DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 47 <-- 47 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 9-10. CXXVIII (2004), 537-544 UDK 630* 524 DVOULAZNE TABLICE OBUJAMA STABALA JELE U GOSPODARSKOJ JEDINICI "BELEVINA", GORSKI KOTAR DOUBLE-ENTRY TABLES OF VOLUME OF FIR TREES FROM FOREST MANAGEMENT UNIT "BELEVINA", GORSKI KOTAR Marijan ŠUŠNJAR*, Nikola LUKIĆ** SAŽETAK: Rad prikazuje rezultate istraživanja razlika između obujama stabala jele u gospodarskoj jedinici "Belevine" s obujmima stabala prema tablicama Schuberga (1891) i Špiranca (1976). Osnovu istraživanja predstavlja uzorak od 1.404 stabla jele koja su posječena u redovnoj sječi etata ophodnjice. Sekcioniranje stabla u svrhu preciznog utvrđivanja obujma krupnog drva (do 7 cm) stabla s korom provedeno je na svim stablima uzorka. Obujam stabala do 7 cm promjera s korom prikazan je dvoulaznim tablicama na temelju izjednačenja podataka obujma stabala Schumacher-Hallovom jednadžbom. Pri usporedbi su utvrđene vrijednosti obujama dvoulaznih tablica za gospodarsku jedinicu "Belevina " veće od obujama prema Špirančevim i Schubergovim dvoulaznim tablicama obujma stabala jele. Korekcija tablica ukazala je na potrebu povećanja obujma za 1,81 % pri primjeni Schubergovih tablica, odnosno 5,56 % pri primjeni Špirančevih tablica. Klju čn e r ije č i: jela, obujam stabala, dvoulazne tablice obujma UVOD - Introduction Od početaka organiziranog gospodarenja šumama Lokalne tablice izrađene na temelju većeg broja prinailazimo na znanstvena i stručna istraživanja značajki mjernih stabala, na određenom području manje površistabala. Mnogi šumarski znanstvenici nastojali su opine iskazuju veliku točnost. sati značajke stabla, njihov međusobni utjecaj i prika Obujam stabala u tablicama može biti prikazan kao zati ih određenim vrijednostima. ukupni obujam ili obujam ograničenog promjera, sa ili Za pojedine vrste drveća izrađene su tablice obujabez kore. U iskorištavanju šuma veću važnost imaju ma stabala, pri čemu je obujam stabla izražen funkcitablice obujma do 7 cm promjera, jer predstavljaju jom lako mjerljivih veličina stabla - prsnog promjera i obujam krupnog drva stabla iz kojega se izrađuju drvni visine. Postoje brojne metode izrade tablica, kao što su sortimenti. računska, grafička i nomogramska. Tablice obujma Prema broju nezavisnih varijabli u regresijskom stabala temelje se na osnovnoj misli stabla iste vrste i modelu, pri izradi tablica razlikujemo jednoulazne ta jednakih prsnih promjera i visina, uzrasla pod pribli blice (tarife), dvoulazne (drvnogromadne) tablice i žno istim ekološkim uvjetima, a imaju u prosjeku od višeulazne tablice. Jednoulazne tablice izražavaju obu većeg broja stabala jednaki obujam. Opseg primjena jam srednjeg stabla debljinskog stupnja kao funkciju tablica ovisi o različitosti i zemljopisnom položaju sas jedne veličine - obično prsnog promjera. Izrada jedno tojina u kojima je izvršena izmjera primjernih stabala. ulaznih tablica temelji se na pretpostavci kako stabla Tako postoje lokalne, regionalne i opće tablice. Toč iste vrste drveća, određenog debljinskog stupnja na is nost tablica se povećava sa brojem primjernih stabala. tom bonitetu teže jednakim visinama. Stoga se pri izradi ovih tablica, ovisno o metodi, koriste visinske krivu * Mr. sc. Marijan Šušnjar, Zavod za iskorištavanje šuma, lje, krivulje obličnog broja, nizovi oblikovisina ili dvoŠumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ulazne tablice drvnih obujama. U dvoulaznim tablica** Izv. prof. dr. sc. Nikola Lukić, Zavod za uređivanje šuma, ma obujam je funkcija prsnog promjera i visine stabla. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 48 <-- 48 --> PDF |
