DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 47 <-- 47 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 405-412 UDK 630* 231 + 226 (Quercus ilex L.) OPLODNOM SJEČOM OD PANJAČE DO SJEMENJAČE HRASTA CRNIKE (Quercus ilex L.) FROM COPPICE WOOD TO HIGH FOREST OF EVERGREEN OAK (Quercus Ilex L.) BY SHELTERWOOD CUTTING Vlado KREJČI, Tomislav DUBRAVAC* SAŽETAK: Rad ukazuje na probleme koji se javljaju pri provođenju "Propisa " iz 1994. godine, kako sve naše panjače treba obnavljati prirodnim putem po načelu oplodnih sječa. Pokus prevođenja sačuvane panjače hrasta crnike u viši sastojinski oblik, odnosno u stabilnu produktivnu sjemenjaču postavljen je 1997. godine na području Upravne šuma Podružnica "Buzet", Šumarija "Pula", Gospodarska jedinica "Pula", odjel 71a. Tijekom zime 1996/1997. godine, proveden je zahvat u smislu naplodnog sijeka kojim je zastrtost tla krošnjama smanjena sa 85,0 % na 56,6 %. Ujesen 1997. godine, nakon prethodno provedene ljetne njege, izmjera mladog naraštaja ukazuje na zadovoljavajući broj od 83.600 jedinki ponika i mlađeg pomlatka hrasta crnike po ha, visine do 30 cm. Međutim, već prve godine nakon sječe i provedene ljetne njege javljaju se brojni te po visini vladajući izdanci crnike i lovora iz panja, koji su 68 % u visinskom razredu iznad 30 cm. Zimi 2000/2001. godine radi pomaganja razvoja mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena, načinjen je uzgojni zahvat intenziteta 32 %po drvnoj masi, kojom je zastrtost tla krošnjama smanjena na 49,7 %. Ljeti 2001. godine, provedena je njega uklanjanjem izdanaka iz panja, nepoželjnih vrsta drveća i grmlja. Te godine ujesen, već je 38 % (od 79.250 stabalaca) mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena uraslo u visinski razred od 31 do 130 cm. Nakon stoje ujesen 2002. godine ploha podijeljena na dva dijela (A i B) veličine 50 x 25 m, na bolje obnovljenom (B) dijelu zimi 2002.-2003. godine, proveden je dovršni sijek te njega sredinom ljeta. Na površini B, izmjerom kasno ujesen 2003. godine, utvrdili smo da se u mladoj sjemenjači 59,8 % od 140.200 stabalaca nalazi u visinskom razredu od 31 do 130 cm. Istom izmjerom utvrđeno je veliko povećanje (6 puta) izdanaka iz panja hrasta crnike nakon dovršnog sijeka. Tako velika pojavnost izdanaka iz panja hrasta crnike, kojima još treba pridodati ostale nepoželjne vrste drveća (posebice lovora) i grmlja, ukazuje na potrebitost daljnje intenzivne njege. Novonastala prirodna sjemenjača hrasta crnike podignuta po načelu oplodnih sječa, održat će se samo uz stalnu i stručnu prisutnost šumara. Ključne riječi: hrast crnike, oplodna sječa, prirodna obnova, sjemenjača, njega UVOD - Introduction Panjače (izdanačke šume) hrasta crnike nastale su tojina visokog uzgojnog oblika. Zajedničko obilježje namjernim ili nenamjernim procesima degradacije sas-većine panjača je izostanak bilo kakvih uzgojnih radova u mladosti i tijekom njihova razvoja. Kako su pre * Mr. sc. Vlado Krejči, dr. se. Tomislav Dubravac puštene spontanom razvoju, formirao se čitav spektar, Šumarski institut, Jastrebarsko, Trnjanska 35, Zagreb |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 48 <-- 48 --> PDF |
