DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 2     <-- 2 -->        PDF

RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA


UTJECAJ ŠUME NA KLIMATSKE PROMJENE VEZIVANJEM UGLJIKA


Vruća ljeta, otapanje ledenjaka, raniji nastup proljeća, sve jače oluje i stalni porast globalne prosječne
temperature sve više nas uvjeravaju kako je u tijeku neprirodno globalno zatopljenje uvjetovano
promjenama, koje su se zbog čovjekova utjecaja dogodile u funkcioniranju "staklenika atmosfere",
ponajprije emisijama ugljičnoga dioksida. Korišćenjem fosilnih goriva čovjek svake godine izbaci u
atmosferu oko 6,5 milijardi t ugljika i sječom šuma mimo načela šumarske znanosti i struke oko 1,5 milijardu
t ugljika (Appenzeller 2004).


Sagorijevanjem fosilnih goriva ispušta se ugljični dioksid najvažniji staklenički plin koji se u atmosferi
pojavljuje u znatno većim količinama nego li primjerice u 18. stoljeću, prije nego što su započele
promjene uvjetovane pojavom industrijskoga društva. Povećanjem količina C02 u atmosferi pojačava
se sposobnost staklenika atmosfere da zadržava toplinu.


Tijekom života njegovana šuma skladišti znatne količine ugljika i time ublažava nepovoljan učinak
staklenika atmosfere. Već se dugo zna da u procesu fotosinteze stvorena biomasa drva u apsolutno suhom
stanju sadrži oko 50 % ugljika vezanoga iz CO: i da pri tome ispušta kisika u količini proizvedene biomase
u težinskom odnosu. Tako, primjerice, hrast lužnjak vezuje po lm´ proizvedenoga drva (sirova biomasa)
285 kg ugljika, što iznosi u prosjeku za lužnjakove šume po 2 do 3 t po ha. Sličan iznos dobiva se
za bukvu dok je za vrbe, topole, jelu i smreku za oko 40 %, a za borove oko 30 % manji i za svaku vrstu
drveta može se izračunati. Proizvedena biomasa ovisi više o bonitetu staništa nego li o vrsti drveta. Vrste
drveta manje gustoće brže rastu pa se dobivaju u prosjeku za isti bonitet staništa podjednake vrijednosti
vezanoga ugljika. Velike su, međutim razlike vezanoga ugljika u sastojinama različite starosti.


Promatrajući šumu kroz razvojne faze prašume najviše ugljika vezivat će mlada šuma, a njezin učinak
prestaje kad optimalna faza prelazi u fazu starenja. Tada vezani ugljični dioksid fotosintezom iznosi
koliko i ispušten u procesu disanja, dok se u fazi raspadanja prašume ispušta više ugljičnoga dioksida
nego li što se vezuje.


Njegovane europske šume među koje pripadaju i naše (uz prednost prirodnosti hrvatskih šuma koja
im osigurava veću opću učinkovitost), čitav svoj životni vijek između dva prirodna pomlađivanja te
obavljenom njegom od mlade do zrele šume nalaze se u stanju optimalne proizvodnje biomase. Njihov
utjecaj na ublažavanje klimatskih promjena odgovara u potpunosti onome što se optimalno od šume
očekuje u smislu vezivanja ugljika. Prema našem izračunu za potrebe Prvoga nacionalnog izvješća
Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji UN o promjeni klime (Anić, Matić, Prpić,
Jak o va c 2001) sveukupno vezanoga ugljika uz godišnju priraslu biomasu stabala iznosi 3,688.637 t.
Izračunata količina vezanoga ugljika predstavlja dobru osnovu za ostvarivanje protokola iz Kvota u
raspravama o smanjenju emisije ugljičnoga dioksida do 2008. godine.


Konačnu verziju Prvoga nacionalnog izvješća te i onoga dijela koji se odnosi na vezivanje ugljika
izradio je Ekonerg, uzimajući u obračunu manje gustoće drva, promjenivši bez obrazloženja šumarske
podatke umanjivši konačan iznos. Informaciju o tome dobilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
vodnoga gospodarstva od čileanskih šumara koji vjerojatno rade recenziju Izvješća za UN i autori su
pozvani na raspravu na kojoj se ustanovilo da su naši podaci korektni. Čude nas razlozi Ekonerga da su
izradili Izvješće koje nije od koristi niti Hrvatskoj niti energetici koju zastupaju. Spomenuta firma nije
se, doduše, nikada istakla u zaštiti ekološke uloge šume.


Prof. dr. sc. Branimir Prpić


Naslovna stranica- Front page:
Termofilna zajednica crnog graba s proljetnim vrijesom (Erico-Ostryetum) te gorska šuma
bukve sa crnim grabom {Ostiyo-Fagttium) u izvorišnom dijelu rijeke Kupe, Gorski kotar.
Thermophilic community of hop hornbeam with tree heath (Erico-Ostryetum) and montane forest
of beech with hop hornbeam (Ostryo-Fagetum) at the source of the river Kupa, Gorski Kotar.
(Foto: A. Frković)
Naklada 1730 primjeraka