DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7 8, CXXVII1 (2004). 363-374 UDK 630* 181.3 + 581 ANALIZA REŽIMA PODZEMNIH VODA NAŠIČKIH NIZINSKIH ŠUMA PRIMJENOM GRASS GIS ALATA AN ANALYSIS OF GROUNDWATER REGIME OF LOWLAND NAŠICE FOREST AREA BY USE OF GRASS GIS Ivan PILAŠ´, Ante SELETKOVIĆ1 SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati mjerenja podzemnih voda na 22 piezometarskepostaje u Upravi šuma Našice u razdoblju između 1997-2001. godine. Analiza režima podzemnih voda napravljena je pomoću interpoliranih rasterskih slojeva srednjih vegetacijskih vodostaja korištenjem GIS Open Source Softwarea -GRASS. Cilj istraživanja bio je iz raspoloživih mjerenja raspoznati generalne zakonitosti prostornog razmještaja podzemnih voda, povezati te spoznaje s općim karakterom tala, strukturnim osobinama šuma, vodotocima te učinkom suše. Utvrđeno je kako: Šumski prostor nizinskih našičkih šuma možemo podj´eliti na dvije osnovne grupe i to: područje šumarije Koska i Đurđenovac sa srednjim vegetacijskim vodostajem oko -360 cm te područje šumarije Donji Miholjac i Slatina sa srednjim vegetacijskim vodostajem oko - 250 cm. Postoji povezanost između strukturnih osobina šuma na istraživanom području, pridolaska određenih tipova tala te srednjih vegetacijskih vodostaja podzemne vode Prosječno visoki vodostaji karakteristični su za područje rijeke Karašice dok su niski vodostaji karakteristični za područje oko rijeke Vučice, Utjecaj suše najizraženiji je na području šumarije Donji Miholjac, gdje je u 2000. godini utvrđen pad podzemne vode od - 133 cm od petogodišnjeg prosjeka na piezometrima od sedam metara. Ključne r i j e č i: podzemna voda, monitoring, GRASS GIS UVOD - Introduction Osnovni čimbenik koji je utjecao na razvoj nizindržavanje vode u tlu ostavila je trag i u tlima tih ekoskih šumskih staništa u obliku kakvom ona danas possustava, stoje dovelo do pojave tala s manjim ili većim toje je voda u tlu, odnosno podzemna voda. Čirić prisutstvom hidromorfizma, odnosno redukcijskih (1984) podzemnom vodom naziva kontinuelni sloj procesa. Pedološko-vegetacijski slijed koji su iznijeli vode, koji ispunjava sve zemljišne pore i ima pozitivni Glavač (prema Martinović 2003) te Martinopritisak. Taj sloj obično se nalazi u dubljim dijelovima vić (2003) potvrđuje kako su hidrološki uvjeti domisoluma tla ili u matičnom supstratu, a njegova gornja nantan čimbenik tvorbe tala i vegetacije. Podzemna granica naziva se razina podzemne vode (Maye r voda ima ključnu ulogu u razvoju tih staništa, jer utje1989). Voda u tlu osnovni je čimbenik pridolaska šuma če na povećanje vlažnosti tala u mjeri koja se ne može hrasta lužnjaka, odnosno vrste koja dominantno zauzinadoknaditi neposredno putem oborina. Međutim, doma površinu nizinskih šuma. Pojava prekomjernog za-sadašnje antropogene promjene, ponajprije promjene prirodnog režima poplavnih i podzemnih voda, negativno su se odrazile na stabilnost šuma na tim podru Mr. se. Ivan Pilaš i mr. se. Ante Seletković, čjima (Prpić i Anić 2000). U današnje vrijeme Šumarski institut, Jastrebarsko |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 6 <-- 6 --> PDF |
I. Pilaš, A. Seletković: ANALIZA REŽIMA PODZEMNIH VODA NAS1CKIII NIZINSKIH SUMA . Šumarski list br. 7 8, CXXVIII (2004), 363-374 također je sve više izražen trend opadanja podzemnih voda zbog sve većeg globalnog utjecaja suše, tj nedostatka oborina i zatopljenja. Iz navedenih razloga poznavanje statusa podzemnih voda od velikog je značenja za šumsko gospodarstvo, kojemu je osnovno načelo djelovanja potrajno gospodarenje šumama. Kako bi se stekao uvid u sadašnje stanje podzemnih voda te pratio trend njihovog daljnjeg kretanja na području nizinskih šuma, ustanovljen je monitoring podzemnih voda na piezometarskim stacionarima. Analiza dosadašnjih rezultata motrenja podzemnih voda poslužila je boljem sagledavanju prilika koje vladaju u tlima tih ekosustava Mayer (1993, 1995, 1996), Mayer i Bušić (1996), Mayer i dr. (1996). Prema M ay eru (1995) vremenski nizovi vodostaja u okviru šumarskog hidropedološkog monitoringa omogućuju bolji nadzor nad količinom, dinamikom i prostornim rasporedom vodnog bogatstva, za što je vrlo prikladno korištenje GlS-a (geografsko informacijskog sustava). Na taj način obrađeni podaci predstavljaju osnovu za daljne interpretacije i u smjeru prosudbi o kritičnim vrijednostima hidroloških parametara važnih za stabilnost nizinskih šuma, kao i kvalitetna podloga kod rasprava i odlučivanja pri planiranju i izvođenju novih vodotehničkih zahvata te za modeliranje i prognoziranje vodnog režima. Osnovni cilj ovoga rada je pomoću primjene GIS alata analizirati prostorni i vremenski segment vode u tlu, njenu dinamiku kroz petogodišnje razdoblje motrenja na području nizinskih šuma Uprave šuma Našice. Na temelju izrađenih tematskih podloga istražit će se sljedeće: 1. Kvantitativne značajke podzemnih voda na mjernim postajama našičkog područja te dati usporedbu s prilikama na drugim područjima obuhvaćenim šumarskim hidropedološkim sustavom motrenja. 