V. Krejči, T. Dubravac: OPLODNOM SJEČOM OD PANJAČE DO SJEMENJAĆE HRASTA CRNIKE Šumarski list br. 7 8, CXXVIII (2004), 405-412 od onih najkvalitetnijih s relativno visokom drvnom masom dobro sklopljenih i suvislo obraslih sastojina, pa do onih nekvalitetnih, razbijenog sklopa, s kržljavim i kvalitetno lošim stablima male drvne mase Valja pripomenuti kako je panjača degradirana sastojina vrlo kvalitetnih stanišnih osobina, pa se prema tomu pri konverziji panjača mora zadržati postojeća plodnost tla, uz dovođenje autohtone sastojine iz sjemena. Imajući na umu navedene činjenice o strukturi panjača i kvaliteti njihova staništa, sve naše panjače treba obnavljati prirodnim putem po načelu oplodnih sječa. Na taj ćemo način, prije svega uz najmanje troškove obnove i njege, dobiti stabilne, dobro očuvane i produktivne sastojine visokog uzgojnog oblika, odnosno šume sjemenjače, stoje i cilj svake obnove panjača. Imajući na umu navedene činjenice o strukturi panjača hrasta crnike i kvaliteti njihova staništa, sukladno novim odredbama (Narodne novine 52/94), propisana je ophodnja od 80 godina, u kojem ih vremenu treba prirodnim putem, po načelu oplodnih sječa prevesti u sjemenjače, što će za praksu predstavljati veliki stručni i financijski zadatak. Već daleko ranije nego je donesen taj propis, Pi škorić (1963), Safar (1963), Šafar i Dereta (1968), Rauš i Matić (1984), Matić (1985, 1987) ukazali su na potrebitost i mogućnost^ racionalnijeg načina gospodarenja sastojinama hrasta crnike sa svrhom povećanja stabilnosti i vitaliteta tih sastojina. Sukladno novim odredbama Viličić i dr. (1998), Krejči i Dubravac (2000), te DubravacKrej či (2001) kao cilj istraživanja postavljaju proširenje spoznaja o mogućnosti prirodne obnove s prevođenjem u viši sastojinski oblik te dinamici razvoja mladih sastojina hrasta crnike nastalih iz sjemena. Cilj ovoga rada temelji se na provođenju načela oplodnih sječa te praćenja prirodnog tijeka razvoja mlade sjemenjače hrasta crnike. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area Istraživana pokusna ploha osnovana je u Eumediteranskoj vegetacijskoj zoni vazdazelenih šuma, na području Šumarije "Pula", u Gospodarskoj jedinici "Pula", odjelu 71a. Ploha ima sve značajke šume crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum ilicis H-ić/1956/1958) prema Rauš idr. (1992). Geološka podloga je vapnenac, a tip tla obuhvaća ilimerizirana crvenica, neutralne reakcije (pH u vodi) u humusnom horizontu. METODA RADA Pokusna ploha osnovana je 1997. godine u sačuvanoj panjači hrasta crnike (Quercus ilex L.), nakon što je njegovana prorjedom zimi 1996/1997. godine (Fotografija 1). Terenski dio istraživanja obavljen je prema metodi Dubravac iNovotny (1992). Veličina plohe je 50 x 50m. Izmjere mladog naraštaja tijekom godina promatranja obavljene su u jesen, za vrijeme mirovanja vegetacije. Izmjera brojnosti drvenastog raslinja (stablašica i grmlja) načinjena je na pokusnim prugama veličine 2 x 50 m, koje su položene sredinom plohe na međusobnoj udaljenosti od 10 m. Drvenasto raslinje na pokusnim plohama popisano je po vrstama drveća i grmlja te načinu postanka, i razvrstano u starosno- visinske razrede (Viličić i dr. 1998). Kako bi mladi naraštaj hrasta crnike iz sjemena dobio više svijetla, na sklopljenim dijelovima plohe u ožujku 2001. godine, načinjena je prorjeda intenziteta 32 %. Njega mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena pod zastorom krošanja matične sastojine obavljena je ljeti iste godine. Tijekom njege uklonjeni su izdanci iz panja, nepoželjne vrste (lovor) i grmlje. Prema karti klimatske podjele