo uočljivih morfoloških značajki obične da se takva glatka i tanka kora ne susreće kod drvenastih bukve je njezina izrazito glatka kora. Moglo bi se reći vrsta izvantropske zone. Osim toga, bukova se kora na površini ne ljušti, a zbog osobitoga djelovanja plutnoga kambija (felogena) može pratiti debljinski prirast drva Mr. sc. Marinko Prka- Šumarija Bjelovar Uprava šuma Podružnica Bjelovar. be z raspucavanja. (1 r 1 n aj S11C 2UU3J |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 34 <-- 34 --> PDF |
M. Pika: DEBLJINA KORK OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica [..) U SJEČINAMA BJELOVARSKE ... Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 391-403 Istraživanja kore u Hrvatskoj započela su pedesetih godina, pri čemu su u početku veću pozornost zaokupljale vrste s debljom korom. U objavljenim radovima K1 e p a c je istraživao koru nekih vrsta drveća s gledišta rasta i prirasta i uređivanja šuma, dok je Boj an in pridonio upoznavanju kore sa stajališta iskorištavanja šuma. Bez obzira na gledište, koru domaćih vrsta potrebno je poznavati jer ima važnu ulogu u proizvodnji, manipulaciji i preradi šumskih sortimenata, javljajući se kao balast ili sirovina za neku drugu proizvodnju (Krpan 1986). Građa i izgled kore često znatno variraju kod stabala iste vrste, ako se ona razvijaju u različitim životnim uvjetima. Određena svojstva varijabilnosti kore uvjetovana su genetski. Obična bukva kao vrsta pokazuje slabu varijabilnost, no na području Hrvatske potrebno je spomenuti aberaciju opisanu kao var. quereoides. Hrastovokora bukva prvi put je u Hrvatskoj zabilježena 1920. Našao ju je Ginzberger na Papuku u Slavoniji, na području Ravna gora, sjeverno od Pakraca. Poslije ju je K. Maly (1934, 1940) našao u Bosni (slika 1). O uzrocima pojave raspucale kore kod bukve ima nekoliko pretpostavki, ali je najvjerojatnije da je riječ o nekoj genetskoj aberaciji (Trinajstić 2003). Istražujući debljinu kore bukovih stabala na podruSlika 1. Detalj kore stabla hrastovokore bukve (Maly 1934) čju Bjelovarske Bilogore zamijetili smo određene variFigure 1 Detail of the tree hark of an oak-hark beech (Maly 1934) jabilnosti u morfologiji bukove kore. Razlike u izgledu Izvor - Source: Trinajstić 2003., Taksonomija morfologija i rasprokore bukovih stabala nisu bile tako izražene kao na slici stranjenost obične bukve, Obična bukva u Hrvatskoj, str. 38, 1, ali su se kretale od sasvim glatke kore (slika 2) do Zagreb Slika 2. Glatka kora bukve Slika 3. Izbrazdana kora bukve Figure 2 Smooth beech bark Figure 3 Furrowed beech bark 392 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 35 <-- 35 --> PDF |
M. Prka: DEBLJINA KORE OBIČNE BUKVE (Fagus svlvalica L.) U SJEČ1NAMA BJELOVARSKR Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 391-403 vidljivo uzdužno izbrazdane, pa i raspucale kore (slika 3). Treba napomenuti da slike 2 i 3 potječu od stabala iz istoga odsjeka (66 a) starosti 108 godina, a pojedinačna bukova stabla s korom izgleda sličnoga kao na slici 3 postoje i u drugim, različito starim odsjecima. Iskustvene spoznaje upućuju na to da su bukova stabla s izbrazdanom (hrapavom) korom manje sklona stvaranju neprave srži (kerna). Ta pretpostavka nije provjerena ponajprije zbog malog broja takvih stabala u našim sastojinama. Morfološku raznolikost bukove kore povećavaju različite tvorevine na kori bukve koje su kod ove vrste Slike 4, 5 i 6. Tvorevine na kori bukovih stabala Figure 4, 5, 6 Formations on the bark of beech trees Zanimljivosti bukove kore pridonose i stari napisi na njoj. "Tako se uz planinarske staze koje prolaze kroz bukove sastojine mogu naći upisana mnogobrojna imena, a nadnevci stari i preko 70 godina još su uvijek vrlo čitljivi. Navedeno svojstvo bukove kore morali su zasigurno uočiti već vrlo davno oni narodi koji su živjeli u njezinom arealu. To su u Europi dvije velike etničke skupine -Slaveni i Germani. ... iako moguću vezu na temelju pristupačne nam literature nismo mogli provjeriti. Zasigurno su se svi navedeni narodi sporazumijevali pisanjem po bukvi. " (T r i n aj s t i ć 2003). Važnost određenih značajki kore najizraženija je u iskorištavanju šuma. Debljina i tvrdoća kore nisu bez značaja u fazi sječe i izrade, a njezin izgled, odnosno vanjska površina odlučna je za veličinu koeficijenta trenja kod privlačenja. Isto tako, specifična masa kore veća je od specifične mase drva, što djeluje kao negativan čimbenik kod privlačenja, utovara, prijevoza i istovara tehničke oblovine (Krpan 1986). Od svih značajki kore najvažnija je njezina debljina. To, uz prije navedeno, proizlazi iz činjenice da tehničku oblovinu kod listača