DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9 10, CXXVIII (2004), 509-515 UDK 630* 165 - 238 001. (Salix alba) PRODUKCIJA BIOMASE KLONOVA BIJELE VRBE U POKUSNOJ KULTURI KRATKIH OPHODNJI DRAVICA WHITE WILLOW BIOMASS PRODUCTION IN A SHORT ROTATION CLONAL TEST DRAVICA Davorin KAJBA, Šaša BOGDAN, Ida KATIČIĆ-TRUPČEVIĆ* SAŽETAK: Test s klonovima bijele vrbe osnovan je na lokalitetu Dravica (Šumarija Darda) prema eksperimentalnom dizajnu potpunog blok sustava sa slučajnim rasporedom u četiri ponavljanja. Klonski test osnovan je u ožujku 1999. godine, sa reznicama u razmaku 1,3 x 0,8 m. Cilj je bio utvrditi potencijal produkcije biomase izabranih klonova u kratkim vegetativnim ophodnjama od dvije godine, na staništu nepogodnom za uzgajanje vrijednijih vrsta šumskog drveća. U dobi od 2/5 godina izmjereni su prsni promjeri, utvrđeno je preživljavanje i broj izbojaka po pojedinom korijenu, a kombinacijom tzv. destruktivne i nedestruktivne metode procijenjena je suha biomasa pojedinog dvogodišnjeg izbo/ka. Produkcija biomase klonova po hektaru procijenjena je s obzirom na srednju vrijednost suhe drvne biomase izbojaka, preživljavanje, broj biljaka po ha i prosječan broj izbojaka po korijenu. Prosječno preživljavanje iznosilo je 65,6 %, ali su uočljive značajne razlike između pojedinih klonova. Prosječna produkcija suhe biomase svih istraživanih klonova iznosila je 6,5 tona po hektaru. Najveću produkciju imali su klonovi ´B44´, ´V093 ´i ´V052 ´(10,2, 9,2 odnosno 9,1 t/ha). Posebno se izdvajaju klonovi ´844´ i ´V093´ koji su pokazali specifičnu adaptaciju na ispitivano stanište i uvjete razvoja, ali uz to imaju i nadprosječne vrijednosti ukupne produkcije biomase, kao i najveću izbojnu snagu. Klonovi ´V052 ´i ´VI60´ pokazali su dobru adaptaciju na testirane stanišne uvjete kroz preživljavanje i izbojnu snagu, iako su im vrijednosti mase srednjeg izbojka prosječne. Ključne riječi: klonovi bijele vrbe, biomasa, kulture kratkih ophodnji UVOD Introduction Povećanje udjela obnovljivih izvora energije u godine pokrenut nacionalni program BIOEN, u sklopu ukupnoj enegetskoj bilanci jedan je od strateških ciljekojega se promiče uporaba biomase u energetske svrhe va sve većeg broja zemalja. Hrvatska se potpisivanjem (Doma c i dr. 1998). određenih sporazuma (npr. Kyoto protokol) te suklad U Europi, pa tako i u Hrvatskoj, prisutni su probleno zakonodavstvu i priključivanju u EU, obvezala na mi niske profitabilne poljoprivredne proizvodnje na poduzimanje konkretnih koraka u povećanju korište marginalnim zemljištima. U novije vrijeme tu proiznja obnovljivih izvora energije sukladno paradigmi vodnju posebno otežavaju nepovoljne klimatske pro´ održivog razvoja´. Biomasa je obnovljivi izvor ener mjene, onečišćenje tla i voda, nedostatka energije i degije s najvećim potencijalom u Hrvatskoj te je 1997. populacije predjela s dominantnom ekstenzivnom po ljoprivrednom proizvodnjom. Uslijed rasta potrošnje drveta povećani su pritisci na prirodne šumske ekosus * Doc. dr. se. Davorin Kajba, mr. se. Šaša Bogdan. tave, što povećava njihovu ugroženost. Osnivanje bio- Ida rCatičie-Trupčevic, dipl. ing., energetskih plantaža i proizvodnja biomase sukladne Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 20 <-- 20 --> PDF |