2. Varijabilnost podzemnih voda na istraživanom području te prilike nastale kao posljedica sezonskog utjecaja suše. 3. Usporedbom prostornih odnosa tematskih slojeva podzemne vode te glavnih vodotokova (Vučica i Karašica) istražiti njihov regionalni utjecaj na režim vode u tlu u pojedinim dijelovima istraživanog šumskog kompleksa. 4. Širim sagledavanjem osnovnih strukturnih elemenata sastojina pripadajućih gospodarskih jedinica istražit će se regionalna povezanost između pojave određenih šumskogospodarskih značajki i karakterističnih prilika glede tla i vode u tlu, s ciljem stratigrafije istraživanih šumskih predjela. MATERIJAL I METODE Material and methods Osnovni pokazatelji staništa i klime - Site and climate Tla na istraživanom području pripadaju odjelu hi- davaju pseudoglej, pseudoglej glej te hipoglej na dromorfnih tala, dok je općeniti uvid u tipove moguće lesu, pleistocenskim ilovinama te plcistocenskom piutvrditi iz rasporeda pripadajućih pedokartografskih jesku. Na području Slatine dominiraju amfiglej (postajedinica (Racz iVidaček 1976,Racz iBoguno-je 21 i 22) te hipoglej i pseudoglej - glej (postaje 18, vić 1976, Racz i Pa vi ić 1976). Na području šuma19 i 20) na pleistocensko holocenskim nanosima. Drerije Koska (g.j. Lacić gložđe i g.j. Budigošće-breza lugovi) matični supstrat dominantno zastupljenih pseudoglejnih, pseudoglej - glej-DRAVA nih tala te amfigleja, sastavljen je od holocenskih pijesaka (postaje 1 i 2) i lesa (postaje 3, 4, 7, 8) holocenske i plcistocenske ilovine i gline (postaja 6). Na području Đurđenovca (g.j. Đurđenovačke nizinske šume prevladava les te pseudoglej - pseudoglej glej) (postaje 7 i 8). Q 1) Slatinskc nizinske šume Na području Donjeg Miholjca (g.j. 2) Čađavački lug - Jelas dol Kapelački lug Karaš postaje 13, 3) Kapelački U/g - Karaš 4) Đurđevačjre nizinske šu 14, 15, 16, 17) matični supstrat do 5) Lacić - Gložđe minantno zastupljenih amfiglejnih 6) Budigošće - Breza lugovi i hipoglejnih tala uglavnom sačinjavaju holocenske i pleistocenske ilovine i gline, a na području g.j. Čađavački lue — lelas đol nrevla Slika 1. Preglcdna karta šumskih predjela, vodotoka i piezometarskih lokacija Fig. I Map of forest areas, rivers and piezometric locations |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 7 <-- 7 --> PDF |
I. Pilaš, A. Seletković: ANALIZA REŽIMA PODZEMNIH VODA NAŠIČKIH NIZINSKIH ŠUMA Šumarski list br. 7-8, CXXV1II (2004), 363-374 niranost pripadajućih tala kreće se u rasponu od slabe do umjereno dobre. Za sva navedena tla karakteristični su tipovi prirodnog vodnog režima i to za pseudoglej slabo procjedni povremeno zaustavni, za pseudoglej glej slabo procjedni povremeno zaustavni podzemni, za hipoglej i amfiglej slabo procjedni odnosno trajnije zaustavni poplavno visoko podzemni (Mayer 1996). Iz dominantno zastupljenih tipova tala na istraživanom području vidljiv je značajan utjecaj prevlaživanja podzemnom vodom na većem dijelu tih staništa. Sa gledišta hidrogeološke problematike toga područja potrebno je spomenuti kako je vodonosni sloj sastavljen od tri kata koji nisu međusobno povezani, a također je povećan sadržaj fmoklastičnih sedimenata II dobni IhiDl hltapfc Baranin a pdf*J patm DnabiBjn DDK -J 1 SOK — 11 1 OK a--w KKK a, L-c i v dobni htf kij-nn*. aanphi D ntfntj [*»i Dl "*>»* 31* 1 DX C*J. KHt. Dn uz E-d In VI dobni a hi MM kilnak Ba n p*a a nap*j pran a abtn nj * 0OX BOX . MK. 3T4 OJ . KIK Dn L-G E-BL 1a (Mayer 1996 prema Miletiću, Babicu i Urumoviću). Takoder je u odnosu na ostali nizinski dio Podravine pokrovni sloj ovdje najdeblji i iznosi istočno od Našica preko 30 m. Općeniti uvid u raspodjelu drvne zalihe služi kao pokazatelj strukturnih i ekoloških značajki šuma na istraživanom području. Za ovu namjenu korištena je javna baza podataka o šumama (www.hrsumc.hr). a na slici 2 prikazan je odnos prosječne zalihe po hektaru po dobnim razredima glavnih šumskih vrsta drveća u pripadajućim gospodarskim jedinicama. Ukupni omjer drvne zalihe prema dobnim razredima ukazuje na najveću zastupljenost hrasta lužnjaka u spomenutim gospodarskim jedinicama. Od ostalih vrsta dominiraju još III dobni DhnfuJnnfc. ara Irin Dpatrtjpnan OGnCnnata ani on* . _ «OK - TBUrn 1 DK ÖO. tur-Dn L-C G-E4. Sn V dobni hmlfetfnpX Borann a potato nan Daüin * aru nm. os are,. OK . Ö-Jd KKK. Dn L-G B-BL ta LEGENDA: Cl-Jđ Čađavački lug- Jelas djol Kl -K Kapelački lug - Karaš Đn Djurdjenovačke nizinske šume L-G Lacić - Gložđe B - BL Budigošće Breza Lugovi Sn Slatinske nizinske šume Slika 2. Omjer drvne zalihe po hektaru u dobnim razredima -Fig. 2 Volume of wood/ha in different age classes |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 8 <-- 8 --> PDF |