M. Šušnjar, N. Lukić: DVOULAZNE TABLICE OBUJAMA STABALA JELE U GOSPODARSKOJ JEDINICI ... Šumarski list br. 9 10, CXXVI1I (2004), 537-544 Prve tablice obujma stabala napravio je Cotta za brezu 1804. godine (Pranjić, Lukić 1997). Schuberg je 1891. godine izradio drvnogromadnc tablice glavnih vrsta drveća pomoću primjernih stabala izmjerenih u jednodobnim šumama. Originalne Schubergove tablice sastoje se od četiri tablice za svaku vrstu drveća i to za starosti 21—40 godina, 41-80 godina, 81-120 godina i preko 120 godina starosti. No, kod izrade Šumarskog tehničkog priručnika 1949. godine izdane su modificirane Schubergove tablice, gdje je za svaku vrstu drveća od 4 tablice izrađena jedna tablica. Originalne Shubergove tablice izjednačene su grafički, što zahtijeva velik broj podataka. Izrada tablica obujma stabala jele temeljila se na velikom broju stabala tanjih debljinskih razreda. Schubergove tablice za prsne promjere stabala veće od 50 cm dobivene su ekstrapolacijom, te se stoga njihovom uporabom dobivaju premale vrijednosti kod određivanja obujma debljih stabala. Emrović (1960a) je izradio dvoulazne tablice obujma za jelu u Gorskom Kotaru na temelju 424 stabla jele na silikatnoj podlozi i 126 stabla jele na vapnenastoj podlozi. Izjednačenje je obavljeno računskim putem, po metodi najmanjih kvadrata uz uporabu Schumacher-Hall-ove funkcije. Usporedbom svojih tablica sa Schubergovim dvoulaznim tablicama obujma stabala jele nalazi znatne razlike. Schubergove tablice daju manje vrijednosti obujma za jelu na silikatnoj podlozi u Gorskom Kotaru, posebice kod stabala s velikim visinama. Špirancc (1976) je izradio tablice drvnih masaža jelu i smreku na osnovi sekcioniranja 3.844 stabla jele i 750 stabala smreke iz 43 gospodarske jedinice na području 6 šumsko-uređajnih razreda. Izjednačenja obujama stabala obavljao je Schumacher-Hall-ovom jednadžbom. No, Spirančeve tablice prikazuju obujam stabala do 3 cm promjera. Kasnije su izrađene tablice postotka deblovine u ukupnoj masi stabla, na temelju kojih su izrađene tablice drvnih masa same deblovine (do 7 cm promjera drva). Ustanovio je da ne postoji signifikantna razlika u obujmu stabala jele na silikatnoj i vapnenastoj podlozi. Usporedio je svoje tablice sa Šurićevim i Schubergovim tablicama krupnog drva stabala jele. Šurićeve tablice pokazale su veći obujam kod manjih visina, a manji kod većih visina. Schubergove tablice imaju samo kod prsnih promjera 10 i 20 cm manji obujam od Špirančevih, a kod većih promjera su veći obujmi. Šurićeve tablice imaju konstantno manje obujme stabala od Schubergovih. Tablice obujma obične jele izradili su Ben as si (1973) i Luce (1976) na području Jure. Benko i dr. (1997, 2000) izradili su volumne tablice alepskog bora i hrasta medunca, i to dvoulazne tablice ukupnog obujma stabala (iznad 3 cm promjera) i obujma krupnog drva (iznad 7 cm promjera) te jednoulazne tablice. Pri izradi dvoulaznih tablica za određivanje obujma stabala primijenjena je Schumacher-Hallova funkcija. Jednoulazne tablice izrađene su na osnovi parametara dvoulaznih