DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 99 <-- 99 --> PDF |
OSVRT I MIŠLJENJE O OKONČANOM IZDAVAČKOM PODUHVATU HRVATSKI ŠUMARSKI ŽIVOTOPISNI LEKSIKON L) Republici Hrvatskoj se nalazi približno 1.650. dio svjetskih ili 83. dio europskih šuma. Stoga su hrvatske šume i hrvatsko šumarstvo najvažniji Hrvatskoj, od manjeg su značaja Europi, a gotovo su beznačajne za svijet. Kako je udio u površini samo jedan od kriterija Europi i svijetu će hrvatske šume i/ili hrvatsko šumarstvo biti od veće važnosti ako u njima mogu pronaći one vrijednosti koje u vlastitim šumama ne nalaze (Vondra: Procjena održivosti samofmanciranja šumarstva u Hrvatskoj, 1996). Pretežiti dio šuma u Hrvatskoj, u kojima se stručno gospodarilo minulih 100 do 150 godina, ispunjavaju kriterije biološke raznolikosti, vitalnosti, sposobnosti obnavljanja i održive proizvodnosti. .. "Hrvatske šume " d.o.o. stekle su pravo na prestižni FSC certifikat za gospodarenje šumama. Prema definiciji, "FSC akreditirana certifikacija znači da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. " Ovim je činom okrunjen višegodišnji vrijedan rad mnogih ljudi u ovoj organizaciji koji su uložili veliki trud kako bi se ovaj dugotrajan proces doveo do završnice. FSC certifikat predstavlja veliku čast kojim se međunarodno priznaje da je način gospodarenja šumama "Hrvatskih šuma" u skladu sa strogim kriterijima, to je priznanje hrvatskoj šumarskoj struci koja već generacijama na odgovoran način gospodari tim izuzetno značajnim nacionalnim resursom. Ovime, hrvatsko šumarstvo ulazi u sam vrh svjetskih trendova, jer s obzirom daje po FSC sustavu certificirana cjelokupna površina državnih šuma, to u svjetskim razmjerima predstavlja izuzetan rezultat. ".. (http://www.hrsume.hr/cert/certHR.asp) Ako je za neku djelatnost važan vremenski slijed upornog stručnog rada svih generacija stručnjaka i ostalih zaposlenika tada je šumarstvo za to odličan primjer. Zaboravom i/ili više manje namjernim manipuliranjem činjenicama moguće je redizajnirati prošlost - onu opću i one posebne. Šumarstvo bez organiziranog ljudskoga rada u prošlosti ne može imati ni sadašnjost ni predvidivu budućnost. Posjedovanje objektivnih podataka o profesionalnom djelovanju ljudi (ljudskih resursa) kroz dovoljno dugo vremena (nekoliko životnih ciklusa sastojina) bilo bi neprocjenjivo bogatstvo. Tada bi mnogi odgovori do kojih se danas tek posredno može doći, bili bi pouzdaniji, neposredni i brzi. Stoga je okončani projekt HRVATSKI ŠUMARSKI ŽIVOTOPISNI LEKSIKON (HŠŽL) veliki poduhvat. O tome će tek svjedočiti buduće generacije. Sadašnja generacija šumara nije u dovoljnoj mjeri prepoznala i podržala sve mogućnosti koje je izdavački projekt omogućavao (nudio). Odustalo se od formira nja žive baze podataka o šumarima koja bi omogućila pretraživanja i proizvodnju novih informacija o šumarstvu. Prikupljeni podaci tijekom ostvarenja projekta HŠŽL bili su idealna polazna osnova za to ostvarenje. Valja naglasiti da su dužnosnici "Hrvatskih šuma", neovisno o osobama u pojedinim razdobljima, prepoznali značaj projekta. Oni su, usprkos financijskim poteškoćama u poslovanju poduzeća ostali temeljni novčani podupirujući oslonac projektu i izdavaču. U velikoj mjeri zahvaljujući njima projekt je priveden kraju. Kada se pred kraj drugoga tisućljeća otpočelo s istraživanjem i prikupljanjem biografskih i bibliografskih podataka za hrvatske šumare od 1860. do 2000. godine središnji cilj bio je prikupiti i objaviti na jednome mjestu i u jednom izdanju životopisne podatke za sve inženjere šumarstva. Taj je cilj bio ostvaren 2001. godine objavljivanjem petog sveska životopisnog leksikona. Josipu Biskupu , voditelju petnaestgodišnjih cjelovitih socioloških istraživanja u šumarstvu, izdanje 5 sveska HŠŽL nije zatvorilo stvaralački ciklus. Usprkos dotad učinjenom i ostvarenju središnjeg cilja projekta kao da je još nešto je nedostajalo. Dvije godine kasnije (2002) povodom 55 godina postojanja drvnoindustrijske, odnosno drvnotehnološke nastave na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u suradnji nakladika Tutiz leksika d.o.o. i Šumarskog fakulteta izdana je knjiga HRVATSKI LEKSIKON DRVNIH TEHNOLOGA. U njoj je prikazano oko 2.230 životopisa drvnih tehnologa zajedno s više od 100 životopisa šumarskih diplomiranih inženjera, znanstvenika i nastavnika koji su utemeljili drvnotehnološku znanost u Hrvatskoj. I konačno se 2003. za hrvatsko šumarstvo i hrvatsku kulturnu baštinu dogodila još jedna značajnost. Objavljenje