I. Pilaš, A. Sclclković: ANALIZA REŽIMA PODZEMNIH VODA NAŠIČK1H NIZINSKIH SUMA ... Šumarski list hr. 7-8, CXXVI11 (2004), 363-374 obični grab, poljski jasen te cma joha. S obzirom na dobne razrede hrast lužnjak je najzastupljeniji u starijim (IV, V i VI), dok se u mladim dobnim razredima (II, III) taj odnos mijenja u korist običnog graba, poljskog jasena te crne johe. Najveća zastupljenost hrasta lužnjaka je u Đurđenovačkim nizinskim šumama te u Lacić - Gložđu (Šumarija Koska). Najmanja zastupljenost hrasta lužnjaka je u GJ Kapelački lug Karaš i Čadavački lug - Jelas dol (Donji Miholjac) što ukazuje na prevladavanje vlažnijih staništa koje pogoduju crnoj johi i poljskom jasenu te odnosnih šumskih asocijacija i subasocijacija u tim gospodarskim jedinicama. Crna joha je izrazito raširena u mladim sastojinama u Slatinskim nizinskim šumama te Kapelačkom lugu. Zanimljiva je spoznaja kako u Slatinskim nizinskim šumama Metode prikupljanja i obrade podataka Monitoring podzemnih voda u UŠ Našice provodi se na 22 piezometarske postaje uz dinamiku mjerenja dva put na tjedan. U ovom radu analizirani su petogodišnji nizovi mjerenja u razdoblju od 1997. do 2001. godine. Hidropedološki stacionari odnosno piezometri sastoje se od četiri baterije cijevi postavljenih na dubinama od 0,5 m, 1,3 m, 2,8 m i 7 m (foto 1) koje su perforirane na određenoj dubini, te pomoću kojih se mjeri hidrodinamički pritisak vode u tom sloju tla odnosno geološkom sloju. Stvarna dubina cijevi veća je nego stoje deklarirano zbog taložnika od oko jednog metra dubine koji sprječava njihovo zamuljivanje, tako daje moguće da se dobiju rezultati mjerenja ispod navedenih vrijednosti. Površinske piezometarske cijevi često su korištene u hidropedološkim te hidromelioracijskim mjerenjima te su pokazatelj zadržavanja vode unutar sklopa profila tla, tj. iznad i ispod nepropusnih horizonata, dok je dubinski piezometar (7,0 m) preuzet iz hidrogeološke prakse te se njegove vrijednosti očitanja uzimaju kao stvarna razina podzemne vode. Čest je slučaj da se u određenim uvjetima (nepropusnost poje- Foto 1. Karakterističan vanjski izgled piezometarskog seta u US Našice Photo 1 Piezometric set in Našice area postoji nesrazmjer između velikog udjela hrasta lužnjaka u VI dobnom u odnosu prema ostalim gospodarskim jedinicama te najmanjeg udjela hrasta lužnjaka u II dobnom u korist jasena i johe, tako daje tu struktura dobnih razreda najnepovoljnija. Osnovni klimatski pokazatelji toga područja prikupljeni iz meteoroloških postaja Našice, D. Miholjac i Slatina, pokazuju kako su prosječne godišnje količine padalina mjerene u razdoblju između 1983 - 1992. iznosile 743 mm, 653 mm te 774 mm, dok su vegetacijske 408 mm, 355 mm i 416 mm. Prosječno najviše oborina padne u mjesecu svibnju te neznatno manje u lipnju (Seletković 1996). Srednja godišnja temperatura iznosi 10,5 °C, 11,1 °C i 11 °C, a ostali podaci mogu se naći u radu Seletković (1996). Methods of measurement and data analysis dinih slojeva, subarteški pritisak itd.) razine vode u cijevima unutar jedne baterije ne podudaraju u potpunosti tako daje kod razmatranja vodnih odnosa potrebno u obzir uključiti sve cijevi, a ne samo dubinsku. Podaci su unašani i obrađivani u tabličnom kalkulatoru MS EXCEL. Prethodna analiza prikupljenih podataka monitoringa sastojala se u redukciji mjerenja za visinu usta cijevi, čime su dobivene razine vode iskazane od površine terena. Za izračunavanje osnovnih statističkih vrijednosti pojedinačnih piezometara korištene su opcije unutar EXCEL-a, filteri i pivot table. Na taj način obrađeni podaci te njihove koordinate u prostoru preneseni su u tekstualni procesor i složeni u obliku ASCII fileova kao priprema za daljnju manipulaciju. Za prostornu analizu mjerenja korišten je GRASS GIS (Geographical Resource Analysis Support System) software verzija 5.0 (N e t e 1 e r i M i t a s o v a 2002) koji pruža izrazito velike mogućnosti rasterskog, vektorskog gis-a kao i analizu slika. Kao podloga korištenje operativni sustav Linux Mandrake 9.2. Za ovu namjenu primijenjena je jednostavna metoda prostorne interpolacije IDW (Inverse distance weighted interpolation), Neteler iMitasova (2002), pomoću koje su interpolirani vodostaji podzemnih voda u sve četiri dubine. Ova jednostavna deterministička metoda koja je sadržana unutar GRASS paketa, proračunava vrijednosti podzemne vode na nepoznatim lokacijama na temelju prosjeka svih mjerenih vrijednosti, s tim da su veće težine pridodane bližim mjernim postajama. Pomoću različitih modula unutar GRASS-a izrađeni su sljedeći vektorski, rasterski i lokacijski slojevi: vektorski: - gospodarske jedinice - vodotoci lokacijski: - lokacije piezometarskih postaja rasterski:- maska (granice gospodarskih jedinica) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 9 <-- 9 --> PDF |