tablica i visinskih krivulja. Emrović (1960b) pri istraživanju najpodesnijeg oblika funkcije izjednačenja pri izradi dvoulaznih tablica drvnog obujma zaključuje da će se izjednačenje podataka uz što manju standardnu devijaciju oko plohe izjednačenja postići sa što više parametara funkcije. No, kako velik broj parametara funkcije nije praktičan ni ekonomičan, preporučuje Schumacher-Hall-ovu funkciju. Ispitivanjem regresijskog modela za izjednačenje drvnogromadnih tablica i obličnih brojeva bavio se Kružić (1993). Ustanovljuje neprikladnost Schumacher- Hall-ove funkcije za izjednačenje drvnogromadnih tablica, ponajprije kod tankih stabala. CILJ ISTRAŽIVANJA Research goal Cilj istraživanja je usporedba izrađenih lokalnih poredba će sadržavati istraživanje razlika u obujmima dvoulaznih tablica obujma stabala jele do 7 cm prostabala između navedenih tablica, koje će kao rezultat mjera s korom na području gospodarske jedinice "Be-istraživanja dati korekcijske koeficijente primjene levina", s dvoulaznim tablicama obujma stabala jele Schubergovih i Špirančevih tablica na području gospokoje se koriste u šumarskoj praksi - Schubergovim tadarske jedinice "Belevina". blicama (1891) te Špirančevim tablicama (1976). Us PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area Istraživanje je provedeno u gospodarskoj jedinici "Belevine" Nastavno pokusnoga šumskog objekta Zalesina, Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Ploština gospodarske jedinice iznosi 293,94 ha, a od toga je 283,20 ha obraslo. Gospodarska jedinica Belevina smještena na blago valovitim padinama prisojne ekspozicije i umjerene in klinacije (do 20 %). Nadmorska je visina od 720 m do 870 m. S južne, jugoistočne i jugozapadne strane omeđuje je magistralna cesta Zagreb-Rijeka. Prema Köppenovoj razdiobi objekti se nalaze u klimatskoj zoni C, tj. toplo-umjereno kišnoj klimi, tipa "Cfsbx". Zavisno o podlozi razvila su se acidofilna, duboka, silikatna tla, kao što su podzolna, kisela smeđa i smeđa podzolasta tla. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 49 <-- 49 --> PDF |
M. Šušnjar. N. Lukić: DVOULAZNE TABLICE OBUJAMA STABALA JELE U GOSPODARSKOJ JEDINICI Šumarski list br. 9-10. CXXVIII (2004), 537-544 Gospodarsku jedinicu Bclevina prekriva pretežito jelova šuma s rebračom (Blechno-Abietetum Ht.) na II bonitetu. Sastojine su mješovite sjemenjače bukve i jele, visokoga uzgojnoga oblika i prebornoga načina gospodarenja. U omjeru smjese, jela sa smrekom čini 86 % drvnog obujma, a bukva 14 %, dok je prema broju stabala svega 57 % jele. Gospodari se na načelu potrajnosti prihoda uz ophodnjicu od deset godina i sječivi promjer od 70 cm. Provode se grupimične preborne sječe. Sastojine se na laze u stadiju debelih stabala, jer je najveći udio stabala prsnoga promjera iznad 50 cm. Drvna zaliha u gospodarskoj jedinici iznosi 126 500 m3 ili 457,14 mVha, od toga na jelu otpada 105 600 m3 ili 382,37 mVha. Desetogodišnji etat, određen na temelju odnosa postojeće i optimalne drvne zalihe, dosadašnjega etata, dimenzije zrelosti, izmjerenoga prirasta, stanja obnove, zdravstvenoga stanja i namjene šuma, približno iznosi 25 000 m3 (na četinjače otpada 23 000 m3). Obujam sanitarne sječe iznosi 2 mVha godišnje. METODE RADA I OBRADA PODATAKA - Research methods and data analysis Osnovu istraživanja predstavlja uzorak stabala jele posječenih u redovnoj sječi etata