DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 20 <-- 20 --> PDF |
D. Kajba, S. Bogdan. I. Kuličić-1 rupčcvić: PRODUKCIJA BIOMASE KLONOVA BIJF.LF. VKBE U POKUSNOJ Šumarski list br. 9 10. CXXVIII (2004). 509-515 su sa svjetskim trendovima, a u cilju su boljeg iskorišćenja obnovljivih izvora energije bez stvaranja dodatnih količina C02, kojima su opterećena fosilna goriva. Biomasa kao nefosilizirani materijal biljnog porijekla, nastao je fotosintezom uz stvaranje kisika i korišćcnje atmosferskog C02, što joj daje znatne prednosti u odnosu na druge energente. Sa stajališta šumarske struke, biomasa koja se može iskoristiti za dobivanje energije drvna je masa dobivena uzgojnim zahvatima kao što su čišćenja i prorede ili kao ostatak od sječe (granjevina, ogrijevno drvo). Prema nekim procjenama (Domac i dr. 2001) od šumarske je djelatnosti u Hrvatskoj moguće pridobiti oko 2 mil. m3 drvne mase godišnje za energetske potrebe. U navedenu biomasu uključeni su ostaci od sječa (sitna granjevina), ostaci od prerade drveta, prostorno drvo, otpad i gubici pri sječama, te biomasa s opožarenih površina i degradiranih šuma. Biomasa šumskih vrsta drveća može se proizvoditi i intenzivnim uzgajanjem brzorastućih vrsta drveća kao što su vrbe, topole, joha, breza, bagrem i dr. Ovakav način proizvodnje biomase šumskih vrsta poznat je pod nazivima "kulture kratkih ophodnji" ili "intenzivne kulture kratkih ophodnji" (engl. Short Rotation Coppice ili Short Rotation Intensive Culture). Kom leno vic i dr. (1996a) definiraju termin kao intenzivne nasade brzorastućeg drveća na tlima koja su na MATERIJAL I METODE Test s 14 klonova bijele vrbe (tablica 1, slika 1) osnovan je pikiranjem reznica početkom 1999. godine na lokalitetu Dravica u blizini sela Podravlje (područje puštena, na kojima poljoprivredna proizvodnja nije rentabilna ili su nepodesna za uzgoj vrijednijih šumskih vrsta. Takve plantaže brzorastućeg drveća nazivaju se i energetski nasadi ili energetske plantaže. Osnovna funkcija takvog tipa kultura je proizvodnja biomase kao obnovljivog i ekološki prihvatljivog energenta, ali uz to one mogu biti alternativna "poljoprivredna" kultura (na lošijim staništima) i imaju funkciju diversifikacije poljoprivrednog zemljišta, pružaju mogućnost ekološki naprednijeg načina pročišćavanja otpadnih voda i tla (fitorcmcdijacija), a služe i za vezivanje povećane količine atmosferskog ugljika (sekvestracija ugljika), kako navodi Verwijst (2003). Do sada je u Hrvatskoj na različitim staništima, uglavnom u nizinskom panonskom području, postavljeno nekoliko pokusnih ploha s brzorastućim šumskim vrstama (Krstinić 1984, Kom leno vić i Krsti nić 1987, Kajba i Krstinić 1998, Kajba i dr. 1998, Kajba 1999a, Kajba 1999b, Bogdan 2002). Klonovi stablastih vrba pokazali su u dosadašnjim istraživanjima najveći potencijal produkcije biomase u kratkim ophodnjama do pet godina (Komlenović i dr. 1996a, Bogdan 2002). Cilj je ovih istraživanja utvrditi potencijal produkcije biomase izabranih klonova u kratkim ophodnjama na staništima nepodesnim za uzgoj vrijednijih vrsta šumskog drveća ili za poljoprivrednu proizvodnju. - Materials and Methods Šumarije Darda). Test je osnovan prema dizajnu potpunog blok sustava sa slučajnim rasporedom u četiri ponavljanja. Svaki klon je zastupljen sa 30 rameta po Tablica 1. Istraživani klonovi stablastih vrba u testu Dravica (Šumarija Darda) Table 1 Investigated willow clones Red. br. Oznaka klona No. Clone mark 1 ´ 107/65/1´ 2 ´107/65/6´ 3 ´107/65/7´ 4 ´107/65/9´ 5 ´V158 ´ 6 ´B44 ´ 7 ´B72 ´ 8 ´B84 ´ 9 ´73/64/8´ 10 ´V093 ´ 11 ´V052 ´ 12 ´V0240´ 13 ´V161 ´ 14 ´V 160´ Taksonomski naziv Geografsko porijeklo Taxon Geografic origin Salix alba Podunavlje Salix alba Podunavlje Salix alba Podunavlje Salix alba Podunavlje Salix alba Podravina Salix alba Baranja Salix alba Baranja Salix alba Baranja Salix alba Podunavlje (S. alba x S. alba var. vit.) x S. alba Podravina, Posavina S. alba var. calva x S. alba Engleska, Posavina S. alba var. calva x S. alba Engleska, Posavina Salix alba Podravina Salix alba Podravina |