I. Pilaš, A. Seletković: ANALIZA REŽIMA PODZEMNIH VODA NAŠIČK1H NIZINSKIH ŠUMA . Šumarski list br. 7-8, CXXVII1 (2004), 363-374 srednji prosječni vodostaji u vegetaciji i u ekstremslojevi dobiveni rasterskom algebrom oduzimano suhoj 2000 god. za piezometre p 0,5 m, pl,5 m, njem prosječnih vegetacijskih vodostaja od vodop2,5 m i p 7,0 m staja u sušnoj 2000. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results Iz dijela nivograma mjerenja podzemnih voda pripokazatelja dan je u tablici 1. Na temelju izračunatih kazanih na slici 3, može se raspoznati specifičnost njisrednjih vodostaja u vegetacijskom razdoblju napravhove dinamike u petogodišnjem razdoblju. Cjelokupan ljeni su interpolirani slojevi vodnog lica za piezometre prikaz rezultata mjerenja u obliku osnovnih statističkih na svim navedenim dubinama. Piezometar 3 - Koska r r-r-t-- oo DC OC ON. ON ON O ON. o o cs ON ON. ON ON ON ON. ON ON ON ON O O cN OS ON o-ON ON a- ON ON. ON, ON ON. ON O O 2000 2000 2001 2001 2001 o rt s 0 -100 -200 - 300 - 400 -500 \ VV_ A 1 fy~\ K V_^ | u > f \ _JL_ _* _JL^ f^X \-/ \^ ^ M i 1 I 1 ^_^P0_ 5 Pl_3 P2_8 P7_0 -600 godina Piezometar 12 Donji Miholjac OOOCOOOCOOOsOsOs Os Cs Os Os OS Os Os Os Os 0s . Os Os Os Os Os O^ CS)CN PI P2 P7 _5 3 8 0 godina Piezometar 19 Slatina r-ocooooocoooN . ONO N ONONONONONONON . ONO N ONON . ONONONON . ONONO N P0_5 P1 3 P2 8 P7 0 -600 godina Slika 3. Nivogrami podzemnih voda za petogodišnje razdoblje (1997-2001) Fig. 3 Groundwaterlevels in five years period (1997 -2001) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 10 <-- 10 --> PDF |
I. Pilaš. A. Seletković: ANALIZA REŽIMA PODZEMNIH VODA NASICKIH NIZINSKIH SUMA . Šumarski list br. 7-8. CXXVIII (2004). 363-374 MEASU. TtmO-mONOO^hH^fNMM^OOO´tOC^ oornMmo Ö L i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i t.pog. bi t^MmootocN^r^^amtNOfSsooor-fNiio^occ^ o mirifNior^oooctovvoo^^cn^^oofN^^^a cfl oooo^CN)rs^rnrninr^soso^inini>r---ininin´*t-so P (U oo oo J^ ^ Lj rn [^ J?j l> rn vo rn o^ rr ^ (NON oo ^t oo q oo rn i> .-r -o ^ o" rC rC "^oo t*-"^ vT —" ON xf ON" TT so o" o *n oP -*aJ ocoo^^j^ — ^^rn^t-cninocNcNscr CN ^(NMiNooa^o^r-^Oh-inmn^^x^^ n in--< in m m c* o —´ — ONONcr^c^^inoooinCNO >DO^XOOrN^-rnootNcohminiriOO^Oocn O lA "to^ — ^onooma´Onh-^tN^t^oc´tioMar^ cnm^rnm-^-— CN — —^f — — —— CNCNCNCNCN — CN K Ä CO Ö ci^t^i^OONO^O^ocm^´OrNoo^ONSO^iriocrit^n ~ r^^^^^rsj^^^r^T^-r^ioinocNin^cN- inrn ^ r^ 1 i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i tq M P ^tmincNinONOmocNO—iitcNNMvrtOrth-^O mnrHfsiccMn^xn^-iincn^^hoo^^h vor^in^rnvOrnr^^^voinrn^f^finMD^f^TTrnin ; N r--^ ON —´ os s E^ oo ^ ^ ^goo^ fS ^ ^O in Tt ON Tf ON ^ ON — rn o_ so °§ — E absd"SO" —T y-T rjT— QC" y-T so ^o" rn m" m" «n so"r-" rn m" rn r-" rCoo o oot-p^5fN°S.grN^i-cN^-o ^t-^oo-o^m ^^(^xrjvoh-oi^n^ — ^o^MfN^a. i^^ n c~~ in^omoc^. inooinmooo — ooof-ooONinTfoot^ OCv´-sO ooocrsioor^o—´^ininmo^ovo — 0O"^]-m >´ ma-^O´. (NO>. mMh´ton^^aooh´too y; mm-^fmcN-^f — cNfN—i-^tcN —-—< —-cNrncNCNrNCNm > in h o a (*>ONM^iri^»0(Noo-H ON^o— in oo m r-m > r--^MCN^^(NCNm — or^-^j-cNininocNin^cN^-inm fn^rnrnrnrnrnrnrnrnrn<^rnrnrnrnrnrnrnrnrnrn O rnC^Ocn^J-CNONCON — CNCNrninsc-^-inON^O — sOSC c in^ünrNO´t-Oh´nl´^oonOinMhmtNfn nO|o^^C>´-´OOTtrn--h^\D´rivoinoox--rn rnomincNmONCNrnsorninooocNmrnso^o^ooON Uj ^rn-o^otM^-´OMTj-^-^-^-^^^^rn^´^ S inin^^o — ^^^minoccNin^oinininin^^r^r^^f ü >, e KJ OO s oo 3 M" CN" . m o oo ,0 t ©<*&^ocLL:LL:Lg 5S <=-š D. -am" h ddm ^m «o g N oo S 8 S S S S ~°" ^^ ^" Q —" sc"o" f^rON" SO" m" o" rn JTj —r-" ^ ^T—T CN m" ON O" SO" CN rf" 1 vS y. O ONOCfN —iCN0O > O ´-^(NfS^i^^´^nmovooocoom´t^´iXNf´KNOo u oc^ooo^TfH^m^rnON^a-nirin^hiofO´OO o (Noch^oonr-nhxncciri^oconnooiriO sc — ^tr^in^-— l-ohn^^oinm^a . sco^—- tn z > Ov-HfN^I^CO^^^^O^^XOmO-t^iri — ^ ^c^^´oa^o^on^no^o^^^^x^N^oonx td <# > > Tfvo^-ooot^o^^xvßinocirnnso —o -^ , 60 cNCNmmcNCN—-CN —-— CN--< — —— CNCNcNcNCNCNCN 77! cNrNmmcNfNrNCNCN—irNro — —^rNrNCNCNcNcNcNCN z (N´tOoO(NMm>Oiria(N l^ ,it-^ ,tC»OM-mirir~-0 cN^o^rincNrnooinoNCNin^-— r-^ocrN — mcNrE r^oor^Tir^ooot^^^oio^r^h-^^^ocooirjt^r^ 