DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 39 <-- 39 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9 10, CXXVIII (2004), 529-536 UDK 630* 232.3 + 765 (001) IZRADA CIJENE KOŠTANJA ŠUMSKIH SADNICA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur, L.) CALCULATING THE PRIME COST OF FOREST SEEDLINGS OF PEDUNCULATE OAK {Quercus robur, L.) Stjepan POSAVEC1, Tanja ŽGELA2 SAŽETAK: Glavnina proizvodnje šumskih sadnica u Republici Hrvatskoj izvodi se u poduzeću "Hrvatske šume", d.o.o. Zagreb. Upravo stoga, ovo poduzeće ima dominantan utjecaj na Sortimente i količinu proizvodnje te na jediničnu cijenu šumskih sadnica. Ovisno o godišnjem planu uzgajanja šuma određuju se i cijene šumskih sadnica, koje se u prosjeku mijenjaju svake dvije godine (u pravilu na više). Kako je ova tvrtka iz javnog poduzeća prerasla u trgovačko društvo, nužno je odrediti stvarnu cijenu koštanja šumskih sadnica. Hrast lužnjak dominantna je vrsta šumskih sadnica, koja od ukupnog broja proizvedenih sadnica u razdoblju od 1991. do 2003. god. ima udio od 48 %, stoga je opravdano izračunati cijenu koštanja upravo za tu vrstu šumskih sadnica. U radu je prikazana kritička analiza postojećeg izračuna cijene koštanja sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i načinjena nova metoda izračuna cijene koštanja. Ključne riječi: cijena koštanja, šumske sadnice, hrast lužnjak, rasadnici 1. UVOD - Introduction Rasadničarstvo u Republici Hrvatskoj, stanje i moodnosno za obnovu šumskih sastojina drugih šumopogućnosti rasadnika za proizvodnju šumskih sadnica, sjednika. Ozbiljna narušenost prirodne ravnoteže šumkako trenutnu situaciju, tako i buduću projekciju, moskih sastojina i sve češći izostanak redovitog plodonoramo razmatrati i osmišljavati u svezi s osnovnom zašcnja šumskih vrsta drveća, aktualizira problematiku daćom šumarske struke i šumarskih stručnjaka: obnosjemenarstva i rasadničarstva, tražeći pedantnu primjevom šumskih sastojina i poboljšanjem strukture drvne nu do sada stečenih šumarskih stručnih saznanja vezamase u njima. Znanstvene postavke, saznanja šumarnih za obnovu, očuvanje i unapređenje šumskog fonda. ske struke i postojeći zakonski propisi podržavaju priOsnova je svakog bavljenja rasadničarstvom izvor rodnu obnovu sastojina, tako da rasadnicima preostajc šumskog sjemena nesporne kakvoće. Kao izvore sjezadaća interventnog aboniranja sadnicama onih dijelomena za rasadnike koriste se prirodne sastojine i sjeva šumskih sastojina gdje prirodna obnova nije u potmenski objekti koje se u njima nalaze. Izvori šumskog punosti uspjela ili tamo gdje je ona izostala. sjemena (u manjoj mjeri) mogu biti i šumske kulture listača i četinjača, autohtonih ili aloktonih vrsta drveća, Naravno, rasadničarstvo mora udovoljiti kakvoćom podignute kao sjemenske plantaže. i količinom sadnica i za ona zemljišta koja se tek pri vode u šumski fond (proširena biološka reprodukcija), 2. PROBLEMATIKA - Issue Osamostaljivanjem Republike Hrvatske, nabave sjemena domaćih vrsta drveća, odvija se iz sjemenskih 1 Mr. sc. Stjepan Posavcc, Šumarski fakultet. Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb 2 Tanja Žgela, dipl. ing., Svetog Mateja 129, 10 000 Zagreb objekata. Sjeme četinjača dorađuje se u novoj trušnici šumskog sjemena koja se nalazi pri Šumarskom institutu Jastrebarsko. Pomoć rasadničarstva u obnovi sastojina vezana je 80 % za listače, 12 % za četinjače, odnosno 8 % rasad |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 40 <-- 40 --> PDF |