izrađujemo, privlačimo i prevozi izraženije nego kod bilo koje druge. Većina ih je patološkog porijekla. Javljaju se kao posljedica bolesti ili mehaničkih oštećenja, te ih ne treba miješati s morfološkim oblicima zdrave i neoštećene bukove kore. Neke od tih tvorevina vide se na slikama 4, 5 i 6, na kojima se vide i razlike u boji kore bukovih stabala. Čini se da na nijansu boje kore kod bukve, između ostalog, utjecaj ima položaj stabla u sastojini. Promišljanja o nijansi boje bukove kore ne trebaju isključiti subjektivni doživljaj promatrača (pa i objektiva kamere) koji ovisi o količini svijetla u sastojini, koja se mijenja kako tijekom dana tako i s obzirom na godišnje doba. mo s korom, ali je mjerimo bez kore. Na taj je način kora listača kod tehničke oblovine svojevrstan balast u proizvodnji, jer za sada nema tržišne vrijednosti. Debljina kore svakog pojedinog stabla ovisi o više čimbenika od kojih su najznačajniji debljina stabla, ekološke prilike i položaj stablau sastojini. Dosadašnja istraživanja (prema Krpan u 1986) utvrdila su neke opće prihvaćene zakonitosti: debljina je kore upravo proporcionalna promjeru stabla ili oblovine, - debljina kore opada od panja prema vrhu debla, - debljina kore povećava se s debljinom oblovine, a postotak debljine i obujma opada. Isto se tako smatra da lošija životna sredina uvjetuje veću debljinu kore. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 36 <-- 36 --> PDF |
M. Prka: DEBLJINA KORE OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) U SJEČINAMA BJELOVARSKE ... Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004). 391-403 2. OBJEKTI I METODA ISTRAŽIVANJA - 2. Objects and method of research Objekti istraživanja, prema starosti, vrsti sijeka, broju primjernih stabala kao i veličina uzorka vide se iz tablice 1. Tablica 1. Objekti istraživanja prema vrsti sijeka i veličina uzorka Table 1 Objects of research according to the type of felling and size of sample Broj stabala u Izmjereno parova Odjel Starost (god) Vrsta sijeka uzorku debljina kore/promjer Department Age (years) Type of felling Number of trees Measured pairs of in a sample bark thickness/diameter 7 c 91 Proreda 60 463 13a 59 Proreda 65 404 13b 59 Proreda 51 355 20 e 83 Proreda 66 362 37 a 83 Proreda 83 491 65 b 90 Proreda 24 161 69 b 50 Proreda 67 229 80 b 70 Proreda 17 130 82 a 88 Proreda 50 336 162 a 83 Proreda 45 179 162 c 83 Proreda 45 193 Ukupno prorede Thinnings 573 3.303 9 a 96 Pripremni sijek 103 789 11 a 105 Pripremni sijek 78 651 17a 106 Pripremni sijek 91 670 19b 96 Pripremni sijek 57 469 21 a 101 Pripremni sijek 132 1211 38 a 100 Pripremni sijek 102 955 42 a 107 Pripremni sijek 63 220 42 c 94 Pripremni sijek 42 143 66 a 108 Pripremni sijek 63 625 73 a 111 Pripremni sijek 100 888 94 b 110 Pripremni sijek 54 470 95 b 110 Pripremni sijek 42 392 Ukupno pripremni sijek Preparatory felling 927 7.483 21 a 103 Naplodni sijek 108 1448 38 a 101 Naplodni sijek 109 1255 59 c 105 Naplodni sijek 41 512 83 a 100 Naplodni sijek 31 508 Ukupno naplodni sijek -Seeding felling 289 3.723 20 d 104 Dovršni sijek 46 692 21 a 104 Dovršni sijek 74 358 75 a 99 Dovršni sijek 55 851 83 a 102 Dovršni sijek 42 230 89 a 85 Dovršni sijek 23 471 155 f 98 Dovršni sijek 57 951 166 c 110 Dovršni sijek 20 319 Ukupno dovršni sijek-Finalfelling 317 3.872 Sveukupno -Total 2106 18.381 Podaci su prikupljani izmjerama na 2.106 primjer- rednih sječina, 12 sječina pripremnog, 4 sječine nanih stabala. Obuhvaćeno je 30 objekata u 34 navrata plodnog i 7 sječina dovršnoga sijeka. Svi istraživani (sijeka), pri čemu je izmjeren 18.381 par dvostruke de- objekti gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora pribljine kore i promjera. Mjerenja su izvršena u 11 pro- padaju ekološko-gospodarskom tipu II-D-11 i uređaj |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 37 <-- 37 --> PDF |
M. Prka: DEBLJINA KORE OBIČNE BUKVE (Fagus svlvutica L.) U SJECINAMA BJELOVARSKE nom razredu bukve sa ophodnjom od 100 godina. Spomenuti ekološko-gospodarski tip u vegetacijskome smislu obilježava submontanska šuma bukve s trepavičastim šašem. Doznaka stabala za sječu izvršena je u sklopu normalnog proizvodnog procesa, neovisno o ovim istraživanjima. Primjerna su stabla odabrana iz doznačenih stabala polaganjem najčešće dvije, međusobno okomite linije po azimutu. Dvostruka debljina kore mjerena je na prsnoj visini stabla, zatim na sredini svakog trupca i sredini svake pete oblice ogrjeva. Uzorak kore uziman je s navedenih mjesta sjekiricom, tako da bude dovoljne veličine i da ne bude nagnječen. Način uzimanja uzorka na jednoj strani oblovine vidi se na slici 7. Debljina je kore mjerena pomičnim