0. >> r-oor^inioscooNc^osc"nNOt^r~-NCinscooooint^t^ o´ ´ < a. z N < O M M rn — —in^^CfNhOO^tX^^^O^- CNr-~ C sOrnOcsONrncN»n»noO´-HCNt~-´^orni>´^fONrnscaN S o 2 cNOincN^tcNoc — o^mt-^ocNCNONt^socNm — inin OS incNincN^rn-^ocNr^socNONsoooot^cNrno^nvo SI L E «4j 03 ~-— O O O O —" i f r)0(NfNtN^--^rH-^ *E 5a E pl,3 st.dev. V5 2 ^ ab´t^-^^-^oc^^^´^^M^NOtoox-m *0 ^t *n Sy5^ fC^-J,O^OO^ON VO 00 ^fr —^^H — r-; CN rn oo or — " o ^ "~t, ON in oo oo1 ^ °i °i ^ ^ ^. °^ ^ °^ °^ °^ ^ °^ ´T ^ °^ i> CN ©" _,r «r_j" CNso" * rn t> (N fN ´ ^)L U)m — mso- min^rmmmcNfN — rNrN|^xrJU^r´t(N^-vo--Ttin«^^-^-rn(Nn{Nrnr^ Ld v: ISNJI O O Ü Ü no^cN^nnrNorsooornh^in^tnooio^oot^^i U inONCNoooNO —i-^foi^ONoooin — ^oooinocoNO^. t^MX-rn(Niri^ON(NvOO<>(N^iri0^ir)OMh OoooNt~^TfTtinrnsooornaNONOOrnsoTfrnoooorn s > > >Q "S to cNocinr^r^ONOrnoooocNmin^i-rnr^t^^© — cN>n NCOsor^t^ON — o o — ^ONCONCNocooin —i so in <—-^t ^^"nTtiDTtn^-o CN——<— CN —itNt TfMnm -5 rfinin^-in^^inm—´(N(N(NnrnMmini-M^^ _ 11 H ´ -*r* H "% SI xC > > oŽ ´S. E i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i C ininininininininONir-iinininininininininininin 0-e 0 a. 5 ISTIČ st.dev. st.pog COt^t^SDOO^M^TfOONOOh-ONOVDfNOOh-^HTl r-hnin^ooconhoon-hx^inMooo^h Tfn-OM-OCvOOtNioa-OOMOOvD^VTO^O 2 in-^cNOcNmaNNOOr^^tomrNoooc^osoinin — in u G 6. oooooo´ooo — oo —— oooooo´o´o o o o´o o o o o — — o —> — — o o o o o o — o H CC E0 L H < o" -^,-^.^ lvr,ocaN\om^ooONNoor^oc^ooorsr^rn ex> H SO NC o Tt {~~~ m m ^i °° °, ~ m °i °°- „ ~ ~ °1^H .o^ ^ oc in oo rn m — —^ "~^ "1 °°r *^T^ ^ "1 °i ^ ^ °^ °°. ^ °i ^ -q fvC rJT rrT_T u-T^ oo"^" d -rt —" CN Tf -^t o oo"in rn CN" CN O "* Ol oo «^ o"r E a ^ m ST pO, IN ^ in h h m a ocrNi>nooomr^yDi^(N—´CNOOVO «n o^ »noo^r- ix oo" oC O o" o" o Gh-—"c-~ oC > r TtTtinio^^r^Tt-rncNrhiricSfSf^rn^^^f^ffn^T QS 3 H U S -r4^Ttiri«t-ooov2 = 222ÜSi22S^?J o N H PM Nooooin —´ — t^nMso^-ino^oh-ooTt^-fNi^-1 vo O^tNiOO´irifOha-^O-´t^-OOOOO^ft^SOONSOSO-^t > > oo ON oooom-^-cNO^oo-—´r^som^Ncr-r-r-oor- ^^^^n^Tf^^iN^´t^rn´^^´tTj^-Ttn^t C* < H UJ s -NnTnr)«:r-oeo<2:222:22-22SNN 0 u 0 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 11 <-- 11 --> PDF |
I. Pilaš, A. Seletković: ANALIZA REŽIMA PODZEMNIH VODA NAŠIČKIH NIZINSKIH ŠUMA . Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 363-374 Slika 4. Srednje vegetacijske razine podzemne vode u petogodišnjem razdoblju Fig. 4 Average vegetation groundwaterlevels in five years period Slika 5. Srednje vegetacijske razine u ekstremno suhoj 2000. godini Fig. 5 Average vegetation groundwaterlevels in dry 2000 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 12 <-- 12 --> PDF |
I. Pilaš, A. Seletković: ANALIZA REŽIMA PODZEMNIH VODA NAŠIČKIH NIZINSKIH SUMA Šumarski list br. 7 8, CXXV1II (2004), 363-374 Slika 6. Opadanje srednjih razina podzemne vode u sušnoj 2000. godini od petogodišnjeg prosjeka u vegetaciji Fig. 6 Groundwater decrease in dry 2000 from five years average Slika 7. Histogrami raspodjele vodostaja na interpoliranim rasterskim slojevima Fig. 7 Histograms of groundwater distribution on raster maps |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 13 <-- 13 --> PDF |
I. Pilaš, A. Seletković: ANALIZA REŽIMA PODZEMNIH VODA NAŠIČKIH NIZINSKIH ŠUMA ... Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 363-374 Analiza interpoliranih slojeva srednjih petogodišnjih vodostaja izvedena je pomoću histograma, koji prikazuju odnos broja elementarnih jedinica (pixela) rasterskih slojeva veličine 5 x 5 m na određenim dubinama podzemne vode (slika 5). Iz histograma je uočljivo kako je distribucija slojeva dvo i višemodalna, što nam može poslužiti kao osnova za razgraničenje područja prema dominantnoj srednjoj vegetacijskoj razini podzemne vode. Prema srednjoj dubini podzemne vode na dubinskim cijevima od sedam metara jasno se RASPRAVA Petogodišnja stacionarna istraživanja režima podzemnih voda nizinskih šuma Našičkog područja pomoću piezometarskih cijevi po numeričkim dubinama te njihova prostorna analiza primjenom GIS alata predstavljaju osnovne hidrološke podloge, pomoću kojih je moguće steći uvid u stanje podzemnih voda, njihovu antropogenizaciju, te pratiti promjene vezane za utjecaj djelovanja suše u pojedinim godinama. Usporedimo li utvrđene vrijednosti vodostaja podzemnih voda u ovome radu s do sada objavljenim istraživanjima, možemo utvrditi kako je na području Našičkih šuma kvantitativan sadržaj vode u tlu manji u odnosu na komplekse nizinskih šuma koji su do sada obrađeni unutar monitoringa podzemnih voda. Razlike su pogotovo vidljive usporedimo li vrijednosti vegetacijskih vodostaja našičkog područja s rezultatima mjerenja u posavskom dijelu hrvatske, odnosno na šumskim kompleksima