S. Posavec, T. Žgela: IZRADA CIJENE KOŠTANJA ŠUMSKIH SADNICA HRASTA LUŽNJAKA . Šumarski list br. 9 10. CXXVIII (2004). 529-536 ničkih potencijala koristi se za proizvodnju šumskih sadnica četinjača i listača za priobalje - krško područje. Gotovo polovica rasadničarske djelatnosti (45 %) odnosi se na proizvodnju sadnica hrasta lužnjaka, 13 % na proizvodnju sadnica hrasta kitnjaka, 16 % na proizvodnju sadnica poljskog jasena, 3 % na sadnice crne johe, te 3 % na ostale vrste listača. Tradicija rasadničarstva u R. Hrvatskoj traje preko 100 godina. Od prvih početaka, pa do kraja II svjetskog rata, proizvodnja šumskih sadnica odvijala se u najvećem broju slučajeva u manjim, tzv. priručnim - privremenim rasadnicima. Trend otvaranja većeg broja rasadnika u Hrvatskoj uočljiv je 60-ih godina 20-og stoljeća, i ti rasadnici su i sada u uporabi. Danas R. Hrvatska raspolaže sa 44 registrirana rasadnika, ukupne bruto površine 457,76 ha. U 26 rasadnika proizvode se listače i četinjače, u 18 samo listače. Više od polovice rasadnika ima površinu manju od 10 ha, 8 rasadnika ima površinu 11-15 ha, 4 rasadnika 16-20 ha, a 8 rasadnika veće je od 20 ha bruto površine. Najveći rasadnici za proizvodnju listača su "Zalužje" (hrast i jasen) - Uprava šuma Podružnica Vinkovci; "Višnjevac" i "Topolje" (topola i vrba) - Uprava šuma Podružnica Osijek; "Limbuš" Uprava šuma Podružnica Koprivnica; za proizvodnju listača i četinjača rasadnici "Hajdarevac" i "Cernik" - Uprava šuma Podružnica Požega i Nova Gradiška; "Močile" - Uprava šuma Podružnica Koprivnica; isključivo za četinjače: "Oštarije" - Uprava šuma Podružnica Ogulin, "Kuželj" Uprava šuma Podružnica Delnice, te "Franćeskija" - Uprava šuma Podružnica Buzet za proizvodnju četinjača i listača za priobalje te rasadnik šumarskog instituta Jastrebarsko. Uz relativno dobru opskrbljenost osnovnim pogonskim agregatima (traktori), rasadnici su opremljeni priključcima za osnovnu i dopunsku obradu tla. Govoreći o opremljenosti rasadnika rasadničarskom mehanizacijom, upravo spomenuti rasadnici imaju kompletne linije strane proizvodnje. Mehanizacija je uglavnom starija, desetak i više godina. Linija Rath, modernizirana nabavom novih dijelova rasadničarske linije "Egedal" kao i pogonskim agregatima, traktorima Steyr za sve glavne rasadnike, koji proizvode sadnice klasičnim načinom. Kada je sama tehnologija u pitanju, vidljivo je da svi glavni kontinentalni rasadnici, koji proizvode listače, imaju specijalne linije (npr. Rath) za rasadničku proizvodnju šumskih sadnica. To su Zalužje, Gajić, Hajderovac, Cernik, Močile, Lukavec, Limbuš i Oštarije. Većina rasadnika ne raspolaže dovoljnom količinom vode ili akumulacijom vode, koje bi koristile za potrebna zalijevanja šumskog sadnog materijala. Budući je većina rasadnika nastala proširivanjem priručnih - privremenih rasadnika, raznim antropogenim zahvatima, tla u rasadnicima su u pravilu slabo do osrednje humusna (oko 2 % humusa), vrlo loše strukture, što je uz vodu jedan od limitirajućih čimbenika kakvoće sadnica. Veći rasadnici raspolažu stalnom i stručnom radnom snagom. Povremena radna snaga gotovo je pravilo u rasadničkoj proizvodnji. Promatrajući veličinu proizvodnje (količinu) u proteklih 20-ak godina, može se navesti daje prosječna godišnja količina u razdoblju od 1971. do 1980. bila oko 5 mil. kom. sadnica listača i 11 mil. kom. sadnica četinjača, od 1981-1990. g. oko 13 mil. kom. sadnica listača i 6 mil. kom. sadnica četinjača (namirujući potrebe obnove sastojina na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske). Dosadašnja saznanja iz rasadničarstva trebaju dati projekciju razvoja rasadničarstva u R. Hrvatskoj koja se temelji na: 1. stanju prirodnog obnavljanja naših sastojina i potrebama sadnica, 2. mogućnosti ulaganja u proširenu biološku reprodukciju, 3. stanju i potrebama obnavljanja privatnih šumskih posjeda, 4. stanju i potencijalu naših rasadnika u tehnološkotehničkom pogledu. 