D. Kajba, S. Bogdan. I. Kuličić-1 rupčcvić: PRODUKCIJA BIOMASE KLONOVA BIJF.LF. VKBE U POKUSNOJ Šumarski list br. 9 10. CXXVIII (2004). 509-515 su sa svjetskim trendovima, a u cilju su boljeg iskorišćenja obnovljivih izvora energije bez stvaranja dodatnih količina C02, kojima su opterećena fosilna goriva. Biomasa kao nefosilizirani materijal biljnog porijekla, nastao je fotosintezom uz stvaranje kisika i korišćcnje atmosferskog C02, što joj daje znatne prednosti u odnosu na druge energente. Sa stajališta šumarske struke, biomasa koja se može iskoristiti za dobivanje energije drvna je masa dobivena uzgojnim zahvatima kao što su čišćenja i prorede ili kao ostatak od sječe (granjevina, ogrijevno drvo). Prema nekim procjenama (Domac i dr. 2001) od šumarske je djelatnosti u Hrvatskoj moguće pridobiti oko 2 mil. m3 drvne mase godišnje za energetske potrebe. U navedenu biomasu uključeni su ostaci od sječa (sitna granjevina), ostaci od prerade drveta, prostorno drvo, otpad i gubici pri sječama, te biomasa s opožarenih površina i degradiranih šuma. Biomasa šumskih vrsta drveća može se proizvoditi i intenzivnim uzgajanjem brzorastućih vrsta drveća kao što su vrbe, topole, joha, breza, bagrem i dr. Ovakav način proizvodnje biomase šumskih vrsta poznat je pod nazivima "kulture kratkih ophodnji" ili "intenzivne kulture kratkih ophodnji" (engl. Short Rotation Coppice ili Short Rotation Intensive Culture). Kom leno vic i dr. (1996a) definiraju termin kao intenzivne nasade brzorastućeg drveća na tlima koja su na MATERIJAL I METODE Test s 14 klonova bijele vrbe (tablica 1, slika 1) osnovan je pikiranjem reznica početkom 1999. godine na lokalitetu Dravica u blizini sela Podravlje (područje puštena, na kojima poljoprivredna proizvodnja nije rentabilna ili su nepodesna za uzgoj vrijednijih šumskih vrsta. Takve plantaže brzorastućeg drveća nazivaju se i energetski nasadi ili energetske plantaže. Osnovna funkcija takvog tipa kultura je proizvodnja biomase kao obnovljivog i ekološki prihvatljivog energenta, ali uz to one mogu biti alternativna "poljoprivredna" kultura (na lošijim staništima) i imaju funkciju diversifikacije poljoprivrednog zemljišta, pružaju mogućnost ekološki naprednijeg načina pročišćavanja otpadnih voda i tla (fitorcmcdijacija), a služe i za vezivanje povećane količine atmosferskog ugljika (sekvestracija ugljika), kako navodi Verwijst (2003). Do sada je u Hrvatskoj na različitim staništima, uglavnom u nizinskom panonskom području, postavljeno nekoliko pokusnih ploha s brzorastućim šumskim vrstama (Krstinić 1984, Kom leno vić i Krsti nić 1987, Kajba i Krstinić 1998, Kajba i dr. 1998, Kajba 1999a, Kajba 1999b, Bogdan 2002). Klonovi stablastih vrba pokazali su u dosadašnjim istraživanjima najveći potencijal produkcije biomase u kratkim ophodnjama do pet godina (Komlenović i dr. 1996a, Bogdan 2002). Cilj je ovih istraživanja utvrditi potencijal produkcije biomase izabranih klonova u kratkim ophodnjama na staništima nepodesnim za uzgoj vrijednijih vrsta šumskog drveća ili za poljoprivrednu proizvodnju. - Materials and Methods Šumarije Darda). Test je osnovan prema dizajnu potpunog blok sustava sa slučajnim rasporedom u četiri ponavljanja. Svaki klon je zastupljen sa 30 rameta po Tablica 1. Istraživani klonovi stablastih vrba u testu Dravica (Šumarija Darda) Table 1 