Hrvatske, Seletko vić iKatušin (1992), ploha se nalazi blizu granice klimatskih područja Csa i Cfsax. Glede svoga smještaja nedaleko od morske obale, nedvojbeno spada u klimatsko područje Csa, s blagom zimom i suhim ljetom te barem tri puta više oborina u najkišnijem mjesecu zime, nego u najsušnijem mjesecu ljeta. Working method Ujesen 2002. godine, ploha je razdijeljena na dva dijela (A i B) dimenzija 50 x 25 m. Na površini «B», Fotografija 1. Sastojina hrasta crnike, šumarija Pula, g.j. Pula, odjel 71a, prva izmjera 1997. godine Photograph 1 Evergreen Oak stand, Pula Forestry Office, Man. Unit of Pula, Compartment 71 a, first measurement in 1977 (Foto: T. Dubravac) |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 49 <-- 49 --> PDF |
V. Krejči, T. Dubravac: OPLODNOM SJBČOM OD PANJAČH DO SJHMHNJAČH HRASTA CRNIKH ... Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 405-412 koja je bolje pomlađena, načinjen je zimi 2002/2003. rom krošanja. Na obje površine (A i B) je ljeti 2003. godine do vršni sijek, dok se na površini «A» još uvijek godine načinjena njega, prati tijek razvoja mladog naraštaja crnike pod zasto- REZULTATI S RASPRAVOM - Results and discusion Radi praćenja utjecaja strukture sastojine na pojavnost i razvoj mladog naraštaja hrasta crnike, Tablicom Tablica 1. Osnovni strukturni podaci o plohi Table I General data on experimental plot Podaci izmjere Measured data Starost (god.) -Age (years) N/ha G/ha V/ha Zastrtost tla krošnjama (%) Crown covered ground (%) Tumač -Legend Godina izmjere Measured year 1997. 2001. 51 55 1312 824 22.97 16.18 163.50 110.42 56.65 49.70 N/ha - Broj stabala po hektaru-M/m^er of trees per hectare G/ha - Temeljnica (m2) - Basal area (m2) V/ha - Volumen (m3) - Volume (m3) 1 prikazani su osnovni podaci plohe. Moramo pripomenuti kako u omjeru smjese po vrsti drveća (izmjera 1997.) OTB (lovor, medunac i cer) čine 13 %, dok je taj postotak nakon prorijede 2001. godine smanjen ispod 10 % od ukupnog broja stabala. U svrhu poboljšanja uvjeta pojavnosti i razvoja mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena prvom prorjedom 1997. godine, zastrtost tla krošnjama smanjena je sa 85% na 56,6%, a idućom prorjedom 2001. godine na 49,7 %. Kao stoje već poznato, (Prpić 1986)) relativna užitost svjetla od 15 % nije dovoljna za razvoj stabalaca crnike gdje dolazi do stagnacije visinskog prirasta i sušenja. Zbog uvida u mogućnost i uvjete obnove panjača hrasta crnike oplodnim sječama praćeno je brojno stanje sveukupnog raslinja mladih stablašica i grmlja od prve prorijede (1997. godine) do dovršnog sijeka (2003. godine). Rezultati izmjera razvidni su u Tablici 2. Tablica 2. Sveukupno drvenasto raslinje (mladi naraštaj stablašica i grmlje) po ha Table 2 Overall woody plants (young crop of stem plants and bushes) per ha Vrsta drvenastog raslinja Type of woody plant Crnika iz sjemena Evergreen oak grown from seed Crnika iz panja Evergreen oak grown from coppice Lovor -Laurel Ostale stablašice Other stem plants Grmlje -Bushes Sveukupno -Total 1997. N % 1998. N ´ % 1999. N 83600 31 86600 33 90100 18250 7 10050 4 14950 66950 37900 60600 267300 25 14 23 100 59100 30000 80750 266500 22 11 30 100 85850 35250 147850 374000 Brojnost pratećih konkurenata, napose izdanaka crnike iz panja, lovora i ostalih stablašice iz sjemena i panja te grmlje, koji ograničavaju nesmetan razvoj hrasta crnike iz sjemena neujednačen je. Na njihovu pojavnost i visinski razvoj kroz promatrano razdoblje jak utjecaj imaju provedene prorijede (1997. i 2001. godine), a napose neizostavne njege obavljene tijekom ljeta (1997., 2001. i 2003. godine). Uz njihovu brojnost, koja se zadnjih godina kreće oko 80 % od sveukupnog broja drvenastog raslinja (400.000/ha), bitan Godine motrenja Monitoring years 2000. 