3. CILJEVI ISTRAŽIVANJA Research goals Proizvodnja šumskih sadnica odvija se u 42 rasadnika "Hrvatskih šuma", d.o.o. Zagreb, ukupne površine 457 ha, Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te u rasadniku šumarskog instituta Jastrebarsko (18 ha). Ukupna proizvodnja šumskih sadnica (godišnji prosjek oko 14 mil. kom.) služi za popunjavanje šumskih sastojina kojima gospodare "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb, i u vrlo maloj količini (100 000-300 000 kom) za privatne šume. Pošumljavanje krških terena priobalja stalnije zadatak šumarskih stručnjaka. U takvim okolnostima dominantan utjecaj na Sortiment i količinu proizvodnje, pa onda i na jediničnu cijenu šumskih sadnica, imaju "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb, u kojima se ta jedinična cijena određuje konvencijom te služi kao planska, proizvodna, ali i prodajna cijena. Ovisno o godišnjem planu uzgajanja šuma na razini "Hrvatskih šuma"d.o.o., određivane su i cijene šumskih sadnica, formirajući tako cjenik sadnica koji se u prosjeku mijenja svake dvije godine (u pravilu na više). "Hrvatske šume"d.o.o. su od javnog poduzeća prerasle u trgovačko društvo, te je nužno odrediti stvarnu cijenu koštanja šumskih sadnica koje se proizvode u rasadnicima "Hrvatskih šuma" d.o.o. Zagreb. Kako je hrast lužnjak dominantna vrsta šumskih sadnica, koja |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 41 <-- 41 --> PDF |
S. Posavec, T. /gela: IZRADA CIJENE KOŠTANJA ŠUMSKIH SADNICA IIRASIA II /MAKA Šumarski list br. 9-10, CXXVIII (2004). 529-536 od ukupnog broja proizvedenih sadnica u razdoblju od 1991. do 2003. god. ima udio od 48%, bilo je opravdano izračunati cijenu koštanja upravo za tu vrstu šumskih sadnica. Na osnovi toga postavljeni su glavni ciljevi istraživanja: 1. izvršiti kritičku analizu izračuna cijene koštanja sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i 4. IZBOR KALKULACIJAU ovom istraživanju, kao objekt istraživanja odabrano je pet rasadnika koji su najbolji reprezentanti proizvodnje pojedinih šumskih sadnica. Tako su odabrani; rasadnik "Zalužjc" - Šumarije Vinkovci, U.Š. podružnice Vinkovci, rasadnik "Višnjevac" - Šumarije Osijek, U.Š. podružnice Osijek, rasadnik "Cernik" Šumarije Nova Gradiška, U.Š. Podružnice Nova Gradiška, rasadnik "Zdenački gaj" - Šumarije G. Polje, i rasadnik "Sjevernjaci" - Šumarije Ivanska, U.Š. Podružnice Bjelovar. Prethodnim istraživanjima, utvrđeno je da se prilikom izbora kalkulacije mogu izabrati dvije vrste osnovnih načina kalkuliranja, kalkulacije sa nepotpunim troškovima i s ekvivalentnim brojevima. U dosadašnjim izlaganjima o metodama i vrstama kalkulacija temeljno je načelo bilo: ako se kalkulacijama izračunavaju cijene proizvoda i usluga kojima se moraju pokriti svi troškovi poduzeća, u njih moraju biti uvršteni svi troškovi, bez obzira na to jesu li nastali u posrednoj proizvodnji predmeta za koje se sastavlja kalkulacija ili ne. Polazeći o takve pretpostavke odnosno načela, troškovi se dijele na dvije skupine: izravne ili pojedinačne, - neizravne ili opće. Prema toj podjeli, kalkulacije se nadalje dijele u dvije skupine: a kalkulacije s potpunim