mjerilom (šublerom) s noniusom na 0,1 milimetar točno. Ukupna vrijednost debljine kore dobivena je zbrajanjem izmjerenih vrijednosti debljine kore uzoraka uzetih s nasuprotnih mjesta na plastu oblovine. To znači da je ukupan broj izmjerenih uzoraka, kakav se vidi na slici 7 bio 36.762. Cjelokupna matematičko-statistička obrada podata Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 391-403 ka obavljena je softverskim programom Microsoft Slika 7. Mjesto uzimanja uzorka kore Excel 97. Figure 7 Bark sampling area 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 3. Research results Zbog jednostavnosti i jednoznačnosti mjerenja, promjer na sredini tehničke oblovine određujemo odbijanjem debljine kore od srednjeg promjera s korom, što uvijek daje pogrešku kod izračuna drvnog obujma. Točnije je od obujma trupca s korom odbijati pripadajući dio obujma kore preko postotaka za određeni promjer (Boj an in 1972). 8,0% y = -0,0002x +0,0588 -=- 7,0% OJ o CC 9 o 6,0% am r Oom.« M nj « J ? <&*%>_ °«> B §i&ä ^nftf » c ´B1 5,0% rf*° .o Klepa c (1961) za bukvu nalazi prosječni postotni udio kore u obujmu krupnog drva stabla od oko 7 %, dok Krpa n (1986) navodi 6,3 % u starijim (zrelim) sastojinama i 5,9 % u mladima (60 godina). Drugi autori navode slične postotne udjele u obujmu krupnog drva bukve i to u rasponu od 6 do 9 %. o o | 3 4,0% * - * $L o **** o ffip> 3fOoS 2 ^ ^ o 3,0% O Postotak obujma kore — ^ Linija trenda (postotak obujma kore) 2,0% 20 30 40 50 60 70 80 Promjer tehničke oblovine (cm) Slika 8. Postotak obujma kore tehničke oblovine prema drvnom obujmu tehničke oblovine s korom ovisno o promjeru linija trenda Figure 8 Percentage of bark volume of technical roundwood in ralation to tree volume of technical roundwood with hark - trend o o „ e oo o Krpan je (1986) utvrdio da prosječni postotak kore deblovine (tehničke oblovine) u bukovim sastojinama, približne starosti kao i naše, iznosi 6,0 %. U našim istraživanjima ti postoci su manji te se kreću od 5,1 % u pripremnom, i 4,8 % u naplodnom do 4,7 % u dovršnom sijeku. Za uzorak od 693 primjerna stabla iz oplodnih sječina, prosječni postotak kore tehničke oblovine, izračunat prema drvnom obujmu s korom, iznosi 4,8 %. Padajući trend obujmenih postotaka kore od pripremnog prema dovršnom sijeku potvrđuje zakonitost da postotak debljine i obujma kore opada s porastom debljine, kao što se to vidi iz slike 8. To se dovodi u vezu s činjenicom da sa starošću stabla prirast kore zaostaje 395 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 38 <-- 38 --> PDF |
M. Prka: DEBLJINA KORE OBIČNE BUKVE (Fagus sylvarica L.) U SJEČINAMA BJELOVARSKE O Dvostruka debljina kore na d 1.30 Izjednačeni podaci Pravac regresije Prsni promjer stabla - D.b.h. (cm) Slika 9. Debljina kore na prsnoj visini stabla Figure 9 Bark thickneess at breast o o _ ^ 1,40 ,20 OJ O T3 ´K ,00 I 2 -°´60 U 5 0,40 20 25 30 35 40 45 50 60 65 .^ Dvostruka debljina kore Izjednačeni podaci Pravac regresije Promjer na sredini komada - diameter in the middle of roundwood (cm) Slika 10. Debljina kore na sredini komada - proredne sječine Figure 10 Bark thickness in the middle oj roundwood - thinning felling O Dvostruka debljina kore Pravac regresije Izjednačeni podaci Promjer na sredini komada Diameter in the middle of roundwood (cm) Slika 11. Debljina kore na sredini komada - pripremni sijekovi Figure 11 Bark thickness in the middle of roundwood-preparatory felling Šumarski list br. 7 8, CXXVIII (2004), 391-403 za prirastom drva. Kako srednji promjer uzorka, a i svih doznačenih stabala u oplodnim sječinama gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora, raste od pripremnog prema dovršnom sijeku, jasno je da prosječni postoci kore na tehničkoj oblovini padaju. Manji prosječni postoci kore u odnosu na rezultate Krpana (1986) posljedica su činjenice da smo u našim istraživanjima, kao što će se kasnije vidjeti, utvrdili manje apsolutne vrijednosti debljine kore u odnosu na promjer. To nas navodi na zaključak da bilogorska bukva ima nešto tanju koru od bukve na Papuku, što se može pripisati razlikama u nadmorskoj visini istraživanih sastojina. Ovisnost debljine bukove kore o promjeru promatrali smo na prsnoj visini svakog primjernog stabla te promjeru na sredini komada tehničke oblovine i oblice prostornog drva kod pojedine vrste sijeka. Vrijednosti su dvostruke debljine kore, ovisno o promjeru, izjednačene jednadžbom pravca općeg oblika: v = a + bx. Izjednačenja vrijednosti dvostruke debljine kore u ovisnosti o promjeru parabolom drugoga reda (y = a + bx + cx2) daju, uz podjednaku čvrstoću veze, veću standardnu devijaciju zavisne varijable. Razlike između izjednačenih vrijednosti jednadžbom pravca i parabolom drugoga reda male su tako, da nemaju praktičnu vrijednost. Ovisnost debljine kore o prsnom promjeru stabla, kao i jednadžba izjednačenja, vidi se iz slike 9. Parametri regresijske analize debljine kore ovisno o prsnom promjeru nalaze se u tablici 3. Ovisnost debljine kore o promjeru u sječinama prethodnoga prihoda (proredama) i jednadžba izjednačenja vidi se na slici 10. Parametri regresijske analize debljine kore ovisno o promjeru u prorednim sječinama vide se iz tablice 4. Nešto manji indeks korelacije kod izjed |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 39 <-- 39 --> PDF |