ophodnjice. Stabla iz sanitarne sječe nisu uzeta u uzorak. Na stablima su prije sječe u dubećem stanju izmjerena dva unakrsna prsna promjera i visina. Stabla su zatim mjerena nakon obaranja i kresanja grana. Izmjerena je duljina (visina) oborenog stabla (od pridanka do najvišeg vršnog pupa) mjernom vrpcom s preciznošću na decimetar. Sekcioniranje stabla u svrhu preciznog utvrđivanja obujma krupnog drva (do 7 cm) stabla s korom provedeno je na svim stablima uzorka. Deblo stabla razdijeljeno je u sekcije duljine 2,0 m, s time da su završne sekcije debla, rašlji i grana duge najmanje 1,0 m, a najviše 3,0 m. Na svakoj sekciji mjerena je duljina sekcije (/) s preciznošću decimetra i dva međusobno okomita promjera na sredini duljine sekcije (d, i d2) s preciznošću milimetra. Podaci mjerenja uneseni su iz terenskih obrazaca sekcioniranja u računalne datoteke radi lagane dostupnosti pri obradi podataka. Prvo su u računalo uneseni podaci o prsnom promjeru i visini stabala, koji predstavljaju veličine osnovnih značajki stabla. Obujam stabla trebalo je metodama dendrometrije izračunati iz podataka mjerenja. Izračun ovih veličina obavljen je primjenom računala zbog velike količine podataka. Za svako stablo unošeni su podaci iz obrazaca sekcioniranja stabla koji prikazuju srednje promjere sekcija s korom (dl i d2) na određenoj udaljenosti od panja Jačina korelacije ne postoji jako slaba slaba Correlation strength does not exist very weak weak Koeficijent korelacije - R 0 0 Correlation coefficient -R te duljina sekcije (1). Na temelju navedenih podataka pristupa se obračunu podataka, koji obuhvaća izračun: srednjeg promjera svake sekcije s korom, obujma svake sekcije s korom pomoću Huberove formule u m3 s preciznošću na 3 decimale, ukupnog obujma stabla s korom sumiranjem obuja ma svih sekcija stabla. Matematičko-statistička obrada podataka obavljena je uz pomoć osobnog računala, primjenom programskog paketa Microsoft EXCEL 97. Podaci su podvrgnuti deskriptivnim statističkim analizama. Izlučene su različite mjere središnje tendencije rasipanja mjernih podataka, a kao najpovoljnije mjere središnje tendencije odabrana je aritmetička sredina te standardna devijacija kao mjera rasipanja vrijednosti. Za izjednačenje podataka korištena je Schummachcr- Hall-ova jednadžba za određivanje obujma stabla. Krivulja izjednačenja opisana je na temelju sljedećih parametara: koeficijenta korelacije (R), standardne devijacije zavisne varijable oko linije izjednačenja (,s´YX) te t-varijable ((Stat) i vjerojatnosti greške prve vrste (P-value) regresijskih koeficijenata (Serdar & Šošić 1981,Kachigan 1991). Za utvrđivanje jakosti veze između izjednačene nezavisne i zavisne varijable korištena je Rocmcr-Orphal-ova skala (Kump i dr. 1970). srednja jaka vrlo jaka potpuna medium strong very strong complete Slika 1. Roemer-Orphal-ova raspodjela Figure 1 Roemer-Orphal distribution REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results Dvoulazne tablice drvnog obujma stabala jele - Double-entry tables of timber volume for fir trees Istraživanje je provedeno na uzorku od 1.404 stabla razvrstana su u debljinske razrede širine 5 cm, sa sredijele posječenih i izrađenih u redovnoj sječi. Stabla iz nama razreda na 22,5 cm, 27,5 cm, 32,5 cm itd., prema sanitarne sječe nisu uzeta u istraživanje. Stabla uzorka njemačkom sustavu određivanja dcbljinskih razreda. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 50 <-- 50 --> PDF |