troškovima b kalkulacije s nepotpunim troškovima Među različitim varijantama kalkulacija s nepotpunim troškovima, koje se u praksi i stručnoj literaturi obrađuju pod različitim nazivima, razlikuju se uglavnom dvije vrste: kalkulacije u kojima se svi fiksni troškovi jednako obrađuju 2. izraditi novu metodu izračuna cijene koštanja. Izračun cijene koštanja ostalih šumskih vrsta dobit će se međusobnim odnosom prema sadašnjim odnosima u cjeniku "Hrvatskih šuma" d.o.o. Naravno, i ova cijena koštanja bit će samo interna cijena koštanja, jer su uzimani troškovi koji se ostvaruju u poduzeću "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb. - Choice of calculations kalkulacije u kojima se provodi određeno diferenciranje fiksnih troškova. Za potrebe ovog rada posebno je obrađena metoda "direct costing" (prema Harris-u). Pod tim se podrazumijeva postupak kojim se troškovi dijele na izravne i fiksne. Pojam izravnih troškova pritom je neznatno drukčiji od klasičnoga. U klasičnoj se literaturi, naime, pod izravnim troškovima smatraju samo oni koji se u trenutku njihova nastanka mogu obuhvatiti neposredno s nositeljima, što znači da su to pojedinačni troškovi. Prema Harrisovoj metodi, izravnim se troškovima, osim pojedinačnih, pribrajaju i neki neizravni, tj. opći troškovi, i to oni koji su osjetljivi na stupanj zaposlenosti, a koji se u literaturi nazivaju varijabilnima (progresivnim ili degresivnim) troškovima. Prema načelima te metode, u cijenu koštanja proizvoda uračunavaju se samo izravni troškovi (otuda i naziv direct costing), a oni obuhvaćaju: materijal izrade, plaće djelatnika u izradi, izravne strane usluge, varijabilni dio općih troškova. Ostali opći troškovi, tj. fiksni troškovi, obračunavaju se iz razlike realizacije. Fiksnim se troškovima, kao što je već navedeno, ne povećava vrijednost zaliha proizvodnje u tijeku, poluproizvoda ni gotovih proizvoda, ali ni cijena internih učinaka u međusobnim obračunima nižih organizacijskih jedinica. Takav se postupak opravdava time što spomenuti fiksni troškovi postoje i ako poduzeće ne proizvodi ništa, jer su potrebni za održavanje kapaciteta poduzeća određenoga dugoročnim planom. Faze u izradi dodatnih kalkulacija su: 1. prethodno razvrstavanje troškova na pojedinačne i opće, 2. izravni obuhvat izravnih troškova s nositeljima, 3. posredno kalkuliranje općih troškova pomoću određenih ključeva (ekvivalentnih brojeva). IZRADA KALKULACIJA - Making calculations Pri izradi kalkulacija za predviđene rasadnike ko matni račun, puna cijena koštanja, te izravni troškovi. rištena je metoda ekvivalentnih brojeva, složeni ka 5.1. Utvrđivanje ekvivalentnog broja sadnica Establish equivalent number of seedlings Ako ne postoji jedinstveni finalni proizvod već se fivrsti (dimenzijama, kakvoći, obliku itd.), mora se prinalni proizvodi (iako su slični) međusobno razlikuju po mijeniti djelidbena kalkulacija s ekvivalentnim brojevi531 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 42 <-- 42 --> PDF |
S. Posavcc. T. Žgela: IZRADA CIJENE KOŠTANJA ŠUMSKIH SADNICA HRASTA LUŽNJAKA Šumarski list br. 9 10, CXXVIII (2004). 