Investigated willow clones Red. br. Oznaka klona No. Clone mark 1 ´ 107/65/1´ 2 ´107/65/6´ 3 ´107/65/7´ 4 ´107/65/9´ 5 ´V158 ´ 6 ´B44 ´ 7 ´B72 ´ 8 ´B84 ´ 9 ´73/64/8´ 10 ´V093 ´ 11 ´V052 ´ 12 ´V0240´ 13 ´V161 ´ 14 ´V 160´ Taksonomski naziv Geografsko porijeklo Taxon Geografic origin Salix alba Podunavlje Salix alba Podunavlje Salix alba Podunavlje Salix alba Podunavlje Salix alba Podravina Salix alba Baranja Salix alba Baranja Salix alba Baranja Salix alba Podunavlje (S. alba x S. alba var. vit.) x S. alba Podravina, Posavina S. alba var. calva x S. alba Engleska, Posavina S. alba var. calva x S. alba Engleska, Posavina Salix alba Podravina Salix alba Podravina |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 21 <-- 21 --> PDF |
[). Kajha, S. Bogdan. I. Kiitičić-Trupčević: PRODUKCIJA BIOMASE KLONOVA BIJELE VRBE U POKUSNOJ ... Šumarski list br. 9-10, CXXVIII (2004). 509-515 ponavljanju u razmaku 1.3 x 0.8 m (9615 biljaka po hektaru). Početkom 2000. i 2002 godine obavljena su tzv. čepiranja, sječa nadzemnog dijela izbojka. Prilikom druge sječe provedene su prve izmjere prsnih promjera i procjene drvne biomase. Rezultati tih istraživanja prethodno su objavljeni (Bogdan 2002). Slika 1. Pokusna kultura klonova bijele vrbe u kratkim ophodnjama, Dravica (kod starosti rameta 2/3 godine) Figure I Experimental short rotation white willow clonal test, Dravica (at age of 2/3 yrs) U dobi rameta od 2/5 godina (studeni 2003. godine) izmjereni su prsni promjeri, utvrđeno je preživljavanje i broj izbojaka po pojedinom korijenu. Zatim su u jednoj repeticiji na visini 10 cm od tla odrezani svi dvogodišnji izbojci (šibe iz panja) te im je izmjerena masa u svježem stanju. Zasebno za svaki pojedini klon, »od odrezanih su izbojaka slučajnim odabirom prikupljeni uzorci mase 0.5 kg. Uzorci su prosušeni u sušionicima na 105 °C do konstantne mase. Iz omjera svježe i prosušene mase uzoraka utvrđeni su prosječni udjeli vlage u drvetu svakoga klona, a pomoću kojih je procijenje na suha biomasa odrezanih šiba. Nelinearnom regresijskom metodom izjednačeni su prsni promjeri i suha biomasa. Pomoću dobivenih regresijskih modela (za svaki klon zasebno) i prethodno izmjerenih prsnih promjera, procijenjena je suha biomasa svake pojedine šibe u pokusu. Produkcija biomase klonova po hektaru procijenjena je s obzirom na srednju vrijednost suhe biomase izbojaka, preživljavanje, razmake između rameta i prosječan broj izbojaka po korijenu. Statistička obrada podataka Podaci izmjera obrađeni su deskriptivnom statističkom analizom da bi se utvdile prosječne, minimalne i maksimalne vrijednosti kao i standardne devijacije. Nelinearnom regresijskom analizom procijenjena je suha biomasa pojedinih izbojaka prema jednadžbi (Telenius iVerwijst 1995): W= a+ bD, /; gdje su: W— suha biomasa izbojka Dl3 - prsni promjer izbojka a, b, c - parametri procijenjeni na temelju uzorka odrezanih izbojaka u jednoj repeticiji (od 25 do 126 izbojaka po pojedinom klonu). Analizom varijance testirano je postojanje statistički značajnih razlika između klonova za svojstvo suhe mase izbojaka uz pretpostavku normalne distribucije i slučajnosti ispitivanih efekata varijabilnosti. Analiza varijance provedena je GLM (General Linear Model) procedurom prema jednadžbi: Yijk = /J+C:+ Rj + CRV + L,„ gdje su: Yjjk - vrijednost suhe biomase izbojka na k-toj rameti /-tog klona smještenog u /-toj repeticiji (k- 1,2, k; broj jedinki je varirao obzirom na preživljavanje) /j - prosječna vrijednost suhe biomase izbojka na pokusnoj plohi C,- efekt /´-tog klona (/´ - 1,2, ,14) R - efekt/-te repeticije (/´ - 1,2,3,4) CRy - interakcija /´-tog klona i /-te repeticije Ejß - eksperimentalna pogreška. Pcarson-ovom produkt-moment korelacijskom metodom ispitana je korelacija između izbojne snage tj. broja izbojaka i produkcije suhe mase klonova. Sve statističke analize provedene su pomoću programskog paketa SAS System for Windows ver. 8.2 (SAS Institute Inc. 1989). REZULTATI I RASPRAVA - Results and Discussion Prosječno preživljavanje u testu iznosilo je 65,6 %, koji je pogodio to područje 14. i 15. travnja 2001. godiali su vidljive značajne razlike između pojedinih klone, a u prvim godinama nakon osnivanja primijećena nova (grafikon 1). Pokusna ploha oštećena je mrazom su oštećivanja korjenskog sustava od strane glodavaca. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 22 <-- 22 --> PDF |
D. Kajba. S. Bogdan. I. Katičić-Trupčcvić: PRODUKCIJA BIOMASE KLONOVA BIJELE VRBE U POKUSNOJ ... Šumarski list br. 9 10. CXXVI11 (2004), 509-515 U testu nisu provođene nikakve mjere zaštite od korovnc vegetacije, pa se navedenim može objasniti relativno nizak postotak preživljavanja. Nakon sječe izbojaka 2002. godine kod nekih je rameta potjerao samo jedan izbojak, ali nije bio rijedak slučaj daje i do deset izbojaka potjeralo iz jednog panja. U prosjeku su ramete imale 2,6 izbojaka po jednom korijenu, ali taj broj varira između pojedinih klonova (tablica 2). Prosječna pro 100,0 90,0 80,0 70,0 60,0 50,0 + 40,0 30,0 20,0 10,0 0,0 dukcija suhe biomase svih istraživanih klonova iznosila je 6,5 tona po hektaru. Najveću produkciju imali su klonovi ´B44´, ´V093´ i ´V052´ (tablica 3). Vidljivo je značajno povećanje produkcije biomase u suhom stanju svih istraživanih klonova u odnosu na procjenu kod dobi 2/3 godine (Bogdan 2002) koje je tada iznosilo prosječnih 3,87 t/ha (od 2,8 do 6,4 t/ha). u* & \ ?> A* AN A´ Ö" 5A \\Vfc´ V \ \<ö ^ klon Grafikon l. Postotak preživljavanja istraživanih klonova vrbe u dobi 2/5 godina Figure I Survival of the investigated willow clones at age 2/5 years Tablica 2. Broj dvogodišnjih izbojaka (šiba) po pojedinom korijenu Table 2 Number of sprouts per stump Ukupni broj Najmanji broj Najveći broj Klon izbojaka izbojaka po korijenu izbojaka po korijenu Clone No. of The lowest no. of The highest no. of sprouts sprouts per stump sprouts per stump ´V160´ 379 9 ´B44´ 375 8 ´Vl6l ´ 269 10 ´V093´ 340 9 ´V158´ 197 9 ´V052´ 360 8 ´B72´ 200 7 ´B84´ 253 8 ´V0240´ 234 7 ´l 07657´ 245 8 ´l 07656´ 220 7 ´l 07659´ 155 8 ´ 10765 l´ 180 7 ´73648´ 212 6 Srednja vrijednost broja izbojaka po korijenu Mean no. of sprouts per stump 3.0 2.8 2.8 2.7 2.6 2.6 2.6 2.6 2.4 2.4 2.3 2.3 2.3 2.2 Standardna devijacija Standard deviation 1.8 1.7 1.7 1.6 1.7 1.5 1.5 1.6 1.4 1.5 1.5 1.4 1.3 1.3 Ukupna produkcija suhe biomase po hektaru nije ljivo kod klona ´VI61´ koji ima natprosječan broj izbouvijek proporcionalna većem broju izbojaka, stoje vidjaka po pojedinom korijenu, ali mu je procijenjena pro512 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 23 <-- 23 --> PDF |
