DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 40 <-- 40 --> PDF |
S. Posavec, T. Žgela: IZRADA CIJENE KOŠTANJA ŠUMSKIH SADNICA HRASTA LUŽNJAKA . Šumarski list br. 9 10. CXXVIII (2004). 529-536 ničkih potencijala koristi se za proizvodnju šumskih sadnica četinjača i listača za priobalje - krško područje. Gotovo polovica rasadničarske djelatnosti (45 %) odnosi se na proizvodnju sadnica hrasta lužnjaka, 13 % na proizvodnju sadnica hrasta kitnjaka, 16 % na proizvodnju sadnica poljskog jasena, 3 % na sadnice crne johe, te 3 % na ostale vrste listača. Tradicija rasadničarstva u R. Hrvatskoj traje preko 100 godina. Od prvih početaka, pa do kraja II svjetskog rata, proizvodnja šumskih sadnica odvijala se u najvećem broju slučajeva u manjim, tzv. priručnim - privremenim rasadnicima. Trend otvaranja većeg broja rasadnika u Hrvatskoj uočljiv je 60-ih godina 20-og stoljeća, i ti rasadnici su i sada u uporabi. Danas R. Hrvatska raspolaže sa 44 registrirana rasadnika, ukupne bruto površine 457,76 ha. U 26 rasadnika proizvode se listače i četinjače, u 18 samo listače. Više od polovice rasadnika ima površinu manju od 10 ha, 8 rasadnika ima površinu 11-15 ha, 4 rasadnika 16-20 ha, a 8 rasadnika veće je od 20 ha bruto površine. Najveći rasadnici za proizvodnju listača su "Zalužje" (hrast i jasen) - Uprava šuma Podružnica Vinkovci; "Višnjevac" i "Topolje" (topola i vrba) - Uprava šuma Podružnica Osijek; "Limbuš" Uprava šuma Podružnica Koprivnica; za proizvodnju listača i četinjača rasadnici "Hajdarevac" i "Cernik" - Uprava šuma Podružnica Požega i Nova Gradiška; "Močile" - Uprava šuma Podružnica Koprivnica; isključivo za četinjače: "Oštarije" - Uprava šuma Podružnica Ogulin, "Kuželj" Uprava šuma Podružnica Delnice, te "Franćeskija" - Uprava šuma Podružnica Buzet za proizvodnju četinjača i listača za priobalje te rasadnik šumarskog instituta Jastrebarsko. Uz relativno dobru opskrbljenost osnovnim pogonskim agregatima (traktori), rasadnici su opremljeni priključcima za osnovnu i dopunsku obradu tla. Govoreći o opremljenosti rasadnika rasadničarskom mehanizacijom, upravo spomenuti rasadnici imaju kompletne linije strane proizvodnje. Mehanizacija je uglavnom starija, desetak i više godina. Linija Rath, modernizirana nabavom novih dijelova rasadničarske linije "Egedal" kao i pogonskim agregatima, traktorima Steyr za sve glavne rasadnike, koji proizvode sadnice klasičnim načinom. Kada je sama tehnologija u pitanju, vidljivo je da svi glavni kontinentalni rasadnici, koji proizvode listače, imaju specijalne linije (npr. Rath) za rasadničku proizvodnju šumskih sadnica. To su Zalužje, Gajić, Hajderovac, Cernik, Močile, Lukavec, Limbuš i Oštarije. Većina rasadnika ne raspolaže dovoljnom količinom vode ili akumulacijom vode, koje bi koristile za potrebna zalijevanja šumskog sadnog materijala. Budući je većina rasadnika nastala proširivanjem priručnih - privremenih rasadnika, raznim antropogenim zahvatima, tla u rasadnicima su u pravilu slabo do osrednje humusna (oko 2 % humusa), vrlo loše strukture, što je uz vodu jedan od limitirajućih čimbenika kakvoće sadnica. Veći rasadnici raspolažu stalnom i stručnom radnom snagom. Povremena radna snaga gotovo je pravilo u rasadničkoj proizvodnji. Promatrajući veličinu proizvodnje (količinu) u proteklih 20-ak godina, može se navesti daje prosječna godišnja količina u razdoblju od 1971. do 1980. bila oko 5 mil. kom. sadnica listača i 11 mil. kom. sadnica četinjača, od 1981-1990. g. oko 13 mil. kom. sadnica listača i 6 mil. kom. sadnica četinjača (namirujući potrebe obnove sastojina na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske). Dosadašnja saznanja iz rasadničarstva trebaju dati projekciju razvoja rasadničarstva u R. Hrvatskoj koja se temelji na: 1. stanju prirodnog obnavljanja naših sastojina i potrebama sadnica, 2. mogućnosti ulaganja u proširenu biološku reprodukciju, 3. stanju i potrebama obnavljanja privatnih šumskih posjeda, 4. stanju i potencijalu naših rasadnika u tehnološkotehničkom pogledu. 3. CILJEVI ISTRAŽIVANJA Research goals Proizvodnja šumskih sadnica odvija se u 42 rasadnika "Hrvatskih šuma", d.o.o. Zagreb, ukupne površine 457 ha, Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te u rasadniku šumarskog instituta Jastrebarsko (18 ha). Ukupna proizvodnja šumskih sadnica (godišnji prosjek oko 14 mil. kom.) služi za popunjavanje šumskih sastojina kojima gospodare "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb, i u vrlo maloj količini (100 000-300 000 kom) za privatne šume. Pošumljavanje krških terena priobalja stalnije zadatak šumarskih stručnjaka. U takvim okolnostima dominantan utjecaj na Sortiment i količinu proizvodnje, pa onda i na jediničnu cijenu šumskih sadnica, imaju "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb, u kojima se ta jedinična cijena određuje konvencijom te služi kao planska, proizvodna, ali i prodajna cijena. Ovisno o godišnjem planu uzgajanja šuma na razini "Hrvatskih šuma"d.o.o., određivane su i cijene šumskih sadnica, formirajući tako cjenik sadnica koji se u prosjeku mijenja svake dvije godine (u pravilu na više). "Hrvatske šume"d.o.o. su od javnog poduzeća prerasle u trgovačko društvo, te je nužno odrediti stvarnu cijenu koštanja šumskih sadnica koje se proizvode u rasadnicima "Hrvatskih šuma" d.o.o. Zagreb. Kako je hrast lužnjak dominantna vrsta šumskih sadnica, koja |