M. Prka: DEBLJINA KORE OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatka L.) U SJEČINAMA BJELOVARSKE Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 391-403 načavanja vrijednosti debljine kore ovisno o prsnom promjeru najvjerojatnije je posljedica činjenice da za pro redne sječine nemamo podatke o debljinama kore na promjerima manjim od 15 cm. Uz to iz razumljivih razloga ima malo podataka o debljini kore za promjere tehničke oblovine veće od 45 cm. Ovisnost debljine kore o promjeru u oplodnim sječinama, odnosno u sječinama pripremnog, naplodnog i dovršnog sijeka vidi se iz slika 11 do 13. Iz slika se vide i pripadajuće jednadžbe izjednačenja, a parametri regresijske analize nalaze se u tablicama 5 do 7. Iz indeksa korelacija i parametara regresijske analize vidi se daje kod sva tri sijeka oplodnih sječina postignuta jaka (pripremni sijek) i vrlo jaka (naplodni i dovršni sijek) korelacija između debljine kore i promjera. Iz slika 9 do 13, odnosno iz oblaka rasprostiranja izmjerenih podataka debljine kore i promjera, kao i položaja pravaca izjednačenja, vidi se da nema bitnih razlika između debljine kore u zavisnosti o promjeru obzirom na vrstu sijeka. Na isti zaključak navode nas i gotovo iste vrijednosti parametara (a i b) u jednadžbama pravca regresijske analize kod pojedine vrste sijeka. Iz tih smo razloga sve izmjerene vrijednosti debljine kore u zavisnosti o prsnom promjeru i promjeru oblog drva grupirali, te ih izjednačili jednadžbom pravca koja glasi: y= 0,0134 x+ 0,4123, kao što se to vidi iz slike 14. Parametri linearne regresijske analize vide se iz tablice 8. Rezultati istraživanja i izjednačene vrijednosti debljine kore u zavisnosti o promjeru bukovih stabala u sječinama Bjelovarske Bilogore dati su u tablici 2. Usporedba rezultata istraživanja s rezultatima istraživanja Krpana (1986) i odbicima kore od promjera tehničke oblovine bukve koji su u operativnoj upotrebi hrvatskog šumarstva (HsPro 2000) vidi se iz grafičkog prikaza na slici 15. 1,75 y = 0,0125x +0,4353 Dvostruka debljina kore 0 Izjednačeni podaci Pravac regresije Promjer na sredini komada Diameter in the middle ofroundwood (cm) Slika 12. Debljina kore na sredini komada - naplodni sijekovi Figure 12 Bark thickness in the middle ofroundwood seeding felling u u o r X « IS -o . 5 v~> 2 S oj c a "S5 rt C s, 2,20 2.00 1.80 y = 0,0143x + 0,4012 R= 0,7825 0,20 15 25 35 45 55 65 75 85 Dvostruka debljina kore Izjednačeni podaci Pravac regresije Promjer na sredini komada Diameter in the middle ofroundwood (cm) Slika 13. Debljina kore na sredini komada-dovršni sijekovi Figure 13 Bark thickness in the middle of roundwood - final felling 2 S a ´K 2,25 2,00 1,75 1.50 1.25 1.00 0.75 0.50 0.25 15 25 35 45 55 65 75 85 O Dvostruka debljina kore Izjednačeni podaci Pravac regresije Promjer na sredini komada Diameter in the middle of roundwood (cm) Slika 14. Debljina kore na sredini komada - ukupno Figure 14 Bark thickness in the middle ofroundwoodtotal 397 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 40 <-- 40 --> PDF |
M. Prka: DEBLJINA KORE OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) U SJF.Č1NAMA BJELOVARSKE ... Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 391-403 2,300 ~. 2,100 | | 1,7001 «>|.ja 1,500 ,„. 1,100/ / 5 0,900 0,700 - Promjer -Diameter (cm) 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 V 0,482 0.549 0,629 0,724 0,833 0.956 1,093 1,244 1.409 1.588 1,781 1,988 2.210 2,445 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 0.546 0,613 0,680 0,747 0.814 0.881 0,948 1,015 1.081 1,148 1,215 1,282 1,349 1,416 Slika 15. Usporedba vrijednosti debljine kore ovisno o promjeru Figure 15 Comparison of bark thickness values in relation to diameter Krpan (1986) je u svojim istraTablica 2.Debljina kore u odnosu na promjer oblovinc živanjima, (provedenim u Nastavno Table 2 Bark thickness in relation to roundwood diameter pokusnom objektu Šumarskog faDebljina kore u odnosu na promjer oblovine kulteta u Zagrebu - "Velika", ŠumBark thickness in relation to roundwood diameter ski predjel Duboka, odjel 19) vriSrednji Broj Najmanja Najveća Srednja Izjednačene jednosti debljine kore izjednačio promjer mjerenja izmjerena izmjerena vrijednost vrijednosti parabolom oblika: y = a + bx + ex2. vrijednost vrijednost Diameter Number Maximum Minimum Average Predicted Odnos linija izjednačenja vidi se iz in the of measured measured value value slike 15. Za promjere veće od 30 middle measures value value cm krivulja izjednačenja prema cm kom cm cm cm cm Krpanu poprima sve veće vrijed 7 322 0.30 0.64 0.437 0.506 nosti. Najveće izmjerene vrijedno8 384 0.32 0.80 0.473 0.519 sti debljine kore iznad 55 cm pro9 383 0.32 0.78 0.506 0.533 mjera u našem istraživanju često 10 403 0.34 1.00 0.536 0.546 ne dostižu izjednačene vrijednosti 11 283 0.36 0.98 0.558 0.560 debljine kore prema Krpanu (tabli12 258 0.36 0.86 0.570 0.573 13 215 0.34 0.80 0.581 0.586 ca 2). Ova odstupanja možemo pri 14 235 0.34 0.92 0.608 0.600 pisati razlikama u stanišnim uvjeti 15 176 0.34 0.90 0.630 0.613 ma. Tako se gorska šuma bukve u 16 182 0.43 0.92 0.630 0.626 NPŠO Velika nalazi na 620 metara 17 131 0.32 0.92 0.660 0.640 nadmorske visine, dok se nadmor 18 150 0.46 1.04 0.689 0.653 ske visine objekata koje smo mi is19 126 0.44 1.06 0.678 0.667 traživali kreću od 130 do 300 meta20 150 0.32 1.00 0.695 0.680 ra. Time su potvrđene iskustvene 21 345 0.32 1.02 0.689 0.693 spoznaje šumara ove regije da je 22 364 0.48 1.06 0.715 0.707 kora bukve ovdje najtanja, a kvali23 401 0.48 1.05 0.732 0.720 24 409 0.48 1.18 0.756 0.733 teta bukovine vrlo cijenjena. 25 363 0.53 1.14 0.768 0.747 Uspoređujući rezultate ovih is26 726 0.51 1.18 0.776 0.760 27 671 0.48 1.44 0.781 0.774 traživanja s uzancama koje se kori 28 699 0.50 1.22 0.797 0.787 ste pri trgovini bukovom tehničkom 29 696 0.51 1.33 0.819 0.800 oblovinom, možemo navesti da smo 30 647 0.50 1.24 0.825 0.814 na izmjerenom uzorku (18.381 par: 31 618 0.50 1.19 0.837 0.827 promjer, debljina kore) vrijednosti 32 665 0.52 1.47 0.845 0.841 debljine kore veće od 2 cm izmjerili 33 644 0.50 1.48 0.865 0.854 u samo dva mjerenja (slike od 9 do 34 602 0.52 1.27 0.874 0.867 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 41 <-- 41 --> PDF |
M. Prka: DEBLJINA KORE OBIČNE BUKVE (Fagus sytvatica L.) U SJEĆINAMA BJELOVARSKE ... Šumarski list br. 7-8. CXXVI11 (2004), 391-403 35 541 0.52 1.47 0.889 0.881 36 560 0.58 1.33 0.897 0.894 37 552 0.54 1.41 0.910 0.907 38 521 0.54 1.44 0.926 0.921 39 482 0.67 1.38 0.925 0.934 40 410 0.42 1.44 0.939 0.948 41 409 0.68 1.41 0.955 0.961 42 412 0.65 1.43 0.963 0.974 43 353 0.67 1.60 0.989 0.988 44 311 0.65 1.48 1.000 1.001 45 293 0.74 1.57 1.002 1.015 46 296 0.65 1.50 1.014 1.028 47 250 0.42 1.50 0.998 1.041 48 210 0.68 1.36 1.040 1.055 49 215 0.74 1.62 1.025 1.068 50 188 0.73 1.42 1.066 1.081 51 139 0.82 1.52 1.085 1.095 52 153 0.60 1.66 1.084 . 1.108 53 116 0.74 1.56 1.106 1.122 54 101 0.80 1.56 1.130 1.135 55 106 0.82 1.86 1.141 1.148 56 71 0.89 1.74 1.124 1.162 57 67 0.81 1.54 1.134 1.175 58 69 0.91 1.68 1.209 1.188 59 42 0.86 1.61 1.172 1.202 60 53 0.83 1.90 1.222 1.215 61 34 0.81 1.64 1.185 1.229 62 32 0.81 1.58 1.254 1.242 63 26 1.00 1.70 1.268 1.255 64 16 1.06 1.90 1.339 1.269 65 12 1.00 1.99 1.333 1.282 66 10 1.11 1.58 1.327 1.296 67 9 1.10 1.24 1.325 1.309 68 12 1.20 1.96 1.445 1.322 69 12 1.01 1.60 1.325 1.336 70 5 1.16 1.72 1.328 1.349 71 8 1.07 1.56 1.336 1.362 72 9 1.01 2.00 1.336 1.376 73 6 1.19 1.56 1.448 1.389 74 7 1.29 1.64 1.394 1.403 75 3 1.34 2.12 1.687 1.416 76 2 1.42 1.52 1.470 1.429 77 2 1.36 1.76 1.560 1.443 >77 8 * * * * Ukupno 18381 Tablica 3: Parametri regresijske analize debljine kore ovisno o prsnom promjeru - D.b.h. SUMMARY OUTPUT Regression Multiple R R Square Adjusted R Square Standard Error Statistics 0.816007162 0.665867689 0.66570873 0.122308574 Observations 2104 ANOVA Regression Residual df 1 2102 SS 62.66369322 31.44463226 MS 62.66369322 0.014959387 F 4188.921087 Significance F 0 Total 2103 94.10832548 Coefficients Standard Error t Stat P-value Lower 95% Intercept X Variable 1 0.260901369 0.015523275 0.010116625 0.000239846 25.78936759 64.72187487 1.1742E-127 0 0.241061722 0.015052915 14) i to na promjerima tehničke oblovine od 72 i 75 cm. Kako tehničku oblovinu izrađujemo, privlačimo i prevozimo s korom, ali je mjerimo (preuzimamo) i otpremamo (prodajemo) bez kore, ostaje upitna potreba ovakvog softverskog definiranja (HsPro-2000) debljine kore. Možda je primjerenije, u nedostatku boljeg softverskog rješenja to prepustiti šumarskoj operativi i neposrednom odnosu proizvođač - kupac, te na taj način uvažiti