539-536 ma. Preduvjet za primjenu te metode je da udjeli troškoEkvivalentni se brojevi najčešće upotrebljavaju za va u učincima (finalnim proizvodima) različitih vrsta raspodjelu općih troškova. Zbog strukture sadnica u proizvoda ostaju uvijek (ili dulje vrijeme) jednaki s obsvim rasadnicima, potrebno je utvrditi ekvivalentne zirom na međusobne omjere. Pri tom razlikujemo: brojeve pomoću sljedećih podataka: a zbirne djelidbene kalkulacije s ekvivalentnim brovrste sadnica koje se proizvode u pojedinom rasadjevima, niku b elektivne djelidbene kalkulacije s ekvivalentnim - starost sadnica brojevima. - količina sadnica Ekvivalentni brojevi predočuju odnose troškova - cijena sadnica različitih učinaka prema troškovima određene vrste Vrste sadnica koje se proizvode u pojedinom rasadučinaka u poduzeću. niku, njihova starost te količina utvrđena je inventuPo pravilu se ekvivalentni broj izračuna prema jedrom rasadnika "Hrvatskih šuma" d.o.o. za 2002. godinadžbi: nu i to za svaki pojedini rasadnik. Cijene sadnica su iz Cjenika šumskih sadnica i klijanaca "Hrvatskih šuma" k d.o.o. Korišteni su podaci za starost sadnica 0, 1+0 i e = - ,gdjejc: 2+0. Utvrđena je ekvivalentna količina sadnica za pro o matrane rasadnike sveukupno 4.553.583,60 sadnica. c - ekvivalentni broj k - pokazatelj za onu vrstu troškova (proizvoda) za koju se traži ekvivalentni broj o - pokazatelj za onu vrstu troškova proizvoda odnosno učinaka koji je najmasovniji (alt. osnovni proizvod, osnovni trošak ili troškovi). Tablice 1 5 prikazuju izravne troškove po ekvivalentnoj sadnici za svaki pojedini rasadnik koji istražujemo. Rasadnik "Zalužje" Tablica 1. VRSTA STAROST KOLIČINA (kom) EKVIVALENTNI BROJ EKV. KOLIČINA Hrast lužnjak 2+0 723 100 1,00 723 100,00 Jasen poljski 2+0 146 000 0,22 32 120,00 Jasen poljski 3+0 2 300 0,004 9,20 Jasen poljski 2+1 41 650 0,07 2 915.50 Ukupno 758 144,70 Rasadnik "Višnjevac" Tablica 2. VRSTA STAROST KOLIČINA (kom) EKVIVALENTNI BROJ EKV. KOLIČINA Topola Ožilište 1/1 44 230 0,90 39 807,00 Topola Rastilište 1/1 19 200 0,39 7 488,00 Topola Rasti liste 1/2 27 203 0,71 19 314,13 Topola Rastilište 2/2 13 859 0,49 6 790.91 Topola Rastilište 2/3 6 865 0,30 2 059,50 Bijela topola Rastilište 1/1 10 0,0002 0,002 Vrba Rastilište 1/1 6 120 0,06 367,20 Vrba Rastilište 1/2 8 240 0,08 659,20 Vrba Rastilište 2/2 5 091 0,11 560,01 Hrast lužnjak 2+0 685 700 1,00 685 700,00 Hrast lužnjak 3+0 91 000 0,17 15 470,00 Poljski jasen 2+1 23 630 0,02 472,60 Obični jasen Rastilište 1/1 2 000 0,003 6,00 Ukupno 778 694,55 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 43 <-- 43 --> PDF |
S. Posavec. T. Ž^ela: IZRADA CIJENE KOŠTANJA ŠUMSKIH SADNICA HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list br. 9-10, CXXVIII (2004). 529-536 Rasadnik "Cernik" Tablica 3. VRSTA STAROST KOLIČINA (kom) EKVIVALENTNI BROJ EKV KOLIČINA Obična bukva 1+0 127 200 0,36 45 792,00 Poljski jasen 1+0 550 000 0.40 220 000,00 Poljski jasen 2+0 58 080 0,07 4 065,60 Poljski jasen 2-1 10 000 0,02 200,00 Hrast kitnjak 2-0 315 000 0,45 141 750,00 Hrast lužnjak 2+0 808 050 1,00 808 050,00 Pseudotsuga 2+0 900 0,001 0,90 Pseudotsuga 2+2 4 265 0,01 42,65 Pseudotsuga 2+3 22 500 0,07 157,50 Ukupno 1 220 058,65 Rasadnik "Zdenački gaj" Tablica 4. VRSTA STAROST KOLIČINA (kom) EKVIVALENTNI BROJ EKV. KOLIČINA Hrast lužnjak 2+0 710 892 1,00 710 892,00 Hrast kitnjak 2+0 182 673 0,30 54 801,90 Obična bukva 1+0 4 231 0,007 29,62 Ukupno 765 723,52 Rasadnik "Sjcvernjac i" Tablica 5. VRSTA STAROST KOLIČINA (kom) EKVIVALENTNI BROJ EKV. KOLIČINA Hrast lužnjak 2+0 1 030 500 1,00 1 030 500,00 Hrast kitnjak 2+0 20 510 0,02 410,20 Obična bukva 1+0 6 500 0,008 52,00 Ukupno 1 030 962,20 5.2. Matematičke osnove izrada kalkulacija - Mathematical base of making calculations Postupak određivanja iznosa na koji će se, uz odreCn = C0(l+i)n đeni kamatnjak za neko razdoblje, neka suma nagomi Co - sadašnja vrijednost ili početno uloženi iznos lati ili će tijekom