P. Kajba, S. Bogdan. I, Katičic-Irupčcvic: PRODUKCIJA BIOMASE KLONOVA BIJELE VRBE U POKUSNOJ ... Šumarski list br. 9 10, CXXV1II (2004). 509-515 dukcija ispodprosječna. Pearson-ovom produkt-mo-značajna. Na temelju korelacijske analize i subjektivmcnt metodom utvrđena je negativna korelacija izmenog dojma, mišljenja smo da uzgojnim zahvatima treba đu izbojne snage tj. broja izbojaka i produkcije suhe podržavati manji broja šiba po panju (jedna do dvije) u mase klonova, međutim korelacija nije bila statistički cilju veće produkcije suhe biomase. Tabhca 3. Biomasa u suhom stanju istraživanih klonova vrbe u dobi 2/5 godina Table 3 Above-ground dry biomass ofinvestigated willow clones at age 2/5 yean Klon Broj rameta Clone No. oframetes B44 101 V093 93 V052 100 V160 94 73/64/8 77 107/65/6 81 V0240 73 V158 63 B84 77 V161 74 107/65/7 86 B72 57 107/65/9 60 107/65/1 66 Prosjek -Mean Prosječna biomasa izbojaka (kg) Mean sprout biomass 0.45 0.46 0.43 0.34 0.51 0.40 0.42 0.44 0.36 0.34 0.33 0.45 0.45 0.20 0.40 Produkcija suhe biomase (t/ha] Dry biomass production 10.2 9.2 9.1 7.7 7.1 6.1 6.0 5.9 5.8 5.6 5.4 5.4 5.0 2.4 6.5 Analizom varijance utvrđena je statistički značajna varijanca uzrokovana razlikama između klonova u suhoj biomasi izbojaka. Klonovi ´73/64/8´, ´V093´, ´B72´ i ´B44´ imali su najviše vrijednosti suhe biomase srednjeg izbojka. Slično kao i kod broja izbojaka po pojedinom korijenu (klon ´V161´), na primjeru klonova ´73/64/8´ i ´B72´ vidljivo je da viša vrijednost biomase pojedinih izbojaka ne mora značiti i najviše vrijednosti produkcije klona. Konačna produkcija po hektaru najviše je bila u korelaciji sa preživljavanjem, jer su najbolji "proizvođači" suhe biomase bili upravo oni klonovi koji su pokazali najbolju prilagođenost na testirane uvjete. Između svih istraživanih, posebno se izdvajaju klonovi ´B44´ i ´V093´ koji su pokazali najbolju adaptabilnost na ispitivano stanište i uvjete razvoja, ali uz to imaju i nadprosječne vrijednosti suhe mase srednjeg izbojka odnosno ukupne produkcije biomase, kao i izbojne snage. Klonovi ´V052´ i ´V160´također pokažu ZAKLJUČCI Pokusna kultura kratkih ophodnji klonova vrba osnovana je na nepovoljnom staništu, te nisu poduzimane nikakve mjere prihranjivanja niti zaštite od korovne vegetacije i štetnika, no rezultati su iskazali relativno visoku produkciju biomase. Prosječno preživljavanje iznosilo je 65,6 %, ali su uočljive značajne razlike između pojedinih klonova. Prosječna produkcija suhe biomase svih istraživanih klonova iznosila je 6,5 tona ju dobru adaptaciju na testirane uvjete kroz preživlja vanje i izbojnu snagu, iako su im vrijednosti biomase srednjeg izbojka prosječne. Brojni su strani i domaći autori objavili procjene produkcije suhe biomase u kratkim ophodnjama klonova različitih vrsta unutar roda Salix (usp. Berguson i Grigal 1988, Dawson 1992, Hasseigren 1996, Morsing 1996, Ridel 1 -Black i dr. 1996, Jossart i dr. 1998, Kom leno vi ć i dr. 1996a, Komlenović idr. 1996b, Kajba i dr. 1998, Nordh 2003). Rezultati tih istraživanja nisu potpuno komparativni, jer su istraživanja provedena na različitim vrstama i u vrlo varijabilnim stanišnim uvjetima, te primjenom različitih uzgojnih i zaštitnih mjera. Međutim radi ilustracije može se izdvojiti da se produkcija suhe biomase kretala