nesporne razlike u debljini kore bukove tehničke oblovine različite provenijencije. Prilikom samog mjerenja na terenu uočene su razlike između debljina kore u različitim istraživanim objektima. Ostaje dojam da su sastojine s boljom strukturom sortimenata imale i manje vrijednosti debljine kore. Tz navedenoga vidi se sva problematika određivanja debljine kore bukve, kao i važnost pronalaženja matematičkog modela za njezino opisivanje. Upravo zbog razlika u debljini kore na različitim lokalitetima potreban je oprez pri općoj primjeni ovih (ili nekih drugih) rezultata istraživanja u praksi. Upper 95% Lower 95,0% Upper 95,0% 0.280741016 0.241061722 0.280741016 0.015993635 0.015052915 0.015993635 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 42 <-- 42 --> PDF |
M. Prka: DEBLJINA KORE OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) U SJEČINAMA BJELOVARSKE Šumarski list br. 7-8. CXXVIII (2004). 391-403 Tablica 4: Parametri regresijske analize debljine kore ovisno o promjeru - PROREDNE SJEČINE -Thinning SUMMARY OUTPUT Regression Statistics Multiple R 0.595380733 R Square 0.354478217 Adjusted R Square 0.354282486 Standard Error 0.114993381 Observations 3300 ANOVA df SS MS F Significance F Regression 1 23.94831656 23.94831656 1811.045254 0 Residual 3298 43.61102951 0.013223478 Total 3299 67.55934607 Coefficients Standard Error tStat P-value Lower 95%, Upper 95% Lower 95,0% Upper 95,0% Intercept 0.395585231 0.009285087 42.60436447 0.377380108 0.413790354 0.377380108 0.413790354 X Variable 1 0.012552958 0.000294972 42.55637736 0.01197461 0.013131306 0.01197461 0.013131306 Tablica 5: Parametri regresijske analize ovisnosti debljine kore o promjeru - PRIPREMNI SIJEKOVI -Preparatory felling SUMMARY OUTPUT Regression Statistics Multiple R 0.71953839 R Square 0.517735495 Adjusted R Square 0.51767103 Standard Error 0.123765386 Observations 7483 ANOVA df SS MS F Significance F Regression 1 123.0214089 123.0214089 8031.234314 0 Residual 7481 114.5929908 0.015317871 Total 7482 237.6143997 Coefficients Standard Error t Stat P-value Lower 95% Upper 95%, Lower 95,0% Upper 95,0% Intercept 0.433352817 0.005104315 84.89930342 0 0.423346933 0.443358702 0.423346933 0.443358702 X Variable 1 0.013191165 0.000147195 89.61715413 0 0.012902622 0.013479707 0.012902622 0.013479707 Tablica 6: Parametri regresijske analize ovisnosti debljine kore o promjeru - NAPLODNI SIJEKOVI -Seeding felling SUMMARY OUTPUT Regression Statistics Multiple R 0.840533935 R Square-0.706497297 Adjusted R Square 0.706418419 Standard Error 0.119818225 Observations 3723 ANOVA df SS MS F Significance F Regression 1 128.5890044 128.5890044 8956.907078 0 Residual 3721 53.42019083 0.014356407 Total 3722 182.0091952 Coefficients Standard Error t Stat P-value Lower 95% Upper 95%, Lower 95,0% Upper 95,0% Intercept 0.435337373 0.00463042 94.01682092 0 0.426258961 0.444415786 0.426258961 0.444415786 X Variable 1 0.012489974 0.000131972 94.64093764 0 0.012231229 0.012748719 0.012231229 0.012748719 Tablica 7: Parametri regresijske analize ovisnosti debljine kore o promjeru - DOVRŠNI SIJEKOVI -Final felling SUMMARY OUTPUT Regression Statistics Multiple R 0.884564888 R Square 0.782455041 Adjusted R Square 0.782398828 Standard Error 0.12851637 Observations 3872 ANOVA df SS MS F Significance F Regression 1 229.8996102 229.8996102 13919.42625 0 Residual 3870 63.91868998 0.016516457 Total 3871 293.8183002 Intercept X Variable 1 Coefficients0.401161254 0.014311317 Standard Error 0.003845235 0.000121302 t Stat 104.3268459 117.9806181 P-value00 Lower 95% 0.393622365 0.014073495 Upper 95% 0.4087001430.01454914 Lower 95,0% 0.393622365 0.014073495 Upper 95,0% 0.408700143 0.01454914 400 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 43 <-- 43 --> PDF |
M. Prka: DEBLJINA KORE OBIČNE BUKVE (Fagux sylvatica L.) U SJEČINAMA BJELOVARSKE Tablica 8: Parametri regresijske analize ovisnosti debljine kore o promjeru - UKUPNOSUMMARY OUTPUT Regression Statistics Multiple R 0.806201544 R Square 0.64996093 Adjusted R Square 0.649941879 Standard Error 0.123796905 Observations 18376 ANOVA Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 391-403 -Total df SS MS F Significance F Regression i 522.8703485 522.8703485 34117.28326 0 Residual 18374 281.5939273 0.015325674 Total 18375 804.4642758 Coefficients Standard Error t StatIntercept 0.412300062 0.002434281 169.3723976XVariablcl 0.013382746 7.24533E-05 184.7086443 4. ZAKLJUČAK Nakon provedenog istraživanja debljine kore bukovih stabala na području gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora možemo zaključiti sljedeće: Prosječni postotak kore tehničke oblovine prema drvnom obujmu s korom iznosi 4,8 % za uzorak od 693 primjerna stabla oplodnih sječina, odnosno 5,1 % u pripremnom, 4,8 % u naplodnom i 4,7 % u dovršnom sijeku. Padajući trend postotaka obujma kore od pripremnog prema dovršnom sijeku potvrđuje tvrdnju da postotak debljine i obujma kore opada s porastom debljine oblovine. Potvrđena je i tvrdnja da je debljina kore upravo proporcionalna promjeru stabla ili oblovine. Podaci su dvostruke debljine kore u zavisnosti od prsnog promjera stabla izjednačeni jednadžbom pravca uz vrlo jaku korelaciju. Vrijednosti dvostruke debljine kore, ovisno o promjeru oblog drva po vrsti sijeka izjednačene su jednadžbama pravca uz jaku i vrlo jaku korelaciju. 