pokupskog bazena, Turopoljskog luga, Česme, Bolčanskog i Varoškog luga (Mayer 1993, Mayer 1995, Mayer 1996, Pilaš 2002). Osim općenitih razlika u tipovima vodnih režima rijeka Save i Drave koji je u prvom slučaju kišno-sniježni, a u drugom glacijalni te koji ponajprije uvjetuju specifične razlike glede sezonske dinamike podzemne vode, različitosti u vegetacijskim razinama podzemne vode posljedica su manjeg ili većeg procijeđivanja pokrovnih slojeva koja je na primjer u slučaju pretaloženih prapornih naslaga našičkog područja umjerena, dok je na šumskim kompleksima posavskog dijela bitno umanjena, što je pri regionalizaciji Posavine, Podravine i Pokuplja prema brzini procijeđivanja površinske vode obradio Mayer (1996). Osim utvrđenih različitosti na široj razini promatranja, interpolirane vrijednosti srednjih vegetacijskih razina pokazuju i određene specifičnosti unutar šumskog kompleksa našičkih šuma. Iz navedenih odnosa tlo, voda u tlu i vegetacija, možemo u nešto grubljim razmjerima spoznati smjer pridolaska pojedinih stanišnih tipova šuma na istraživanom području. Hidrološke GIS podloge pokazuju kako na nizinskom području našičkih šuma prosječno niske razine podzemne vode prevladavaju u šumskim predjelima Lacić Gložđe, Budi mogu razlučiti dva područja, i to područje šumarije Koska i dio šumarije Đurđenovac na kojima je srednji vodostaj u vegetaciji iznosi oko - 360 cm, dok u šumarijama Donji Miholjac i Slatina srednji vodostaj iznosi oko - 250 cm. Piezometri na manjim dubinama, a pogotovo površinski pokazuju puno veću heterogenost, što je poslijedica izrazito velikih varijacija vode u tlu koje nastaju kao poslijedica velikog broja čimbenika kao što su mikroreljef, fizikalna svojstva tala, sastojinske prilike, hidromelioriranost itd. -- Discussion gošće-Breza lugovi te u Đurdenovačkim nizinskim šumama (prosječno oko - 360 cm). Na području Donjeg Miholjca i Slatine dolazi do pojave prosječno viših vodostaja podzemne vode (- 250 cm). Iz priloženih taksacijskih parametara te pripadajućih pedokartografskih jedinica toga područja, vidljivo je kako na područjima s prosječno višom razinom podzemne vode dolaze u većini slučajeva tla s izraženijim hidromorfnim karakterom tj. močvarna glejna amfiglejna te hipoglejna tla, a na području šumarije Koska te Đurđenovac pseudoglej i pseudoglej-glej. Uvidom u raspored drvne zalihe po hektaru na tim staništima također možemo povući vezu između odnosa zaliha glavnih vrsta drveća prema tlu i podzemnoj vodi. Tako na području gospodarskih jedinica u šumariji Koska i Đurđenovac veće je učešće hrasta lužnjaka u ukupnom omjeru vrsta, dok je u gospodarskim jedinicama na području Donjeg Miholjca i Slatine povećana relativna zastupljenost poljskog jasena te crne johe, tj. vrsta prilagođenijih vlažnijim stanišnim uvjetima. Ovakav prostorni sklad glavnih vrsta drveća, tala te podzemne vode, upućuje upravo na važnost vode u tlu kao osnovnog čimbenika stratigrafije tipova nizinskih šuma. Sa šumsko-uzgojnog stajališta utvrđene vrijednosti podzemne vode te priloženih tipova tala pokazuju kako je nedostatak vode u tlu glavni čimbenik koji djeluje na uspjeh provođenja različitih zahvata njege i pomlađivanja. Izostanak epiglejnih tala na tom području pokazuje kako prilikom izvođenja oplodnih sječa ne dolazi do pretjeranog površinskog zamočvarivanja te zakorovljenja kao što je slučaj u šumama na posavskom dijelu. Veća pozornost treba se posvetiti održavanju pravilne strukture šumskih sastojina kroz radove njege radi postizanja optimalne strukture koja će omogućiti trajnu stabilnost i produktivnost šuma, uzimajući u obzir sve izraženiji manjak vode na tim staništima. Promatramo li vremensko gledište vode u tlu, npr. kod pojave izrazito sušnih prilika kakve su prevladavale u 2000. godini, možemo utvrditi kako postoji nejednolikost u kvantitativnom utjecaju suše na razine podzemnih voda na istraživanom području. U 2000. godini najveći pad podzemne vode promatrano od petogodiš |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 14 <-- 14 --> PDF |