između jedne i 17 tona po hektaru godišnje. Prema nekim autorima ekonomski je isplativa kultura koja prosječno producira 10-12 t/ha godišnje (Christersson i dr. 1993). - --Conclusions po hektaru. Najveću produkciju imali su klonovi ´B44´, ´V093´ i ´V052´ (10,2, 9,2 odnosno 9,1 t/ha). Posebno se izdvajaju klonovi ´B44´ i ´V093´ koji su pokazali specifičnu adaptaciju na ispitivano stanište i uvjete razvoja, ali uz to imaju i nadprosječne vrijednosti ukupne produkcije biomase, kao i najveću izbojnu snagu. Klonovi ´V052´ i ´VI60´ pokazali su dobru adaptaciju na testirane stanišne uvjete kroz preživlja |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 24 <-- 24 --> PDF |
1). Kajba. S. Bogdan, I. Katičić-Trupčcvic: PRODUKCIJA BIOMASE KEONOVA BIJELE VRBE U POKUSNOJ ... Šumarski list br. 9-10. CXXVI11 (2004), 509-515 vanje i izbojnu snagu, iako su im vrijednosti mase srednjeg izbojka prosječne. U cilju veće produktivnosti klonova trebalo bi nakon prve sječe izbojaka uzgojnim zahvatima reducirati njihov broj na jednu do dvije po korijenu. Istraživanja bi trebalo nastaviti u smjeru identifikacije i selekcije većeg broja klonova sa specifičnom adaptacijom na nepovoljna staništa, a produkcija biomase na marginalnim staništima mogla bi se i znatno povećati primjenom intenzivnijih uzgojnih i zaštitnih mjera. LITERATURA Berguson,W.E. &D.F. Grigal, 1988: Salix clonal screening research on peatlands in Minnesota. IEA Proceedings from Willow Breeding Symposium, Uppsala August 31 - September 1, 1987. Research Notes 41. Str. 1-6. Bogdan, S., 2002: Procjena genetskih parametara i produkcije biomase mekih listača u pokusnim kulturama kratkih ophodnji. Magistarski rad. Zagreb. 178 str. Christersson, L., L. Sennerby-Forsse & L. Zsuffa, 1993: The role and significance of woody biomass plantations in Swedish agriculture. The Forestry Chronicle 69(6): 687-693. Dawson, M., 1992: Some aspects of the development of short-rotation coppice willow for biomass in Northern Ireland. Proceedings of the Royal Society of Edinburgh, 98B, 193-205. Domac,J., M. Beronj a, N. Dobričević,M.Đikić, D. Grbeša, V. Jclavić, Ž. Jurić, T. Krička, S. Matić, M. Oršanić, N. Pavičić, S. Pliestić, D. Salopek, L. Stanici ć, F. Tom i ć, Ž. To mš i ć, V. Vučić, 1998: Bioen Program korištenja biomase i otpada: Prethodni rezultati i buduće aktivnosti. Energetski institut "Hrvoje Požar". Zagreb. 180 str. Domac,J., M. Beronj a, S. Fijan,B. Jelavić,V. Jelavić,N. Krajne, D. Kajba,T. Krička, V. Krstulović, H. Petrić, I. Raguzin, S. Risović, L. Staničić, H. Sunjić, 2001: Bioen Program korištenja energije biomase i otpada. Nove spoznaje i provedba. 144 str. Hasseigren , K., 1996: Municipal Wastewater Recycling in Energy Forestry, U: Chartier P., G.L. Ferrero, U.M. Henius, S. Hultberg, J. Sachau & M. Wiinblod (ur.): Biomass for Energy and the Environment. Proceedings of the 9th European Bioenergy Conference Vol. 1. Elsevier Science Ltd. 90-95. Jossart, J-M., X. Dubuisson X & J-F. Ledent, 1998: Short Rotation Coppice Production in Zahvala Istraživanje je provedeno u sklopu istraživačkog zadatka 1.1.23. "Oplemenjivanje mekih listača i proizvodnja biomase u kratkim ophodnjama", financiranog od trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. Osnivanje i održavanje klonskog testa provedeno je u suradnji sa Šumarijom Darda, na čelu s tadašnjim upraviteljem Dragomirom Pfeiferom, dipl. ing. Ovim putem zahvaljujemo svima koji su omogućili ovo istraživanje. References Belgium: Productivity Trials. U: Proceedings of the International Conference - 10th European Conference and Technology Exhibition, Biomass for Energy and Industry. Würzburg, 8.