DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 21 <-- 21 --> PDF |
[). Kajha, S. Bogdan. I. Kiitičić-Trupčević: PRODUKCIJA BIOMASE KLONOVA BIJELE VRBE U POKUSNOJ ... Šumarski list br. 9-10, CXXVIII (2004). 509-515 ponavljanju u razmaku 1.3 x 0.8 m (9615 biljaka po hektaru). Početkom 2000. i 2002 godine obavljena su tzv. čepiranja, sječa nadzemnog dijela izbojka. Prilikom druge sječe provedene su prve izmjere prsnih promjera i procjene drvne biomase. Rezultati tih istraživanja prethodno su objavljeni (Bogdan 2002). Slika 1. Pokusna kultura klonova bijele vrbe u kratkim ophodnjama, Dravica (kod starosti rameta 2/3 godine) Figure I Experimental short rotation white willow clonal test, Dravica (at age of 2/3 yrs) U dobi rameta od 2/5 godina (studeni 2003. godine) izmjereni su prsni promjeri, utvrđeno je preživljavanje i broj izbojaka po pojedinom korijenu. Zatim su u jednoj repeticiji na visini 10 cm od tla odrezani svi dvogodišnji izbojci (šibe iz panja) te im je izmjerena masa u svježem stanju. Zasebno za svaki pojedini klon, »od odrezanih su izbojaka slučajnim odabirom prikupljeni uzorci mase 0.5 kg. Uzorci su prosušeni u sušionicima na 105 °C do konstantne mase. Iz omjera svježe i prosušene mase uzoraka utvrđeni su prosječni udjeli vlage u drvetu svakoga klona, a pomoću kojih je procijenje na suha biomasa odrezanih šiba. Nelinearnom regresijskom metodom izjednačeni su prsni promjeri i suha biomasa. Pomoću dobivenih regresijskih modela (za svaki klon zasebno) i prethodno izmjerenih prsnih promjera, procijenjena je suha biomasa svake pojedine šibe u pokusu. Produkcija biomase klonova po hektaru procijenjena je s obzirom na srednju vrijednost suhe biomase izbojaka, preživljavanje, razmake između rameta i prosječan broj izbojaka po korijenu. Statistička obrada podataka Podaci izmjera obrađeni su deskriptivnom statističkom analizom da bi se utvdile prosječne, minimalne i maksimalne vrijednosti kao i standardne devijacije. Nelinearnom regresijskom analizom procijenjena je suha biomasa pojedinih izbojaka prema jednadžbi (Telenius iVerwijst 1995): W= a+ bD, /; gdje su: W— suha biomasa izbojka Dl3 - prsni promjer izbojka a, b, c - parametri procijenjeni na temelju uzorka odrezanih izbojaka u jednoj repeticiji (od 25 do 126 izbojaka po pojedinom klonu). Analizom varijance testirano je postojanje statistički značajnih razlika između klonova za svojstvo suhe mase izbojaka uz pretpostavku normalne distribucije i slučajnosti ispitivanih efekata varijabilnosti. Analiza varijance provedena je GLM (General Linear Model) procedurom prema jednadžbi: Yijk = /J+C:+ Rj + CRV + L,„ gdje su: Yjjk - vrijednost suhe biomase izbojka na k-toj rameti /-tog klona smještenog u /-toj repeticiji (k- 1,2, k; broj jedinki je varirao obzirom na preživljavanje) /j - prosječna vrijednost suhe biomase izbojka na pokusnoj plohi C,- efekt /´-tog klona (/´ - 1,2, ,14) R - efekt/-te repeticije (/´ - 1,2,3,4) CRy - interakcija /´-tog klona i /-te repeticije Ejß - eksperimentalna pogreška. Pcarson-ovom produkt-moment korelacijskom metodom ispitana je korelacija između izbojne snage tj. broja izbojaka i produkcije suhe mase klonova. Sve statističke analize provedene su pomoću programskog paketa SAS System for Windows ver. 8.2 (SAS Institute Inc. 1989). REZULTATI I RASPRAVA - Results and Discussion Prosječno preživljavanje u testu iznosilo je 65,6 %, koji je pogodio to područje 14. i 15. travnja 2001. godiali su vidljive značajne razlike između pojedinih klone, a u prvim godinama nakon osnivanja primijećena nova (grafikon 1). Pokusna ploha oštećena je mrazom su oštećivanja korjenskog sustava od strane glodavaca. |