I. Pilaš, A. Seletković: ANALIZA RF.ŽIMA PODZEMNIH VODA NAŠIČKIH NIZINSKIH SUMA ... Šumarski list br. 7-8, CXXV1I1 (2004). 363-374 njeg prosjeka zabilježen je na području šumarije Donji Miholjac u tamošnjim šumskim kompleksima. Pad podzemne vode od - 10 cm u površinskom piezometru pa do - 133 cm u dubinskom, upućuje na velik gubitak vode u tlu koji višestruko nadmašuje prosječne količine oborina u vegetaciji. S obzirom na relativno visoke razine podzemne vode u normalnim uvjetima koje su pogodovale plićem zakorijenjivanju hrasta lužnjaka i poljskog jasena (Prpić 1996) možemo utvrditi kako takav iznimno velik pad podzemne vode izrazito stresno djeluje na tamošnje sastojine, što kao poslijedicu može uzrokovati trajnu pojavu sušenja u tim šumskim kompleksima. Ovakve prilike možemo djelimično pripisati i hidromelioracijskim zahvatima na šumskom području oko rijeke Karašice koji djeluju na povećanu drenažu staništa, što se najizrazitije očitovalo u uvjeti ZAKLJUČAK Analizom rezultata piezometarskih mjerenja na području nizinskih šuma Uprave šuma Našice utvrđene su vrijednosti srednjih vegetacijskih razina podzemne vode od - 37 do - 51 cm u piezometrima od 0,5 m, od - 126 do - 157 cm u piezometrima 1,3 m, od - 179 do - 316 cm u piezometrima 2,8 m te od - 135 do - 445 cm u dubinskim piezometrima od 7 m. Prostornom interpolacijom te analizom podataka mjerenja, najniži vodostaji podzemnih voda u vegetacijskom periodu utvrđeni su na području šumarije Koska u gospodarskim jedinicama Lacić - Gložđe i Budigošće - Breza lugovi te u šumariji Đurđenovac u Đurđenovačkim nizinskim šumama, oko - 360 cm, a najviši u šumarijama Donji Miholjac i Slatina u gospodarskim jedinicama Kapelački lug - Karaš, Čadavački lug - Jelas Dol te Slatinskim nizinskim šumama, oko - 250 cm. Niski vodostaji podzemne vode utvrđeni su na okolnom području rijeke Vučice, dok su viši vodostaji na području Karašice. Uslijed djelovanja suše, u ekstremno suhoj 2000. godini na području rijeke Karašice, ma sušne godine, a također se ne može isključiti niti posredan utjecaj rijeke Drave na dinamiku podzemnih voda u zaobalju, na što bi trebalo u budućim istraživanjima obratiti pozornost. Iako ne možemo na osnovu petogodišnjih nizova govoriti o trendu kretanja podzemnih voda, možemo na osnovu raspoloživih klimatskih podataka (Bonace i 1993) utvrditi kako je trend oborina na tom području u opadanju, što će doprinijeti smanjenju vode u tlu, te će i pojava sve izraženijih klimatskih ekstrema biti učestalija. Dugoročno, problemi vezani uz sve izraženiju pojavu suše imat će posljedice na potrajnost te produktivnost naših nizinskih šuma, što će zahtijevati veći angažman struke i znanosti pri umanjenju posrednih i neposrednih šteta. - Conclusion (GJ Kapelački lug - Karaš) utvrđen je pad podzemne vode u rasponu od - 10 cm u površinskom piezometru pa do - 133 cm u dubinskom, što je vrlo nepovoljno s gledišta stabilnosti tamošnjih šumskih ekosustava. Ovakve razlike mogu biti rezultat izvedenih hidromelioracijskih zahvata na tom području, ali i poslijedica promjena režima podzemnih voda vezanih uz režim vodostaja rijeke Drave, što bi trebalo u idućim istraživanjima potvrditi. Grubljim prostornim sagledavanjem sastojinskih prilika, vode u tlu te dominantnih pedokartografskih kategorija tala, moguće je uočiti njihovu regionalnu povezanost. Međuodnosi između tih promatranih parametara potvrđuju dominantnu ulogu vode u tlu pri stratigrafiji tipova nizinskih šuma na tom području, dok prikupljeni piezometarski podaci podzemnih voda predstavljaju dobru osnovu za daljnje raščlanjenje te problematike, s ciljem učinkovitijeg gospodarenja nizinskim šumama. ZAHVALA - Aknowledgment Ovim putem autori se zahvaljuju svim djelatnicimaUprave šuma Našice koji surađuju u programu piezo- LITERATURA B on ac c i, O., 1993: Identifikacija suše i borba protiv nje. Okrugli stol o suši, zbornik radova, 1-20, Zagreb. Martinović,J., 2003: Gospodarenje šumskim tlima u Hrvatskoj. Šumarski institut Jastrebarsko, Hrvatske šume, 521, Jastrebarsko. Mayer, B., 1996: Hidrološka problematika osobito s gledišta površinskog dijela krovine. Hrast metarskog monitoringa na predanom prikupljanju podataka, s ciljem daljnje plodonosne suradnje. - References lužnjak u Hrvatskoj, HAZU, Hrvatske šume: 55-71, Vinkovci-Zagreb. Mayer, B., 1989: Ekološki značaj režima podzemnih i površinskih voda za nizinske šume pokupskog bazena. Doktorska disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 317. Zagreb. Mayer, B., 1993: Proces osnivanja šumarskog hidropedološkog informacijskog sustava (ŠHPIS) na |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 15 <-- 15 --> PDF |