-11. June 1998. C.A.R.M.E.N. Germany. 860-862. Kajba, D., 1999a: Short Rotation Crops in Croatia. U: Christersson, L. & S. Ledin (ur.) Proceeding of the first meeting of IEA, Bioenergy Task 17. June 4-6 1998. Uppsala. Sweden. SLU. str. 37-40. Kajba, D., 1999b: Arborescent Willow Biomass Production in Short Rotations. U: Overend, R.P. & E. Chornet (ur.) Proc. of the fourth Biomass Conference of the Americas. August 29 - September 2. Oakland. California. USA. str. 55-60. Kajba, D., A. Krstinić, 1998: Vrste roda Alnus L. podesne za proizvodnju biomase. Kajba, D., A. Krstinić, N. Komlenović, 1998: Proizvodnja biomase stablastih vrba u kratkim ophodnjama. Šumarski list 3—4: 139-145. Komlenović, N., A. Krstinić, 1987: Međupopulacijska i unutarpopulacijska varijabilnost nekih provenijencija crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) u produkciji biomase i akumulaciji hraniva. Zagreb, Croatia. Šum. list 10-12: 577-587. Komlenović, N., A. Krstinić, D. Kajba, 1996a: Mogućnosti proizvodnje biomase stablastih vrba u kratkim ophodnjama u Hrvatskoj. U Mayer, B. (ur.) Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava. Knjiga 1. Hrvatsko šumarsko društvo. Zagreb. Str. 9-23. Komlenović, N., A. Krstinić, D. Kajba, 1996b: Selection of Arborescent Willow clones suitable for biomass production in Croatia. Proceedings. Budapest. IPC/FAO Vol. I. Str. 297-308. Krstinić, A., 1984: Selekcija klonova vrba stablašica za namjensku proizvodnju drveta. Topola 141/142:51-55. Morsing, M., 1996: Willow dry matter production in Danish short rotation plantations and possible re |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 25 <-- 25 --> PDF |
D. Kajha. S. Bogdan, [. Katičić-Trupčević: PRODUKCIJA BIOMASU Kl.ONOVA BI.IKLH VRBh U POKUSNOJ ... Šumarski list hr. 9-10, CXXVIII (2004), 509-515 lation to climate, clone, rotation lenght, stem and berg, J. Sachau & M. Wiinblod (ur.): Biomass stool age. U: Chattier P., G.L. Ferrero, U.M. for Energy and the Environment. Proceedings of Henius, S. Hultberg, J. Sachau & M. Wiinblod the 9th European Bioenergy Conference Vol. 1. (ur.): Biomass for Energy and the Environment. Elsevier Science Ltd. 103 108. Proceedings of the 9th European Bioenergy Con- Telenius, B., T. Verwij st, 1995: The influence of terence Vol. 1. Elsevier Science Ltd. 702-706. allometric variation, vertical biomass distribu- Nordh, N.-E., 2003: Sustainability of willow SRF tion and sampling procedure on biomass estimaduring later cutting cycles. U: Nicholas, I. D. tes in commercial short-rotation forests. Biorc( ur.) IEA Bioenergy Task 30 Proceedings of the source Technology 51: 247-253. Conference: The role of short rotation crops in Vcrwi j st, T, 2003: Short rotation crops in the world, the energy market. December 1-5, 2003. Mount U : Nicholas, I. D. (ur.) IEA Bioenergy Task 30 Maunganui, Tauranga, New Zealand. Str. 93-98. Proceedings of the Conference: The role of short Ridde 