2001. 2002. 2003. % N % N % N % N % 24 83900 25 79250 24 83000 21 81100 20 4 15600 5 14650 4 15600 4 59550 15 23 84350 25 79550 24 84250 21 47350 12 9 33650 10 32150 10 38000 9 38500 10 40 118700 35 124550 38 182500 45 173550 43 100 336200 100 330150 100 403350 100 400050 100 je njihov visinski razvoj. Znano je kako izdanci iz panja imaju znatno veći visinski prirast od biljaka nastalih iz sjemena. Već je Lasman 1906. godine u svojim istraživanjima izdanačkih šuma hrasta crnike na otoku Rabu izmjerio jednogodišnje izdanke preko 2 metra visine. To smo i mi potvrdili vlastitim istraživanjima, uz napomenu kako je visinski prirast lovora iz panja puno jači od visinskog prirasta crnike iz panja (Tablica 3). Jedan takav primjerak razvidan je na Fotografiji 2. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 50 <-- 50 --> PDF |
V. Krcjči, T. Duhravac: OPLODNOM SJEČOM OD PANJAĆE DO SJEMENJAČE HRASTA CRNIKE Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004). 405-412 Budući daje pojavnost i preživljavanje mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena glavni čimbenik obnove i konverzije panjača hrasta crnike u viši sastojinski oblik, nakon prethodnog razmatranja sveukupnog raslinja, pozornost obraćamo brojčanom i visinskom razvoju mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena. Brojno stanje mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena kroz promatrano razdoblje (1997.-2003.), uz manja odstupanja, uglavnom je konstantno. Kako je razvidno iz Tablice 3. pojavnost mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena, temelja buduće sjemenjače, vrlo je dobra (prema istraživanjima u lužnjakovim sastojinama, M at ić, 1993.) i kreće se od 79.250 do 90.100 stabalaca hrasta crnike po hektaru. Fotografija 2. Izdanci lovora iz panja Photograph 2 Shoots of coppice grown laurel (Foto: T. Dubravac) Tablica 3. Prikaz broja ponika, pomlatka i mladika crnike i lovora po načinu postanka i visinskim razredima Table 3 Presentation of number of young crop of evergreen oak and laurel according to manner of originating and height classes Visinsko-Broj biljaka (stabalaca) po ha -Number of plants (young trees) per ha starosni Vrsta drveća po načinu postanka - Tree species according to manner of originating razred Crnika -Evergreen oak Lovor -Laurel Ukupno Crnika i Lovor -Total raslinja Iz sjemena Iz panja Iz sjemena Iz panja Iz sjemena Iz panja (cm) Grown from Grown from Grown from Grown from Grown from Grown from Height-age seed coppice seed coppice seed coppice classes in cm N % N % N % N % N % N % Stanje 1997. godine -Condition in 1997year <30 * 83600 100 5650 32 23700 91 12500 30 107300 98 18150 31 31-60 7400 40 1900 7 18650 46 1900 2 26050 44 61-130 5100 28 600 2 8150 20 600 0 13250 23 131-150 50 800 2 850 1 151-200 50 650 2 700 1 201-250 251> Ukupno 83600 100 18250 100 26200 100 40750 100 109800 100 59000 100 Total Stanje 1998. godine -Condition in 1998. year <30 * 84750 98 250 3 29050 96 5650 19 113800 97 5900 15 31-60 1850 2 2750 27 1100 4 12200 42 2950 3 14950 39 61-130 6000 60 100 8300 29 100 14300 37 131-150 750 7 850 3 1600 4 408 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 51 <-- 51 --> PDF |