5. LITERATURA Boj an in, S., 1965: Gubitak kod sječe i izrade hrasta lužnjaka {Querem pedunculata Ehrh.) obzirom na učešće sortimenata, Drvna industrija, 16 (3-4), Zagreb, str. 26-35. Bojanin,S., 1972: Debljina i postotak kore oblovine poljskog jasena (Fraxsinus angustifolia Vahl.), Šumarski list, 7-8, Zagreb. Klepac,D., 1961: Rast i prirast, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Klepac, D., 1986: Uvodni referat na simpoziju o bukvi "Kolokvij o bukvi - savjetovanje asistentske sekcije", Velika 22.-24.1984., Zagreb, str. 11-16. Krpan, A. P. B., 1986: Kora bukve sa stanovišta eksploatacije šuma. "Kolokvij o bukvi - savjetovanje asistentske sekcije", Velika 22.-24. 1984., Zagreb, str. 77-88. Pranj ić, A., 1986: Šumarska biometrika, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet Zagreb, str. 146-173. P-value Lower 95% Upper 95% Lower 95,0% Upper 95,0% 0 0.407528644 0.417071479 0.407528644 0.417071479 0 0.01324073 0.013524761 0.01324073 0.013524761 - 4. Conclusion Utvrđeno je da nema značajnih razlika između vrijednosti dvostruke debljine kore ovisno o promjeru kod proreda, pripremnih, naplodnih i dovršnih sjekova. Vrijednosti dvostruke debljine kore i promjera izmjerene na cijelom uzorku od 2.106 primjernih stabala izjednačene su, uz jaku korelaciju, jednadžbom pravca koja glasi: y= 0,0134 x+ 0,4123. Sve utvrđene vrijednosti debljine kore, i postotne i apsolutne, u zavisnosti od promjera manje su od rezultata istraživanja prema Krpanu (1986). To potvrđuje tezu da lošija životna sredina uvjetuje veću debljinu kore, obzirom na razlike u nadmorskim visinama objekata istraživanja. Usporedba rezultata obaju istraživanja i odbitaka kore pri trgovini tehničkom oblovinom bukve ukazuje na postojanje znatnih razlika. - 5. References Pranjić, A., N. Lukić, 1997: Izmjera šuma, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 42. Prka, M., 2001: Udio i kakvoća šumskih sortimenata u oplodnim sječama bukovih sastojina Bjelovarske Bilogore, Magistarski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 39—43. Trinaj stić, I., 2003: Taksonomija, morfologija i rasprostranjenost obične bukve, Obična bukva u Hrvatskoj, Zagreb, str. 37-47. * Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma. II izdanje, Državni zavod za normizaciju i mjeritelj stvo, Zagreb, 1995. ** Hrvatska norma. Oblo drvo listača - razvrstavanje po kakvoći, - 1. dio: Hrast i bukva (HRN-EN 1316-1:1997). I izdanje, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb, 1997. *** Šumarska enciklopedija II, str. 276-282, 653-654. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 44 <-- 44 --> PDF |
M. Prka: DEBLJINA KORE OBIČNE BUKVE (Fagus srlvatica L.) U SJEĆINAMA BJELOVARSKE ... SUMMARY: Smooth and thin bark is one of very prominent morphological features of common beech. Because of particular activity of cork cambium (phellogen) beech bark follows thickness increment, and it does not peel off and crack on the surface. Research of bark of domestic tree species in Croatia started in the 1850s, and in the beginning, species with thicker bark attracted more attention. Structure and appearance of bark often vary considerably, even in trees of the same species, if they grow in different conditions. Specific features of bark variability are genetically determined. Researching bark thickness of beech trees in the area of Bjelovar Bilogora, we noticed specific variability in beech bark morphology. Empiric cognitions of forestry operational bodies in the researched area tell us that beech trees with furrowed (rough) bark are less inclined towards creating false heartwood (kern). That assumption has not been tested primarily because of small number of such trees in the researched area. Of all the bark features, the most important is its thickness. That results from the fact that we produce technical roundwood offoliaceous trees, pull it and transport it with bark, but we measure it (take it over) and ship it without