M. Šušnjar, N. Lukić: DVOULAZNE TABLICE OBUJAMA STABALA JELE U GOSPODARSKOJ JEDINICI ... Šumarski list br. 9-10. CXXVIII (2004). 537-544 Prsni su se promjeri stabala kretali u rasponu od 20 cm rasponu od 12 m do 40 m te su stabla razdijeljena u vi- do 85 cm tj. stabla su razvrstana u 13 debljinskih razre- sinske razrede širine 5 metara. Tablica 1 prikazuje broj da od 22,5 cm do 82,5 cm. Visine stabala kretale su se u stabla uzorka po debljinskim i visinskim razredima. Tablica 1. Broj stabala uzorka po debljinskim i visinskim razredima Table 1 Number of trees per diameter and height classes Visina stabla Debljinski razred -Diameter class, cm Ukupno Tree height, m 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 82,5 Total 10-15 3 3 15-20 3 6 2 2 13 20-25 4 12 18 8 11 5 2 2 62 25-30 1 21 55 88 88 65 31 9 9 2 369 30-35 1 14 41 101 156 156 123 76 50 11 3 732 35-40 8 21 35 50 48 34 24 5 225 Ukupno -Total 10 19 42 79 140 202 244 224 182 133 86 35 8 1404 Metodom sekcioniranja stabala utvrdili smo obu- Na slici 2, prikazani su izračunati podaci obujma stabla jam 1.404 stabala uzorka do 7 cm promjera s korom. s korom, u ovisnosti o prsnom promjeru stabala. ni 10 Prsni promjer DBH (cm) Visina stabla - Tree height (m) Obujam do 7 cm promjera s korom (m3) Volume up to 7 cm diameter over bark ro^ 4 10 20 30 40 50 60 70 80 ; ; ; 10 20 30 40 50 60 70 80 DC Prsni promjer - DBH. cm Prsni promjer - DBH. cm Slika 2. Podaci o obujmu stabala s korom Slika 3. Obujam stabala s korom (Schumacher-Hall) Figure 2 Volume of trees over bark data Figure 3 Volume of trees over bark (Schumacher-Hall) Tablica 2. Procjena parametara varijabli stabala Table 2 Estimate of parameters of tree variables Broj Aritmetička Standardna Standardna Varijable stabla stabala sredina devijacija pogreška Raspon Tree variable Number of Aritmethical Standard Standard Range trees mean deviation error 54,3 11,53 0,308 20 84 1404 31,0 3,89 0,104 10 40 3,73 1,69 0,045 0,22 9,66 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 51 <-- 51 --> PDF |
M. Šušnjar. N. Lukić: DVOULAZNE TABLICE OBUJAMA STABALA JLLL U GOSPODARSKOJ JEDINICI Šumarski list br. 9 10, CXXVIII (2004). 537-544 U prikazane podatke metodom najmanjih kvadrata prema Roemer-Orphal skali (vrijednosti koeficijenta uklopljene su linije izjednačenja Schumacher-Hallo-korelacije 0,97). vom jednadžbom za određivanje obujma drva u ovisF= 0,000075-nosti o prsnom promjeru i visini stabala. Izjednačenjem podataka postigla se potpuna korelacija podataka Tablica 3. Regresijski podaci Table 3 Regression data Koeficijent regresije -Multiple R R 0,97 R: Koeficijent determinacije - R Square 0,95 Standardna greška -Standard Error s_ 0,05 Stand.devijacija zavisne varijable oko ravnine izjednačenja 1,09 s v.dh Stand, deviation of dependent variable around regression area Preciznost -Precision SP 1,2 % Koeficijent varijacije -Variation coefficient 44,2 % cv Analiza varijance Suma kvadrata Sredina kvadrata Značajnost df Variance analysis Sum of squares Mean square Significance Regresija Regression 2 72,873 36,436 12973,3 Ostatak -Residual 1401 3,935 0,003 Ukupno -Total 1403 76,808 Koeficijenti jednadžbe Standardna greška t Stat P Coefficients in equation Standard Error logb0 -4,12350 0,0350 -117,68 0 0,000075 0,001414 b0 b, 1,81567 0,02007 90,46 