i šesti svezak HŠŽL. Taj je svezak, vjerojatno, nastao kao sinergijska rezultanta korisnika HŠŽL, mnogih rasprava o njemu (objektivnih i onih inih) te autorovih (nakladnikovih) promišljanja. Već objavljenim životopisima šumarskih inženjera i mnogim nešumarskim stručnjacima koji su radili u šumarstvu (ukupno njih oko 4.000) valjalo je nešto dodati i na taj način uobličiti cjelinu. Rukopisom knjige u kojoj su predstavljeni lugari (čuvari šuma) i šumarski tehničari zatvara se krug o ljudskim resursima koji predstavlja nužni uvjet održanja i unapređenja šuma. Više nitko ozbiljan u svijetu ne spori da je postojanje djelotvornog i učinkovitog ljudskog resursa preduvjet održivog razvoja. Stoga je ostvarenje istraživačkog i izdavačkog projekta o šumarima, svrstalo RH u skup |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 100 <-- 100 --> PDF |
malobrojnih zemalja u svijetu koje su uspjele ostvariti tako važnu zadaću za nacionalno šumarstvo. Od Austro-ugarske monarhije do današnjih dana u šumama i šumarstvu današnje Hrvatske radilo je više tisuća lugara i šumarskih tehničara. Iz njihovih dnevnika koje su vodili u svim društveno-političkim sustavima od početka 19. stoljeća do danas mogla bi se iščitati povijest šuma i šumarstva, povijest društva i društvenog vrednovanja šuma. Te analize ne postoje i vjerojatno ih nikada nećemo sačiniti. Sačuvani dokumenti malim dijelom se nalaze u državnim arhivima mnogih zemalja pod čijim političkim utjecajem je bila Hrvatska. Najveći dio tih dokumenata trajno je uništen. Lugari i šumarski tehničari cijeli radni vijek provedu u šumama svoga revira. Oni su radeći kao trajni ´živi monitornig´ svjedoci svih zbivanja, oni provode i ostvaruju mnoge planove, oni primijećuju i registriraju promjene, oni su produžena ruka šumarske struke i šumarske prakse i šumarske znanosti. Stoga je za hrvatsko šumarsto od posebnog značaja da se po prvi puta na ovom prostoru stvaralački nemir profesora Biskupa nije prigušio 2000. godine. U proteklim godinama su prikupljeni podaci za oko 3.500 leksičkih jedinica (životopisa) ili samo nekih naznaka iz životopisa. Koliko je zaista bilo lugara - čuvara šuma i šumarskih tehničara nikada se neće pouzdano znati. Ovim je djelom učinjen maksimum mogućeg. Sudjelovanje u izradi HŠŽL i tijekom rada na 6 svesku ostalo je dobrovoljno, slobodno, otvoreno bez uobičajenih uredničkih zahvata u sadržaj i obujam autorskih priloga. Svi koji su poslali priloge bili su autori grade o sebi. Uredničko je uplitanje bilo samo najnužnije. Za umrle su autori bili njihovi nasljednici ili suradnici. Obujamski i sadržajno prilozi za leksičku jedinicu znatno su kraći od onih u ranijim svescima, a za njih oko 45 % leksičku jedinicu čini samo 4-5 podataka (ime i prezime, naziv službe i mjesto službovanja). Rukopis 6. sveska Hrvatskog šumarskog životopisnog leksikona i organski je dio cijele edicije. Nakon njegova izdanja Hrvatski šumarski životopisni leksikon (1. do 6. sveska) definitivno je postao: priručnik u stručnom i znanstvenom proučavanju kronološkog utjecaja okolišnih i ljudskih resursa prema šumama i šumarstvu Hrvatske, bogat obavjestnik za sve detaljnije biografske i bibliografske podatke o šumarstvu i šumarima kao polazište za neka nova postignuća, pomoć znatiželjnicima i ´samozvanim sucima ´koji se žele informirati prije vrednovanja utjecaja šumara iz prošlosti i sadašnjosti na šume i šumarstvo. Ukoliko su se u međuvremenu promijenili kriteriji u pristupu ljudskim resursima dodatno kompletirana edicija 6. sveskom HŠŽL mogla bi poslužiti kao izvorište pri sastavljanju informatičke baze podataka o hrvatskim šumarima za minulo razdoblje dulje od 150 godina. Prije prvog izdanja na CD-u autor i nakladnik nisu u toj nakani uspjeli. Stoga se s CD izdanja može samo čitati ali ne pretraživati i analizirati. Nakon izdanja 6. sveska ta edicija može pomoći pri vrednovanju šumarstva kao jednoga od prvih, najstarijih i najuglednijih područja u hrvatskoj duhovnoj, okolišnoj i materijalnoj baštini. S obzirom da HŠŽL sadrži životiopise ljudi s cijelog područja Hrvatske i stranaca koji su radili u hrvatskom šumarstvu u vremenu dužem od 150 godina njegovo postojanje predstavlja kulturološki pothvat na nacionalnoj razini. Na kraju prikaza dopuštam si prenijeti citat starorimskog pjesnika Ovidija, prema izboru Uredništva edicije HŠŽL zapisanog u Proslovu 6. sveska: EXEGI MONUMENTOM AERE PERENNIUS! (Podigosmo spomenik trajniji od mjedi - hrvatskom šumarstvu) Izv. prof. dr. sc. Vend Vondra |