DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 87     <-- 87 -->        PDF

AKTUALNO


NEKOLIKO MISLI U PRILOG IZRADBE KODEKSA
O GOSPODARENJU PRIRODNIM ŠUMAMA


1.
Šuma je obnovljivi prirodni resurs; ona se može
obnoviti ako se njome pravilno gospodari, ukoliko
nije poremećen šumski ekosustav.
2.
Pravilno gospodarenje šumama je potrajno gospodarenje,
održavajući gospodarske, ekološke i socijalne
funkcije šume.
3.
Potrajnost se može u visokoj regularnoj šumi uspostaviti
ako svi dobni razredi imaju jednaku površinu,
od najmlađih do zrelih dobnih razreda. Ona
je u prebornoj šumi analogna i može se postići ako
su svi dcbljinski razredi površinski jednako zastupljeni.
4.
Zrelost u gospodarenju šumama nije točno definirana;
obično se izražava ophodnjom koja ne bi
smjela biti kraća od dobi kada kulminira cjelokupni
poprečni dobni prirast.
5.
Ako u šumi postoji ravnoteža dobnih razreda te ako
je šuma zdrava, ekološke prilike dobre, a šuma
otvorena za komunikacije, ista može poslužiti kao
model za gospodarenje i naziva se normalnom
šumom.
6.
U normalnoj šumi drvna zaliha ima svojstvo glavnice
koja se može užiti (uživati), ali se ne smije potrošiti.
Trošiti se može prirast koji se akumulira na
drvnoj zalihi. To je smisao normalne šume u kojoj
postoji glavnica, koja je nepotrošiva, a prirast se iskorištava
sječom zrelih sastojina (glavni prihod) i
sječom proredama (prethodni prihod ili međuprihod).
Jedan i drugi prihod čine etat koji je u normalnoj
šumi jednak prirastu. Time se pomoću normalne
šume osigurava potrajnost.


7.
Drvna zaliha je u visokoj regularnoj šumi jednaka
polovici drvnog volumena zrele sastojine za sječu;
u prebornoj šumi drvna zaliha je jednaka aritmetičkoj
sredini između drvnog volumena sastojine prije
i poslije sječe.
8.
Načelo potrajnosti može se u prirodnoj šumi postići
na temelju prostornog uređivanja, to jest izlučivanja
sastojina i formiranja gospodarskih jedinica
uz opsežne taksacije.
9.
Organizacijski oblik šumarstva može biti različit
od centralističkoga do decentralističkoga, ali najpovoljniji
je oblik organizacije koji omogućuje na
istom prostoru i u istoj organizacijskoj jedinici korištenje
svih izravnih i neizravnih beneficija koje
šuma pruža.
10. Nema napretka u šumarstvu bez znanosti i bez kulture.
K Ij učne r ij e č i: obnovljivi prirodni resurs, potrajnost,
zrelost, drvna zaliha.


Akademik Dušan Klepac


LJEKOVITO BILJE NA POŠTANSKIM MARKAMA


Nakon endemičnih biljaka, gljiva i dr., u sklopu
prigodnih poštanskih maraka posvećenih hrvatskoj flori,
Hrvatska pošta je 5. lipnja 2004. povodom
Svjetskog dana zaštite okoliša u promet stavila niz od
tri marke posvećene ljekovitom bilju. Nominalne vrijednosti
maraka niza su 2,30, 2,80 i 3,50 kuna, a prikazuju
pasju ružu, mirisnu ljubicu i paprenu metvicu.
Kako se to već uobičajilo u nas, marke su tehnikom višebojnog
offseta tiskane u čakovečkoj tiskari "Zrinski",
u arcima od 20 maraka i karnetima od 10 maraka,
u nakladi od 300.000 po motivu (od toga 10.000 karneta
od 10 maraka). Lijepu popunu svakoj zbirci Hrvatska
flora čine i tri izdane maksimum karte te prigodna


omotnica prvoga dana (FDC). Likovna rješenja maraka
djelo su zagrebačkog dizajnera Danijela Popovi ca,
a popratni tekst poštanskog prospekta kojim Hrvatske
pošte prate svako izdanje za ovu je priliku napisao
šumarnik prof. dr. sc. Milan Glava š s zagrebačkog
Šumarskog fakulteta.


Ljekovite biljke, u čijim se organima - korijenu,
stabljici, listu, cvijetu i plodovima nalaze različite ljekovite
tvari, i danas se smatraju prirodnim izvorima
najsigurnijih lijekova. Kao što se prirodna hrana i njezini
najvažniji sastojci ne mogu (i ne smiju!) stalno nadomještati
umjetnim proizvodima, tako se ni biljne
droge, ljekovito bilje kao prirodni lijekovi u mnogim