1. Pilaš, A. Seletković: ANALIZA REŽIMA PODZEMNIH VODA NAŠ1ČKIH NIZINSKIH ŠUMA ... Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 363-374 osnovu monitoringa podzemnih i površinskih Prpić , B., 1996: Propadanje šuma hrasta lužnjaka. voda u Kupčini, Varoškom lugu, Česmi i TuroHrast lužnjak u Hrvatskoj, HAZU, Hrvatske šupoljskom lugu. Radovi, vol. 28, br. 1: 171-184, me: 274-298, Vinkovci-Zagreb. Prpić, B., I. Jastrebarsko. Anić 2000: The influence of climate and hydro- Mayer , B., 1995: Podzemne i površinske vode u nitechnical developments in the stability of the pezinskoj šumi Turopoljski lug u razdoblju 1989. -duncled oak (Quercus robur L.) stands in Croa1993. godine. Rad. Šum. Inst. Vol. 30 (1): tia. Glas. šum. pokuse 37: 229-240, Zagreb. 47-74, Jastrebarsko. Ratz, Z., M. Bogunović, 1976: Pedološka karta SFRJ 1: 50 000, Donji Miholjac 3. Projektni Mayer , B., 1996: Hidropedološki odnosi na području nizinskih šuma pokupskog bazena. Rad. Šum. savjet za izradu pedološke karte SRH. Inst. Vol. 31 (1/2): 37-89, Jastrebarsko. Ratz, Z., Pavlić, 1976: Pedološka karta SFRJ Mayer , B., G. Bušić , 1996: Utjecaj kolebanja pod1 : 50 000, Podravska Slatina 4. Projektni savjet zemnih i površinskih voda na promjenjivost šiza izradu pedološke karte SRH. rine godova i sušenje hrasta lužnjaka (Quercus Ratz, Z., Ž. Vidaček, 1976: Pedološka karta SFRJ robur L.) u Varoškom lugu, Česmi, Bolčanskom 1: 50 000, Donji Miholjac 4. Projektni savjet za lugu. HŠD, Znanstvena knjiga 1: Unapređenje izradu pedološke karte SRH. proizvodnje biomase šumskih ekosustava: Seletković , Z., 1996: Klima lužnjakovih šuma. 313-326, Zagreb. Hrast lužnjak u Hrvatskoj, HAZU, Hrvatske Neteler, M., H. Mitasova, 2002: Open source šume: 71-82, Vinkovci-Zagreb. GIS: A GRASS G1S approach. Kluwer Academic publishers: 434, Boston, Dordrecht, London. Pilaš, I., B. Vrbek, 2001: Istraživanje utjecaja hidroloških promjena i hidrotehničkih zahvata na tjednu dinamiku radijalnog prirasta hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) u Varoškom lugu. Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama, znanstvena knjiga, 353-366, Zagreb. SUMMARY: This paper presents the results of measurements of groundwater levels on 22 piezometric stations located in northeastern Croatia i. e. area of Našice. The analysed measurement results were collected during a period of five years, 1997-2001. The data were obtained by measurements taken two times a week on piezometric stations consisting of four piezometers at various depths; 0,5 m; 1,3 m; 2,8 m and 7,0 m; in addition, the pressure head was monitored. The predominant soils in the area under consideration are hydromorphic mostly gleysols on Pleistocene loams and clays and gleic luvisol on loess. The pedunculate oak, field ash and black alder forest types are the most common in the area. The main aims of research were to analyze the quantitative aspect of groundwater through the use of GIS and to compare these results with results obtained by measurements of groundwater status in other forest complexes of lowland forests in Croatia. The effect of intense seasonal drought in 2000 on the groundwater table and the regional behavior of groundwater regime in accordance of two rivers situated in the Našice forest complex, the Karasica and Vučica Rivers, were also analyzed. Furthermore, the main structural characteristics of forest stands in the area were compared according to the estimated difference in groundwater regime. The analysis was performed with the aid of GRASS (Geographical Resource Analysis Support System) GIS open source software. The sites were interpolated by IDWA (Inverse distance weighted averages). Some elementary raster map algebra was also performed in order to estimate the groundwater decline during the drought season from five years average. Further analysis was undertaken in the form of histograms of interpolated groundwater raster layers. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 16 <-- 16 --> PDF |
I. Pilaš. A. Seletković: ANALIZA REŽIMA PODZEMNIH VODA NAŠIČKIH NIZINSKIH SUMA Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 363-374 According to the distribution of elementary cells in raster maps, two groundwater regimes were distinguished. One characteristic forest area was ascertained in Koska and Đurdenovac, with an average groundwater level of-360 cm, and a second characteristic forest area in Donji Miholjac and Slatina, with an average groundwater level of around -250cm. Relatively high groundwater levels are characteristic for the region surrounding the Karašica River, and relatively low for the area surrounding the Vučica River. A relationship was also found between the structural characteristics of forest stands on the area under consideration, related soil types and the groundwater regime. The drought period in 2000 was significant especially in area of Donji Miholjac, with a decline of the groundwater table of- 133 cm from five years average. Key w o rds: groundwater, monitoring, GRASS GIS SKICA BATERIJE PIEZOMETARA NA JEDNOJ VODOMJERNOJ LOKACIJI (STACIONARU) U NIZINSKIM ŠUMAMA U.Š. NAŠICE (1994) P - 0,5m P-1m P-2,5m p. 7 m ZAŠTITNA CIJEV S POKLOPCEM I LOKOTOM E555SJSS5K1 RAZINA TLA < z * KOTIRANE VELIČINE SU U CENTIMETRIMA (cm) |