11-Black, D.M., C. Rowlands & A. Snel - rotation crops in the energy market. December son , 1996: Short Rotation Forest Productivity 1-5, 2003. Mount Maunganui, Tauranga, New Using Sewage Sludge as a Nutrient Source. U: Zealand. Str. 1-10. Charticr P., G.L. Ferrero, U.M. Henius, S. Hult- SUMMARY: A test with 14 white willow clones was conducted on the locality qf´Dravica (northeastern part of Croatia, near Osijek) following the randomized complete block system design with four replications. Clonal test was established by cuttings in March 1999, with 1.3 x 0.8 m spacing. The goal was to determine the potential of biomass production of selected clones in short rotations of 2 years, on the site not favorable for growing more valuable species of forest trees. At the age of 2/5 (2 years old shoots and 5 years old stump) diameter at breast height, survival and a number of shoots per stump was measured, and using the combination of the destructive and nondestructive methods, dry biomass of a single two year old shoots was assessed. The production of biomass per hectare was estimated with respect to the clones, mean dry biomass of shoots, survival, spacing, and the average number of shoots per stump. Average survival rate was 65.6 %, but there were significant differences between clones. The overall mean diy biomass production of all the investigated clones was 6.5 tons per hectare. The greatest production exhibited clones ´B44´, ´V093´and ´V052´(10.2, 9.2 and 9.1 t/ha). Clones ´B44´and ´V093´ showed specific adaptability to the investigated site and growth conditions through survival, above the average values of the total biomass production, as well as the greatest sprouting ability. Clones ´V052 ´and ´VI60´showedgood adaptability to tested site conditions through survival rate and sprouting ability, although their values of the mean dry biomass were average. For the purpose of greater productivity, after the first rotation, shoots should be reduced to one or two per stump. Research should be continued in the direction of identification and selection of a greater number of clones with specific adaptability to unfavorable sites, and the production of biomass on marginal sites could be significantly increased with the application of more intense growth and protection measures. Key wo rds: white willow clones, biomass, short rotation crops |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Na preticajnoj traci. ... s novim profi pilama od STIHL-a MS 341 i MS 361. Još lakše. Još jače. Još teže pobjedive Nove profi- motorne pile neće vas uvjeriti samo u svoju snagu, nego i u smanjenje vibracija i brzinu rada. Univerzalno su primjenjive za sve radove sječe i izrade drvnih sortimenata, uzgojne radove i njegu sastojina. Ekskluzivni uvoznik i distributer za RH unikomerc uvoz Zagrebačka 115, 10410 Velika Gorica Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569 E-mail: uniu3@uniu.htnet.hr Snažne i robusne u obaranju, lagane i snažne kod kresanjapravi paketi snage za profesionalce. Dugotrajne. Lagane i snažne. Sigurne. Profesionalne. Jednostavne za rukovanje. Niskog nivoa vibracija. I još više... Sve su to odlike novih profi pila. Zatražite od nas besplatan prospekt. Javite nam se, rado ćemo Vam ih prikazati u radu kod Vas. Br, 1 u svijetu BTIHL |