V. Krejči, T. Dubravac: OPLOIJNOM SJEČOM OD PANJACE DO SJEMENJACE HRASTA CRNIKE ... Šumarski list br. 7 X, CXXVI1! (2004), 405-412 151-200 250 3 1300 5 1550 4 201-250 50 400 2 450 1 251> 150 150 Ukupno Total 86600 100 10050 100 30250 100 28850 100 116850 100 38900 100 <30* 81350 90 Stanje 1999. godine Condition in 1999. year 1900 13 40700 87 7850 20 122050 89 9750 18 31-60 8750 10 3700 25 5400 12 15100 38 14150 10 18800 35 61-130 6500 43 500 1 12000 31 500 1 18500 34 131-150 1350 9 1150 3 2500 4 151-200 1350 9 1200 3 2550 5 201-250 150 1 1450 4 1600 3 251> 500 1 500 1 Ukupno Total 90100 100 14950 100 46600 100 39250 100 136700 100 54200 100 <30* 63850 76 Stanje 2000. godine Condition in 2000. year 2250 14 35750 78 5500 14 99600 77 7750 14 31-60 19300 23 2650 17 9250 20 13450 35 28550 22 16100 30 61-130 750 1 6250 40 900 2 13200 34 1650 1 19450 36 131-150 1200 8 1850 5 3050 6 151-200 2000 13 1850 5 3850 7 201-250 1100 7 1450 4 2550 5 251> 150 1 1150 3 1300 2 Ukupno Total 83900 100 15600 100 45900 100 38450 100 129800 100 54050 100 <30* 49500 62 Stanje 2001. godine Condition in 2001. year 7000 48 30150 97 26500 55 79650 72 33500 53 31-60 27400 35 5600 38 1050 3 15050 31 28450 26 20650 33 61-130 2350 3 2050 14 6550 13 2350 2 8600 14 131-150 200 1 200 151-200 50 50 201-250 251> Ukupno Total 79250 100 14650 100 31200 100 48350 100 110450 100 63000 100 <30* 38900 47 Stanje 2002. godine Condition in 2002. year 4950 31 33700 73 12850 34 72600 56 17800 33 31-60 37250 45 7150 46 11000 24 12700 34 48250 37 19850 37 61-130 6850 8 3300 21 1650 3 10000 26 8500 7 13300 25 131-150 100 1 1150 3 1250 3 151-200 100 1 950 2 1050 2 201-250 200 1 200 251> 50 50 Ukupno Total 83000 100 15600 100 46350 100 37900 100 129350 100 53500 100 <30* 33700 41 Stanje 2003. godine Condition in 2003. year 55500 93 16150 81 25600 94 49850 49 81100 93 31-60 39650 49 4000 7 3700 18 1750 6 43350 43 5750 7 61-130 7750 10 50 100 1 50 7850 8 100 131-150 151-200 201-250 251> Ukupno Total 81100 100 59550 100 19950 100 27400 100 101050 100 86950 100 Tumač: <30* : ponik, mladi pomladak Explantion: <30* first year young regeneration plant, younger crop |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 52 <-- 52 --> PDF |
V. Krejči, T. Dubravac: OPLODNOM SJEČOM OD PANJAČE DO SJEMENJAČE HRASTA CRNIKE Šumarski list br. 7-8. CXXV1II (2004). 405-412 Sav mladi naraštaj hrasta crnike iz sjemena (83.600/ha) nalazio se 1997. godine u visinskom razredu do 30 cm. U promatranom razdoblju od 1997. do 2003. godine, brojnost te tijek visinskog rasta mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena ukazuju da su provedene prorijede i njege pogodovale njihovom razvoju (Fotografija 3). Brojčano stanje (83.000/ha) mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena 2002. godine te činjenica da se od tog broja 53 % nalazi u visinskom raz- Fotografija 3. Izvrsno pomlađena sastojina hrasta crnike na plohi Photograph 3 Well regenerated stand of evergreen oak on plot (Foto: T. Dubravac) Fotografija 4. Mladi naraštaj crnike iz sjemena pod zastorom krošanja, površina "A" nakon njege 2003. godine Photograph 4 Evergreen Oak young growth from seed under canopy, area "A" after tending in 2003 (Foto: T. Dubravac) redu