0 b2 1,01588 0,03323 30,57 IE-157 Meyerov korekcioni faktor -Meyer´s factor of correction logf=0,00325 f= 1,0074 Na temelju parametara linija izjednaTablica 4. Intervali pouzdanosti za istraživana stabla čenja izrađene su dvoulazne tablice Table 4 Confidence intervals for investigation trees obujma stabala jele predočene u grafičInterval pouzdanosti Vjerojatnost Granice pouzdanosti kom obliku (Slika 3). Prikazani opseg Confidence interval Probability Range of realiability prsnih promjera i visina stabala u dvo x-s -1,96 ulaznim tablicama određen je prema X X 95 % evidentiranim i izmjerenim vrijednosti x-s 2,58 99% 3,61 ma na uzorku stabala te predstavlja gra X X nične vrijednosti tih parametara. Vrijedx -sx 1.96 < /J < x + sx 1,96 95% 0,42 < u < 7,04 nosti obujma u tablicama povećavaju se x -s x 2.58< [i < x + sx 2.58 99 % 0,63 < u < 8,09 s povećanjem prsnog promjera i visine stabala. U promatranom opsegu obujam stabala do 7 cm s korom kreće se od 0,216 m3 za stabla njih izračunati su intervali obuhvaćenih istraživanih 20 cm prsnog promjera i 12 metara visine do 10,167 m3 stabala (sa 95 % vjerojatnosti je obuhvaćeno 1350 staza stabla 85 cm prsnog promjera i 40 m visine. Dobibala, a sa 99 % vjerojatnosti ubuhvaćeno je 1389 stabavene vrijednosti regresijske analize (Tablica 3) govore la). Također je učinjena intervalna procjena stvarnog nam da su procijenjene vrijednosti pojedinih parametasrednjeg volumena populacije jelovih stabala na istrara u okviru dogovorenih statističkih normi. Na temelju živanom području (Tablica 4). Usporedba s postojećim dvoulaznim tablicama stabala jele Comparison with existed double-entry tables of fir trees Izrađene dvoulazne tablice obujma stabala jele lo- rištenju tih tablica za određivanje obujma stabla na nakalnog su značenja. Uzorak od 1404 stabla jele posje- vedenom području. čcnih i izrađenih u istoj gospodarskoj jedinici, koja su U šumarskoj praksi kod nas se najčešće koriste dvoosnova dvoulaznih tablica, jamče nam točnost pri ko- ulazne tablice obujma stabala jele S p i ran c a (1976) i |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 52 <-- 52 --> PDF |
M. Šušnjar, N. Lukic: DVOULAZNE TABLICE OBUJAMA STABALA JELE U GOSPODARSKOJ JEDINICI Šumarski list br. 9-10, CXXV1II (2Ü04), 537-544 Schuberga (1891), koje imaju opću primjenu. Usporcdbom vrijednosti obujama izrađenih dvoulaznihtablica za gospodarsku jedinicu "Belevina" s navedenim tablicama uočile su se velike razlike. 0.5 0.4 oj 0,3 I 0,2 0.1 10 20 30 40 50 60 70 80 90 Prsni promjer - DBH, cm Slika 4. Obujmne razlike tablica Schuberg (1891) i g.j. "Belevina" Figure 4 Volume differencies between Schuberg (1891) and FM U "Belevina " tables Razlike obujama između Schubergovih tablica i izrađenih tablica iznose do 0,43 m3 za promatrani opseg prsnih promjera i visina (Slika 4). Granica od 70 cm prsnog promjera je značajna za nizanje razlika u obujmima. Kod stabala tanjih od 70 cm prsnog promjera razlike iznose do 0,10 m3 i nisu u ovisnosti o visini stabala. Kod debljih stabala razlike u obujmu rastu s povećanjem prsnog promjera i visine stabala. Razlog tomu leži u činjenici daje u uzorku stabala pri izradi Schubergovih tablica većina stabala pripadala tanjim debljinskim razredima (svega 33 stabla od ukupno 5450 stabala uzorka imalo je prsni promjer veći od 67 cm). Ova se usporedba nadovezuje na istraživanja Emrovića (1960a), koji