DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7 8, CXXVII1 (2004). 363-374 UDK 630* 181.3 + 581 ANALIZA REŽIMA PODZEMNIH VODA NAŠIČKIH NIZINSKIH ŠUMA PRIMJENOM GRASS GIS ALATA AN ANALYSIS OF GROUNDWATER REGIME OF LOWLAND NAŠICE FOREST AREA BY USE OF GRASS GIS Ivan PILAŠ´, Ante SELETKOVIĆ1 SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati mjerenja podzemnih voda na 22 piezometarskepostaje u Upravi šuma Našice u razdoblju između 1997-2001. godine. Analiza režima podzemnih voda napravljena je pomoću interpoliranih rasterskih slojeva srednjih vegetacijskih vodostaja korištenjem GIS Open Source Softwarea -GRASS. Cilj istraživanja bio je iz raspoloživih mjerenja raspoznati generalne zakonitosti prostornog razmještaja podzemnih voda, povezati te spoznaje s općim karakterom tala, strukturnim osobinama šuma, vodotocima te učinkom suše. Utvrđeno je kako: Šumski prostor nizinskih našičkih šuma možemo podj´eliti na dvije osnovne grupe i to: područje šumarije Koska i Đurđenovac sa srednjim vegetacijskim vodostajem oko -360 cm te područje šumarije Donji Miholjac i Slatina sa srednjim vegetacijskim vodostajem oko - 250 cm. Postoji povezanost između strukturnih osobina šuma na istraživanom području, pridolaska određenih tipova tala te srednjih vegetacijskih vodostaja podzemne vode Prosječno visoki vodostaji karakteristični su za područje rijeke Karašice dok su niski vodostaji karakteristični za područje oko rijeke Vučice, Utjecaj suše najizraženiji je na području šumarije Donji Miholjac, gdje je u 2000. godini utvrđen pad podzemne vode od - 133 cm od petogodišnjeg prosjeka na piezometrima od sedam metara. Ključne r i j e č i: podzemna voda, monitoring, GRASS GIS UVOD - Introduction Osnovni čimbenik koji je utjecao na razvoj nizindržavanje vode u tlu ostavila je trag i u tlima tih ekoskih šumskih staništa u obliku kakvom ona danas possustava, stoje dovelo do pojave tala s manjim ili većim toje je voda u tlu, odnosno podzemna voda. Čirić prisutstvom hidromorfizma, odnosno redukcijskih (1984) podzemnom vodom naziva kontinuelni sloj procesa. Pedološko-vegetacijski slijed koji su iznijeli vode, koji ispunjava sve zemljišne pore i ima pozitivni Glavač (prema Martinović 2003) te Martinopritisak. Taj sloj obično se nalazi u dubljim dijelovima vić (2003) potvrđuje kako su hidrološki uvjeti domisoluma tla ili u matičnom supstratu, a njegova gornja nantan čimbenik tvorbe tala i vegetacije. Podzemna granica naziva se razina podzemne vode (Maye r voda ima ključnu ulogu u razvoju tih staništa, jer utje1989). Voda u tlu osnovni je čimbenik pridolaska šuma če na povećanje vlažnosti tala u mjeri koja se ne može hrasta lužnjaka, odnosno vrste koja dominantno zauzinadoknaditi neposredno putem oborina. Međutim, doma površinu nizinskih šuma. Pojava prekomjernog za-sadašnje antropogene promjene, ponajprije promjene prirodnog režima poplavnih i podzemnih voda, negativno su se odrazile na stabilnost šuma na tim podru Mr. se. Ivan Pilaš i mr. se. Ante Seletković, čjima (Prpić i Anić 2000). U današnje vrijeme Šumarski institut, Jastrebarsko |