od 31 do 130 cm, ukazuju da su nastali uvjeti za dovršni sijek. Kako je u metodi rada već navedeno, ujesen 2002. godine ploha je razdijeljena na dva jednaka dijela 50 x 25 m. Južni (A) dio slabije je obnovljen, a sjeverni (B) je izrazito dobro obnovljen, što je razvidno iz Tablice 4. Tablica 4. Sveukupno drvenasto raslinje (mladi naraštaj stablašica i grmlje) po ha Table 4 Overall woody plants (young crop of stem plants and bushes) per ha Vrsta drvenastog raslinja Type of woody plant Crnika iz sjemena Evergreen oak grown from seed Crnika iz panja Evergreen oak grown from coppice Lovor -Laurel Ostale stablašice Other stem plants Grmlje -Bushes Sveukupno -Total Zimi 2002/2003. na površini B načinjen je dovršni sijek, a površina A ostala je neposječena radi praćenja razvoja mladog naraštaja pod zastorom krošanja (Fotografija 4). Na obje površine (A i B) ljeti 2003. godine, načinjena je njega uklanjanjem izdanaka iz panja te nepoželjnih stablašica i grmlja. Nakon izmjere, kasno u jesen 2003. godine, na površini B (Tablica 4) utvrdili smo kako se u mladoj sjemenjači 59,8 % od 140.200 stabalaca nalazi u visinskom razredu od 31 do 130 cm. Uočavamo veliko povećanje (6 puta) izdanaka iz panja hrasta crnike nastalih na panjevima nakon dovršnog sijeka. Ploha - A/Godina motrenja Ploha - B/Godina motrenja Plot A/Monitoring years Plot B/Monitor ingy ears 2002. N % 28100 8 12600 4 77200 21 54000 15 187600 52 359500 100 2003. 2002. 2003. N % N % N % 22000 6 137900 31 140200 31 6200 2 18600 4 112900 25 49800 14 91300 20 44900 10 44400 13 22000 5 32600 7 223200 65 177400 40 123900 27 345600 100 447200 100 454500 100 Vrijednosti izmjere upućuju nas na učinkovitost njege provedene prethodnog ljeta, tako da se 94 % od 112.900/ha izdanaka crnike iz panja nalazi u visinskom razredu do 30 cm. Oni i dalje svojom agresivnošću predstavljaju opasnost za mladu sastojinu iz sjemena (Fotografija 5) te su redovite njege idućih godina neophodne. Utrošak radnog vremena na njegu pod zastorom krošanja, oko 35 radnika dana te njegu mlade sastojine nakon dovršnog sijeka, oko 45 radnika dana po hektaru, ukazuje na znatna novčana ulaganja, koja samo šumarstvo teško može podnijeti. Uvažavajući činjeni |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 53 <-- 53 --> PDF |
V. Krejči, T. Dubravac: OPLODNOM SJEČOM OD PANJAČE DO SJEMENJAĆE HRASTA CRNIKE Šumarski list br. 7 8, CXXV1II (2004), 405-412 cu kako gospodarske panjače hrasta crnike kojima upravljaju Hrvatske šume d.o.o., Zagreb zauzimaju 10169 ha površine, bit će teško izvodivo glede propisane ophodnje od 80 godina u kojem ih vremenu treba prirodnim putem, po načelu oplodnih sječa prevesti u sjemenjače, što će za praksu predstavljati veliki stručni i financijski zadatak. Posljednjom izmjerom utvrđena je prisutnost i neznatna šteta od srneće divljači. Na temelju iskustva u g.j. Punta Križa (Viličić i dr. 1998) porast tih šteta mogao bi biti ograničavajući čimbenik razvoja mlade sjemenjače hrasta crnike, zbog grupiranja divljači na za nju sada prehrambeno atraktivnu površinu. Fotografija 5. Mlada sjemenjača hrasta crnike nakon dovršnog sijeka Photograph 5 Young Evergreen Oak high forest after final felling (Foto: T. Dubravac) ZAKLJUČCI - Conclusion Kroz sedam godina praćen je tijek razvoja mladog 3. Pojava i preživljavanje mladog naraštaja hrasta naraštaja hrasta crnike u sačuvanoj panjači hrasta crnicrnike iz sjemena zahtijeva učinkovite i pravovreke (Qrno-Quercetum ilicis H-ić 1956/1958). Istraživamene prorijede te višekratne njege. nja su provedena u vrijeme izvođenja oplodnih sječa te 4. Nakon pojave pomlatka u strukturno sačuvanim paneposredno nakon njihovog završetka. Praćeni su svi njačama hrasta crnike, pomladno razdoblje uz pravažni čimbenici prirodne obnove te se na temelju dobivilno vođenje oplodnih sječa ne treba biti duže od venih rezultata može zaključiti sljedeće: 10 godina. 