određenog broja razdoblja narasti, zove se složeno ukamaćivanje. Formulu za određivai - kamatnjak iskazan kao godišnji decimalni faktor nje iznosa što će ga neka suma dosegnuti odnosno do Cn - buduća vrijednost ili konačni iznos obračuna na kojega će narasti do kraja bilo kojeg broja godina, lako kraju n godina, nakon što su početnoj vrijednosti se može izvesti ako se novac na računu ne dira i ako se dodane kamate ih nakon stoje obavljeno složeno kamate za svaku godinu složeno obračunavaju na iznos ukamaćivanje. s kraja prethodne godine. Formula za određivanje bu U raduje korišten 6 % - tni kamatnjak za pojedinu duće ili složeno ukamaćene vrijednosti može se izvesti godinu. definiranjem ovih izraza: 5.3. Izrada kalkulacije po rasadniku (cijena koštanja) - Making calculation on nursery Za izračun cijene koštanja potrebni su podaci koji se iznosi. Iznos cijene koštanja (CK), izvodi se tako da se odnose na poslovne rezultate u 2002. godini za svaki ukupni iznos nakon diskontiranja podijeli s ukupnim pojedini rasadnik, odnosno potreban je zbroj vrijednosti zbrojem izravnih troškova po ekvivalentnoj sadnici. rada i materijala. Također su potrebni i izračuni koji se Izravni troškovi za prvu godinu proizvodnje iznose odnose na izravne troškove za pojedinu godinu proiz 40 914,00 kn, što iznosi 9 % (0,09) od ukupne trogo vodnje. Za vrijednost na kraju 2. godine, diskontirani su dišnje proizvodnje; za drugu godinu proizvodnje izno |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 44 <-- 44 --> PDF |
S. Posavec, T. Zgela: IZRADA CIJENE KOŠTANJA ŠUMSKIH SADNICA HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list br. 9-10, CXXVIII (2004). 529-536 se 179 145,00 kn, što iznosi 42 % (0,42) i za treću godinu proizvodnje iznose 211 397,80 kn, što iznosi 49 % (0,49) od ukupne proizvodnje. Ukupni troškovi rada i materijala za pojedini rasadnik iznose: Zalužje - 406 183,72 kn Višnjevac - 558 579,58 kn Cernik - 970 913,04 kn Zdenački gaj - 543 252,89 kn Sjevernjaci - 67 747,96 kn Ovi iznosi množe se s postotkom za svaku godinu proizvodnje, a dobiveni iznos za hrast s već prije dobi venim ekvivalentnim brojevima i tako za svaku godinu proizvodnje. Na kraju iznose diskontiramo, podijele se s ukupnim zbrojem izravnih troškova po ekvivalentnoj sadnici te tako dobijemo cijenu koštanja. Za izračun pune cijene koštanja potrebni su podaci koji se odnose na udio troškova za režije šumarije, uprave i direkcije. Puna cijena koštanja izračunat će se pomoću formule: Ck(puna) = Ck{dir .troš.) 1 + 100 Tablica 6. Prikaz diskontiranih iznosa za hrastove sadnice (po godinama proizvodnje) za analizirane rasadnike - u kunama 0 1+0 2+0 0 1+0 2+0 UKUPNO RAD + RAD + RAD + RASADNIK. Cl = C (1,06)" C2 = C 1,06 C3 C1+C2+C3 MATERIJAL MATERIJAL MATERIJAL Zalužje 47 304,16 220 753,22 257 549,84 53 150,95 233 998,41 257 544,84 544 694,20 Višnjevac 212 812,10 993 123,21 1 158 643,74 239 115,68 1 052 710,60 1 158 643,74 2 450 470,02 Cernik 202 551,86 945 242,09 1 102 782,46 227 587,27 1 001 956,62 1 102 782,46 2 332 326,35 Zdenački gaj 63 902,84 298 213,23 374 915,46 71 807,23 316 106,02 347 915,46 735 822,71 Sjevernjaci 6 268,05 292 851,60 34 126,00 7 042,78 31 006,70 34 126,00 72 175,48 5.4. Snimanje izravnih troškova - Survey of direct costs Za snimanje izravnih troškova, odnosno izračun cijene rada i materijala u rasadnicima, potrebni su normativi za radove u rasadniku (planski), u ovom slučaju normativi za sadnice hrasta lužnjaka, sađenog u redove, za starost sadnica 0, 1+0 i 2+0. Iz plana rasadničarske proizvodnje "Hrvatskih šuma" uzete su cijene za svaki pojedini normativ te dobiveni podaci o cijeni rada i materijala. Izračunati podaci vrijede za sve rasadnike u kojima je istraživano i oni predstavljaju polazište za daljnje izračune. Tablica 7: Usporedba dobivenih kalkulacija sa postojećim prodajnim cijenama RASADNIK Zalužje Višnjevac Cernik Zdenački gaj Sjevernjaci PUNA CIJENA KOŠTANJA 3,43 13,61 6,70 3,69 0,39 PUNA CIJENA KOŠTANJA (IZRAVNI TROŠ.) 0,72 3,15 1,19 0,96 0,07 u kunama PRODAJNA CIJENA (H.