DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 37 <-- 37 --> PDF |
M. Prka: DEBLJINA KORE OBIČNE BUKVE (Fagus svlvutica L.) U SJECINAMA BJELOVARSKE nom razredu bukve sa ophodnjom od 100 godina. Spomenuti ekološko-gospodarski tip u vegetacijskome smislu obilježava submontanska šuma bukve s trepavičastim šašem. Doznaka stabala za sječu izvršena je u sklopu normalnog proizvodnog procesa, neovisno o ovim istraživanjima. Primjerna su stabla odabrana iz doznačenih stabala polaganjem najčešće dvije, međusobno okomite linije po azimutu. Dvostruka debljina kore mjerena je na prsnoj visini stabla, zatim na sredini svakog trupca i sredini svake pete oblice ogrjeva. Uzorak kore uziman je s navedenih mjesta sjekiricom, tako da bude dovoljne veličine i da ne bude nagnječen. Način uzimanja uzorka na jednoj strani oblovine vidi se na slici 7. Debljina je kore mjerena pomičnim mjerilom (šublerom) s noniusom na 0,1 milimetar točno. Ukupna vrijednost debljine kore dobivena je zbrajanjem izmjerenih vrijednosti debljine kore uzoraka uzetih s nasuprotnih mjesta na plastu oblovine. To znači da je ukupan broj izmjerenih uzoraka, kakav se vidi na slici 7 bio 36.762. Cjelokupna matematičko-statistička obrada podata Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 391-403 ka obavljena je softverskim programom Microsoft Slika 7. Mjesto uzimanja uzorka kore Excel 97. Figure 7 Bark sampling area 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 3. Research results Zbog jednostavnosti i jednoznačnosti mjerenja, promjer na sredini tehničke oblovine određujemo odbijanjem debljine kore od srednjeg promjera s korom, što uvijek daje pogrešku kod izračuna drvnog obujma. Točnije je od obujma trupca s korom odbijati pripadajući dio obujma kore preko postotaka za određeni promjer (Boj an in 1972). 8,0% y = -0,0002x +0,0588 -=- 7,0% OJ o CC 9 o 6,0% am r Oom.« M nj « J ? <&*%>_ °«> B §i&ä ^nftf » c ´B1 5,0% rf*° .o Klepa c (1961) za bukvu nalazi prosječni postotni udio kore u obujmu krupnog drva stabla od oko 7 %, dok Krpa n (1986) navodi 6,3 % u starijim (zrelim) sastojinama i 5,9 % u mladima (60 godina). Drugi autori navode slične postotne udjele u obujmu krupnog drva bukve i to u rasponu od 6 do 9 %. o o | 3 4,0% * - * $L o **** o ffip> 3fOoS 2 ^ ^ o 3,0% O Postotak obujma kore — ^ Linija trenda (postotak obujma kore) 2,0% 20 30 40 50 60 70 80 Promjer tehničke oblovine (cm) Slika 8. Postotak obujma kore tehničke oblovine prema drvnom obujmu tehničke oblovine s korom ovisno o promjeru linija trenda Figure 8 Percentage of bark volume of technical roundwood in ralation to tree volume of technical roundwood with hark - trend o o „ e oo o Krpan je (1986) utvrdio da prosječni postotak kore deblovine (tehničke oblovine) u bukovim sastojinama, približne starosti kao i naše, iznosi 6,0 %. U našim istraživanjima ti postoci su manji te se kreću od 5,1 % u pripremnom, i 4,8 % u naplodnom do 4,7 % u dovršnom sijeku. Za uzorak od 693 primjerna stabla iz oplodnih sječina, prosječni postotak kore tehničke oblovine, izračunat prema drvnom obujmu s korom, iznosi 4,8 %. Padajući trend obujmenih postotaka kore od pripremnog prema dovršnom sijeku potvrđuje zakonitost da postotak debljine i obujma kore opada s porastom debljine, kao što se to vidi iz slike 8. To se dovodi u vezu s činjenicom da sa starošću stabla prirast kore zaostaje 395 |