1. Primjena načela oplodnih sječa u panjači hrasta crnike dala je pozitivan rezultat. 2. Učestalost i intenzitet plodonošenja panjača hrasta crnike osiguravaju uvjete obnove i konverziju prirodnim putem u viši sastojinski oblik. LITERATURA - References Dubravac, T., V. Novotny, (1992): Metodologija Matić, S., (1985): Prevođenje makija i panjača hrasta tematskog područja uzgajanje šuma rast i prirast crnike u sastojine visokog uzgojnog oblika. Sa (primijenjena u multidisciplinarnom projektu vjetovanje "Gospodarenje šumama mediteranekološko ekonomske valencije tipova šuma). skog područja Rab" Rad., Šumar. inst. 27 (2): 157-166, Jastrebarsko. Matić, S., (1987): Gospodarski zahvati u panjačama Dubravac, T., V. Krejči, (2001): Pojavnost mlakao mjera povećanja produktivnosti i stabilnosti dog naraštaja u sačuvanim panjačama hrasta šuma. Šum. list 3^1: 143-147, Zagreb. crnike (Quercus ilex L.) - uvjet osiguranja budu Matić , S., (1993): Brojnost podmlatka glavne vrste ćih sjemenjača. Znanstvena knjiga: Znanost u drveća kao temeljni preduvjet kvalitetne obno potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama, ve, podizanja i njege šuma. Glas. šum. pokuse, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šuposebno izdanje 4: 365-380, Zagreb. marski institut, Jastrebarsko, "Hrvatske šume" Piškorić , O., (1963): Dinamika visinskog prirasta d.o.o. pp: 43-52, Zagreb. izbojaka iz panjeva česmine (Quercus ilex L.). Krej či, V., T. Dubravac, (2000): Obnova panjača Šum. list 122-133, Zagreb. hrasta crnike (Quercus ilex L.) oplodnom sje Prpić, B., (1986): Odnos hrasta crnike i nekih njego čom. (Regeneration of coppice forests of ever vih pratilaca prema vodi i svjetlu. Glas. šum. po green oak (Quercus ilex L.) by seed felling). kuse, 2: 69-75, Zagreb. Šum. list. 11-12: 661-668, Zagreb. Lasman , D., (1906): Šumarenje na otoku Rabu. Šum. list XXX (4): 138-163, Zagreb. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 54 <-- 54 --> PDF |
V. Krejči, T. Dubravac: Ol´l OPNOM SJEČOM OD PANJAČE DO SJEMENJAČE HRASTA CRNIKE ... Šumarski list br. 7-8, CXXVII1 (2004), 405-412 Rauš , Đ., S. Matić , (1984): Sinekološko-uzgojno Šafar, J., B. Dereta , (1968): Melioracija i rekon istraživanje u šumama otoka Raba. Šum. list strukcija izdanačkih šuma. Rad. Šumar. inst. 9, 3^1: 131-145, Zagreb. Zagreb. Rauš,Đ., I. Trinajstić, J. Vukelić,J. Medve- Viličić,V.,V, Krejči, M. Grubešić,T. Dubradović , (1992): Biljni svijet hrvatskih šuma. vac , (1998): Razvoj pomlatka hrasta crnike Šume u Hrvatskoj, 33-76, Zagreb. (Quercus ilex L.) izvrgnutog utjecaju krupne Seletković,Z.,Z. Katušin, (1992): Klima Hrvat- divljači. Rad. Šumar. inst. 33 (2): 103-114, Jaskc. Šume u Hrvatskoj, 13-18, Zagreb. strebarsko. Šafar, J., (1963): Uzgajanje šuma. Udžbenik, pp. **** Narodne novine 52/94 598, Zagreb. SUMMARY: This study presents the problems arising from the implementation of "Regulations " issued in 1994, which stipulate that all coppice woods should be reestablished in a natural way, on the principle of shelterwood method of cutting. In 1997 an experiment was set up to transform preserved evergreen oak coppice woods into a higher stand form, namely, into a stable productive high forest. During the winter of 1996/1997 seed cutting was performed by which the crown cover over soil was decreased from 85.0 % to 56 %. In the autumn of 1997, after carrying out summer tending, measurement of young growth showed a satisfactory number of 83 600 seedling plants and ´younger´ young growth of evergreen oak per ha, up to 30 cm in height. However, already the first year after the cutting and summer tending, numerous stump shoots of evergreen oak and laurel appeared superior in height, of which 68 % were in the height class over 30 cm. In the winter of 2000/2001 spacing was carried out for the purpose of assisting development of evergreen oak young growth from seed, at 32 % intensity by volume of wood, which reduced crown cover over soil to 49.7 %. In the summer of 2001, tending was performed by removing the stump shoots of undesirable tree species and shrubs. In the autumn of the same year as much as 38 % (out of 79 250 young trees) of evergreen oak young growth from seed grew into the class height 31-130 cm. In the autumn of 2002, following the division of the plot into two parts (A and B), 50 x 50 m in size, on the excellently reestablished part (B) final felling was performed during the winter 2002/2003, and tending of young growth in midsummer. Measurements in late autumn of 2003, on the B part, confirmed that in that young high forest 59.8 % of the 140 200 young plants were in the height class 31—130 cm. The same measurement confirmed a great increase (6 times) in stump shoots from evergreen oak after the final felling. Such a numerous occurrence of evergreen oak stump shoots, together with some other undesirable tree species (particularly laurel) and shrubs, indicates the necessity of further intensive tending. The latest measurement confirmed the presence of negligible damage inflicted by deer game. Based on experience from previous investigations, increase in damage could be a limiting factor in the development of young high forest of evergreen oak, due to the grouping of wildlife on such an attractive feeding area. The newly established natural high forest of evergreen oak, raised on the principles of shelterwood method of cutting, will survive only with the continuous and professional control of the forest ranger. Approximately thirty-five workdays were needed for tending under crown canopy and after final felling around forty-five workdays per ha for the tending of a young stand. This demands considerable financial investment, which is difficult for forestry alone to finance. In view of the fact that the managed coppice woods of Evergreen Oak, administered by "Hrvatske šume " Ltd., Zagreb, cover 10 169 ha, this task will be difficult to accomplish, because of the prescribed rotation of8o years, in which time these coppice woods would need to be transformed into high forest by a natural process, on the principle of shelterwood cutting. This would represent a great professional and financial burden for forestry practice. Key words: evergreen oak, shelterwood cutting, natural regeneration, highforest, tending |