bark. In that way, bark offoliaceous trees in technical roundwood is specific ballast in production, which does not give financial results. So far, research of beech bark thickness (Krpan, 1986) has established some generally accepted regularities: - Bark thickness is in direct relation to tree or roundwood diameter. - Bark thickness decreases from the tree stump towards the top of the tree trunk. - Bark thickness increases with roundwood thickness, while the percentage of thickness and the volume decrease. Also, poor natural settings cause greater bark thickness. Double bark thickness was measured at breast level of the tree, then in the middle of each log, and in the middle of every fifth round log of firewood. Bark sample was taken from the specified places by a little axe, to make sure it is big enough and to avoid its bruising. Bark thickness was measured by micrometer calliper with nonius correct at 0.1 mm. Total bark thickness value was obtained by adding the measured values of bark thickness in samples taken from the opposite places on the roundwood cover. The research included 2,106 sample trees on 30 research objects in total number of 34 occasions (fellings), with 18,381 pairs were measured for double bark thickness and breast diameter, or diameter in the middle of the item. We researched bark thickness in relation to common beech diameter in thinning and seeding fellings of beech-cutting areas in the economic unit Bjelovarska Bilogora. We analysed the average percentage of bark in the volume of technical roundwood, with regard to type of felling of seeding beech fellings. Data on double bark thickness in relation to breast level diameter of the tree were equalized by regressive linear equation with very strong correlation. Values of double bark thickness in relation to diameter in the middle of technical roundwood and round logs were equalized according to type of felling by regressive linear equations with strong and very strong correla tinnv It has been established that there are not any significant differences between the values of double bark thickness in relation to thinning, preparatory, seeding and final felling, so that the values of double bark thickness and Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 391-403 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 45 <-- 45 --> PDF |
M l´rka: DI-HI .[INA KORI- OBIČNI- BUKVI-(Fu^us silv.ilica [..) V S.IIC1NAMA BJELOVARSKI: ... Šumarski list hr. 7 8. C XXVIII 120(14). 391-403 the diameter of the whole sample were equalized by the following linear equation: y = 0.0134 x+ 0.4123 The research confirmed the regularities defined in previous research. Furthermore, the absolute values of bark thickness in relation to diameter and average percentages of bark in technical roundwood are smaller then established in the previous research. That confirms the thesis that poor natural settings determine greater bark thickness, having in mind the differences in height above sea-level between the objects of this and the previous research. We established percentages of bark in volume of technical roundwood of 5.1 % in preparatory felling, 4.8 % in seeding felling and 4.7 % in final felling. For the sample of 693 sample trees in seeding felling the average percentage of bark in technical roundwood, calculated according to wood bulk with bark was 4.8 %. The results of the research were compared to the results of the previous research carried out in NPSO Velika (Krpan, 1986), and to usance applied in beech forest wood products, and significant differences were established. Key words: bark thickness, common beech, beech felling, Bjelovarska Bilogora. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 46 <-- 46 --> PDF |
INSTRUMENTI I OPREMA U ŠUMARSTVU HB* Visinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto) r.y" \ M %^0± Spiegel Relascop i Promjerke: digitalne, P. svrdla (boreri) za Telerelascop Fob drvene i aluminijske, tvrdo ili meko drvo + taksac, cm, mm rezervni djelovi (boreri i igle) i SOKKIA \ Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (12,1 I plus) Vrpce, niveliri, stanice, geodetski pribor dalekozori, snajperi COA*A4UNJC4nON,| " K K ^riHkte. .juj^gigL j—||j|jL. j^^^^ggj^ ^^^^^^^^ ni im Lint ´KteiKifiiM´ ormari za nacrte stolovi sa svjetlom za čitanje karata ITLCHNOt()GIL S crtaći pribor r\j{ /frfi iii Tj ploteri, fotokopirni aparati L/IVI 1 HJJLJL KOMTEH-GEO Majzekovi trokuti, razmjernici 10000 ZAGREB, Trg športova 11 planimetri, kurvimetri tel. 01/3650-451 ; fax. 01/3091-027 e-mail: komteh@zg.tel.hr trasirke, prizme, daljinomjeri, niv. letve http://www,recro.hr/komteh |