DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 99 <-- 99 --> PDF |
OSVRT I MIŠLJENJE O OKONČANOM IZDAVAČKOM PODUHVATU HRVATSKI ŠUMARSKI ŽIVOTOPISNI LEKSIKON L) Republici Hrvatskoj se nalazi približno 1.650. dio svjetskih ili 83. dio europskih šuma. Stoga su hrvatske šume i hrvatsko šumarstvo najvažniji Hrvatskoj, od manjeg su značaja Europi, a gotovo su beznačajne za svijet. Kako je udio u površini samo jedan od kriterija Europi i svijetu će hrvatske šume i/ili hrvatsko šumarstvo biti od veće važnosti ako u njima mogu pronaći one vrijednosti koje u vlastitim šumama ne nalaze (Vondra: Procjena održivosti samofmanciranja šumarstva u Hrvatskoj, 1996). Pretežiti dio šuma u Hrvatskoj, u kojima se stručno gospodarilo minulih 100 do 150 godina, ispunjavaju kriterije biološke raznolikosti, vitalnosti, sposobnosti obnavljanja i održive proizvodnosti. .. "Hrvatske šume " d.o.o. stekle su pravo na prestižni FSC certifikat za gospodarenje šumama. Prema definiciji, "FSC akreditirana certifikacija znači da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. " Ovim je činom okrunjen višegodišnji vrijedan rad mnogih ljudi u ovoj organizaciji koji su uložili veliki trud kako bi se ovaj dugotrajan proces doveo do završnice. FSC certifikat predstavlja veliku čast kojim se međunarodno priznaje da je način gospodarenja šumama "Hrvatskih šuma" u skladu sa strogim kriterijima, to je priznanje hrvatskoj šumarskoj struci koja već generacijama na odgovoran način gospodari tim izuzetno značajnim nacionalnim resursom. Ovime, hrvatsko šumarstvo ulazi u sam vrh svjetskih trendova, jer s obzirom daje po FSC sustavu certificirana cjelokupna površina državnih šuma, to u svjetskim razmjerima predstavlja izuzetan rezultat. ".. (http://www.hrsume.hr/cert/certHR.asp) Ako je za neku djelatnost važan vremenski slijed upornog stručnog rada svih generacija stručnjaka i ostalih zaposlenika tada je šumarstvo za to odličan primjer. Zaboravom i/ili više manje namjernim manipuliranjem činjenicama moguće je redizajnirati prošlost - onu opću i one posebne. Šumarstvo bez organiziranog ljudskoga rada u prošlosti ne može imati ni sadašnjost ni predvidivu budućnost. Posjedovanje objektivnih podataka o profesionalnom djelovanju ljudi (ljudskih resursa) kroz dovoljno dugo vremena (nekoliko životnih ciklusa sastojina) bilo bi neprocjenjivo bogatstvo. Tada bi mnogi odgovori do kojih se danas tek posredno može doći, bili bi pouzdaniji, neposredni i brzi. Stoga je okončani projekt HRVATSKI ŠUMARSKI ŽIVOTOPISNI LEKSIKON (HŠŽL) veliki poduhvat. O tome će tek svjedočiti buduće generacije. Sadašnja generacija šumara nije u dovoljnoj mjeri prepoznala i podržala sve mogućnosti koje je izdavački projekt omogućavao (nudio). Odustalo se od formira nja žive baze podataka o šumarima koja bi omogućila pretraživanja i proizvodnju novih informacija o šumarstvu. Prikupljeni podaci tijekom ostvarenja projekta HŠŽL bili su idealna polazna osnova za to ostvarenje. Valja naglasiti da su dužnosnici "Hrvatskih šuma", neovisno o osobama u pojedinim razdobljima, prepoznali značaj projekta. Oni su, usprkos financijskim poteškoćama u poslovanju poduzeća ostali temeljni novčani podupirujući oslonac projektu i izdavaču. U velikoj mjeri zahvaljujući njima projekt je priveden kraju. Kada se pred kraj drugoga tisućljeća otpočelo s istraživanjem i prikupljanjem biografskih i bibliografskih podataka za hrvatske šumare od 1860. do 2000. godine središnji cilj bio je prikupiti i objaviti na jednome mjestu i u jednom izdanju životopisne podatke za sve inženjere šumarstva. Taj je cilj bio ostvaren 2001. godine objavljivanjem petog sveska životopisnog leksikona. Josipu Biskupu , voditelju petnaestgodišnjih cjelovitih socioloških istraživanja u šumarstvu, izdanje 5 sveska HŠŽL nije zatvorilo stvaralački ciklus. Usprkos dotad učinjenom i ostvarenju središnjeg cilja projekta kao da je još nešto je nedostajalo. Dvije godine kasnije (2002) povodom 55 godina postojanja drvnoindustrijske, odnosno drvnotehnološke nastave na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u suradnji nakladika Tutiz leksika d.o.o. i Šumarskog fakulteta izdana je knjiga HRVATSKI LEKSIKON DRVNIH TEHNOLOGA. U njoj je prikazano oko 2.230 životopisa drvnih tehnologa zajedno s više od 100 životopisa šumarskih diplomiranih inženjera, znanstvenika i nastavnika koji su utemeljili drvnotehnološku znanost u Hrvatskoj. I konačno se 2003. za hrvatsko šumarstvo i hrvatsku kulturnu baštinu dogodila još jedna značajnost. Objavljenje i šesti svezak HŠŽL. Taj je svezak, vjerojatno, nastao kao sinergijska rezultanta korisnika HŠŽL, mnogih rasprava o njemu (objektivnih i onih inih) te autorovih (nakladnikovih) promišljanja. Već objavljenim životopisima šumarskih inženjera i mnogim nešumarskim stručnjacima koji su radili u šumarstvu (ukupno njih oko 4.000) valjalo je nešto dodati i na taj način uobličiti cjelinu. Rukopisom knjige u kojoj su predstavljeni lugari (čuvari šuma) i šumarski tehničari zatvara se krug o ljudskim resursima koji predstavlja nužni uvjet održanja i unapređenja šuma. Više nitko ozbiljan u svijetu ne spori da je postojanje djelotvornog i učinkovitog ljudskog resursa preduvjet održivog razvoja. Stoga je ostvarenje istraživačkog i izdavačkog projekta o šumarima, svrstalo RH u skup |