Š.) 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Tablica 7. prikazuje pune cijene koštanja, izravne troškove i prodajne cijene poduzeća "Hrvatske šume" d.o.o. po rasadnicima. Rasadnik "Višnjevac" ima najvišu punu cijenu koštanja (koja uključuje sve troškove), a također i cijenu koštanja, a s kalkulacijom izravnih troškova. Rasadnik "Sjevernjaci" ima najmanje cijene koštanja prema punim i izravnim troškovima. Uvrštene su važeće cijene poduzeća "Hrvatske šume" d.o.o. za 2003. godinu. Kod proizvodnje šumskih sadnica, pa tako i sadnica hrasta lužnjaka, nužno je pridržavanje tehnologije proizvodnje. Pod tehnologijama podrazumijevamo sve radne operacije koje su potrebne u dvogodišnjoj proizvodnji sadnica hrasta lužnjaka u gredicama na tlu (sad |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 45 <-- 45 --> PDF |
S. Posavec, T. Žgcla: IZRADA CIJENE KOSTANJA ŠUMSKIH SADNICA HRASTA LUŽNJAKA . Šumarski list br. 9-10, CXXV1II (2004), 529-536 nice golog korijenovog sustava), određene kvalitete propisane hrvatskim standardima. Tehnologijom su propisani strojni radovi (rasadničarskom mehanizacijom) u pripremi tla (zeleni ugar, oranje, tanjuranje, frezanje, tretman zemljišnim pesticidima), sjetvi žira (u redove ili omaške 0,8-1,2 kg/ha), te dvogodišnjoj njezi sadnica hrasta (meduredno kultiviranje - prašenje, meduredno tretiranje herbicidnim preparatima, površinsko tretiranje fungicidnim i insekticidnim sredstvima) uz zalijevanje (najmanje 10-15 puta tijekom jedne godine) koje se obavlja sustavom cijevi za zalijevanje i obučenim radnicima za te radove. U tehnologiji se ručni radovi (ako se izuzmu radnici koji upravljaju strojevima) koriste za odstranjivanje predrasta korova, inventuru te kod vađenja sadnica; klasiranje, brojanje, uvezivanje u snopove i isporuku šumskih sadnica utovarom u vozilo kupca. Navede- Tablica 8.: Usporedni prikaz cijena šumskih sadnica hrasta nom tehnologijom "Hrvatske šume" d.o.o. služe se za hvaljujući normativu za radove u rasadniku od 1991. godine, koji je pretočen u računalni program za sastav ljanje jednogodišnjeg plana proizvodnje sadnica hrasta lužnjaka i analitičkog praćenja izravnih troškova. Vo ditelji rasadnika pridržavaju se navedene tehnologije kojom su propisani strojo-dani (za rad pojedinih stroje va i priključaka), radniko-dani (za ručni rad radnika) te normativ utroška sredstava ili materijala kao materijal nih troškova proizvodnje. Tehnologija proizvodnje šumskih sadnica hrasta lužnjaka sjetvom u redove je europski, pa i svjetski doseg proizvodnje u šumskim rasadnicima i u tehničkom i u stručno-tehnološkom po gledu, proizvodeći sadnice visokog standarda. U tablici 8. prikazanje pregled cijena šumskih sadnica Quercus robur 1+0 i 2+0 (golog korijena) europskih rasadnika prema cjenicima za 2003./2004. godinu. lužnjaka europskih rasadnika - u curima RASADNICI Starost Visina HAAGE ROBIN SYLVA AALERT VAN GUAGNO ŠUME HŠ.d.o.o (god) (cm) (D) (F) (B) (B) HÜLLE (B) (0 HB (BIH) (HR) 1+0 15-30 0,23 0,15 0,15 0,13 0,08 30-50 