DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 35 <-- 35 --> PDF |
M. Prka: DEBLJINA KORE OBIČNE BUKVE (Fagus svlvalica L.) U SJEČ1NAMA BJELOVARSKR Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 391-403 vidljivo uzdužno izbrazdane, pa i raspucale kore (slika 3). Treba napomenuti da slike 2 i 3 potječu od stabala iz istoga odsjeka (66 a) starosti 108 godina, a pojedinačna bukova stabla s korom izgleda sličnoga kao na slici 3 postoje i u drugim, različito starim odsjecima. Iskustvene spoznaje upućuju na to da su bukova stabla s izbrazdanom (hrapavom) korom manje sklona stvaranju neprave srži (kerna). Ta pretpostavka nije provjerena ponajprije zbog malog broja takvih stabala u našim sastojinama. Morfološku raznolikost bukove kore povećavaju različite tvorevine na kori bukve koje su kod ove vrste Slike 4, 5 i 6. Tvorevine na kori bukovih stabala Figure 4, 5, 6 Formations on the bark of beech trees Zanimljivosti bukove kore pridonose i stari napisi na njoj. "Tako se uz planinarske staze koje prolaze kroz bukove sastojine mogu naći upisana mnogobrojna imena, a nadnevci stari i preko 70 godina još su uvijek vrlo čitljivi. Navedeno svojstvo bukove kore morali su zasigurno uočiti već vrlo davno oni narodi koji su živjeli u njezinom arealu. To su u Europi dvije velike etničke skupine -Slaveni i Germani. ... iako moguću vezu na temelju pristupačne nam literature nismo mogli provjeriti. Zasigurno su se svi navedeni narodi sporazumijevali pisanjem po bukvi. " (T r i n aj s t i ć 2003). Važnost određenih značajki kore najizraženija je u iskorištavanju šuma. Debljina i tvrdoća kore nisu bez značaja u fazi sječe i izrade, a njezin izgled, odnosno vanjska površina odlučna je za veličinu koeficijenta trenja kod privlačenja. Isto tako, specifična masa kore veća je od specifične mase drva, što djeluje kao negativan čimbenik kod privlačenja, utovara, prijevoza i istovara tehničke oblovine (Krpan 1986). Od svih značajki kore najvažnija je njezina debljina. To, uz prije navedeno, proizlazi iz činjenice da tehničku oblovinu kod listača izrađujemo, privlačimo i prevozi izraženije nego kod bilo koje druge. Većina ih je patološkog porijekla. Javljaju se kao posljedica bolesti ili mehaničkih oštećenja, te ih ne treba miješati s morfološkim oblicima zdrave i neoštećene bukove kore. Neke od tih tvorevina vide se na slikama 4, 5 i 6, na kojima se vide i razlike u boji kore bukovih stabala. Čini se da na nijansu boje kore kod bukve, između ostalog, utjecaj ima položaj stabla u sastojini. Promišljanja o nijansi boje bukove kore ne trebaju isključiti subjektivni doživljaj promatrača (pa i objektiva kamere) koji ovisi o količini svijetla u sastojini, koja se mijenja kako tijekom dana tako i s obzirom na godišnje doba. mo s korom, ali je mjerimo bez kore. Na taj je način kora listača kod tehničke oblovine svojevrstan balast u proizvodnji, jer za sada nema tržišne vrijednosti. Debljina kore svakog pojedinog stabla ovisi o više čimbenika od kojih su najznačajniji debljina stabla, ekološke prilike i položaj stablau sastojini. Dosadašnja istraživanja (prema Krpan u 1986) utvrdila su neke opće prihvaćene zakonitosti: debljina je kore upravo proporcionalna promjeru stabla ili oblovine, - debljina kore opada od panja prema vrhu debla, - debljina kore povećava se s debljinom oblovine, a postotak debljine i obujma opada. Isto se tako smatra da lošija životna sredina uvjetuje veću debljinu kore. |