0,37 0,36 0,20 0,22 0,55 0,10 30-50 0,52 0,27 0,25 0,14 2+0 50-80 0,71 0,35 0,38 0,15 60-90 0,45 0,37 1,05 6. ZAKLJUČAK U ovom radu prišlo se izradi cijene koštanja šumskih sadnica hrasta lužnjaka na nov način, iz razloga što je uočeno da su njihove prodajne cijene niske pa je za pretpostaviti da mogu biti posljedica gubitaka u rasadničkoj proizvodnji u "Hrvatskim šumama" d.o.o. Na temelju toga došlo se do sljedećih osnovnih zaključaka: 1. Utvrđene su, u različitim rasadnicima, pune cijene koštanja i cijene koštanja po izravnim troškovima. 2. Usporedbom prodajnih cijena s cijenama koštanja dobivenih u ovom radu, uočen je veliki nesrazmjer. Ovakav rezultat je očekivan, jer u kalkulacijama nije uključen račun složenog ukamaćivanja. Kako se radi o sadnicama čija se proizvodnja izvodi ne- LITERATURA - Conclusion koliko godina, potrebno je taj račun uzeti u obzir prilikom kalkuliranja troškova, stoje osnovna ideja ovoga rada. 3. Prilikom sumiranja troškova respektirana je tzv. povijesna metoda utvrđivanja troškova, te je diskusiji o rezultatima rada postavljena potreba za izravnim snimanjem operacija u tehnološkom procesu i mjerenjem izravnih troškova za svaku operaciju. Time su ujedno zacrtani daljnji pravci istraživanja na ovom području. 4. U Europi postoje različite tehnologije proizvodnje šumskih sadnica hrasta lužnjaka sjetvom, te bi bilo oportuno izraditi kalkulaciju za različite tehnologije. - References F i g u r i ć, M.,: "Uvod u ekonomiku šumskih resursa", Sabadi, R.,: "Ekonomika šumarstva", Školska knjiŠumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1996. ga, Zagreb, 1992. Figurić , M.,: "Menadžment troškova u drvnotehno-Žgela , M.,: Šumsko rasadničarstvo Hrvatske, poduloškim procesima", Šumarski fakultet Sveučilizeće "Hrvatske šume", d.o.o, Zagreb, 1999. šta u Zagrebu, 2003. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 46 <-- 46 --> PDF |
S. Posavec. T. Zgela: IZRADA CIJENE KOŠTANJA ŠUMSKIH SADNICA HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list hr. 9 10. CXXV1I1 (2004), 529-536 XXX, 2002: Poslovni rezultati poduzeća "Hrvatske XXX, 2002: Cijenik šumskih sadnica i klijanaca podušume" d.o.o, Zagreb zeca "Hrvatske šume" d.o.o, Zagreb XXX, 2002: Inventura rasadnika poduzeća "Hrvatske XXX, 2002: Normativi za radove u rasadniku poduzešume" d.o.o, Zagreb ća "Hrvatske šume" d.o.o, Zagreb SUMMARY: The largest share of forest seedlings in the Republic of Croatia is produced by "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb. It is the reason why this company has a dominant influence on the assortment and quantity of production, as well as on the unit price of forest seedlings. Prices of forest seedlings are calculated on the basis of annual forest silvicultural plans. These prices are subject to change every two years on average (as a rule, they have a rising trend). Since "Hrvatske šume" d.o.o. has been transformed from a public company into a limited liability company, it is necessary to calculate the prime cost of forest seedlings. Pedunculate oak is a dominant species of forest seedlings, accounting for 48 % in the total amount of produced seedlings in the period 1991-2003. Therefore, it is justifiable to calculate the prime cost of this forest seedling species. The paper gives a critical analysis of the current method of calculating the prime cost of pedunculate oak seedlings fQuercus robur L.) and presents a new method of calculating the prime cost. Key wo rds: prime cost, forest seedlings, pedunculate oak, nurseries |