je utvrdio da Schubergove tablice daju premalene obujme za jelu na silikatnoj podlozi u Gorskom kotaru posebice kod stabala s velikim visinama. Usporedba izrađenih tablica sa Špirančevim tablicama pokazala je razlike u obujmu stabala do 0,56 m3. Razlike obujma imaju znatan rast s povećanjem prsnog promjera stabala i ne ovise o visini stabala do prsnog promjera 50 cm (slika 5). Kod stabala prsnog promjera 45 cm razlike iznose 0,13 m3 neovisno o visini stabla. No, kod debljih stabala razlike u obujmu rastu s povećanjem prsnog promjera, ali su manje kod viših stabala. Špiranec (1976) je izradio jedinstvene tablice za jelu bez obzira na geološku podlogu (silikatna, vapne Obujmi stabala do 7 cm promjera iz dvoulaznih tablica gospodarske jedinice "Belevina" veći su od obujama prema Špirančevim i Schubergovim tablicama, 0.6 0.5 <#´ 0.4 > 0,3 0.2 0.1 10 20 30 40 50 60 70 80 Prsni promjer- DBH, cm Slika 5. Obujmne razlike tablica Špiranec (1976) i g.j. "Belevina" FigureS Volume differencies between Špiranec (1976) and FMU "Belevina" tables načka) te je pretpostavka da su navedene razlike u obujmima između ovih tablica rezultat istraživanja stabla jele isključivo na silikatnoj podlozi. No, u istraživanju Špiranec nije utvrdio signifikantne razlike u obujmu stabla jele ovisno o podlozi, stoje u suprotnosti sprijašnjim istraživanjima Emrovića (1960a) koji je utvrdio veći obujam stabala na silikatnoj podlozi, ali na statistički nedovoljnom broju stabala uzorka. Glede nemogućnosti statističke usporedbe modela (razni pristupi konstrukcije tablica), a s obzirom da su usporedbe pokazale razlike između obujama jelovih stabala, pristupilo se izračunu korekcije jednih i drugih tablica na temelju korelograma (Slika 6 i Slika 7) (Quinn &Keough 2002). Na korelogramima obujam sekcioniranih stabala predstavlja nezavisnu varijablu, a obujam prema Schubergovim i Špirančevim tablicama zavisnu varijablu. Vidljivo je da su koeficijenti determinanti (R2 = 0,94) jednaki, ali su regresijski koeficijenti jednadžbe (b,) različiti. Pri korekciji Schubergovih tablica b, iznosi 1,0181 (ili 1,81 %), a Špirančevih 1,0556 (ili 5,56 %), što govori da su obujmi sekcioniranih stabala veći nego kod navedenih autora. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 53 <-- 53 --> PDF |
M. Šušnjar. N. Lukić: DVOULAZNF. TABLICE OBUJAMA STABALA JELE LI GOSPODARSKOJ JEDINICI ... Šumarski list br. 9-10. CXXVIII (2004), 537-544 CD 0) E E 12 3 4 5 6 7 Obujam - Volume (Schuberg 1891), m Slika 6. Korekcija tablica Schuberg (1891) s tablicama g.j. "Belevina" Figure 6 Correction between Schuberg (1891) and FMU "Belevina " tables ZAKLJUČCI - Temelj istraživanja predstavlja uzorak od 1.404 stabla jele koja su posječena u redovnoj sječi etata ophodnjice. Prsni promjeri stabala uzorka kretali su se u rasponu od 20 cm do 85 cm, a visine stabala kretale su se u rasponu od 12 m do 40 m. Sekcioniranje stabla u svrhu preciznog utvrđivanja obujma krupnog drva (do 7 cm) stabla s korom provedeno je na svim stablima uzorka. Obujam stabala do 7 cm promjera s korom prikazan je dvoulaznim tablicama na osnovi izjednačenja podataka obujma stabala Schumacher-Hallovom jednadžbom: sv,„= 0,053 m3 Vrijednosti se obujma povećavaju s povećanjem prsnog promjera i visine stabala. Obujam do 7 cm promjera s korom kreće se od 0,216 m3 za stabla 20 cm prsnog promjera i 12 metara visine do 10,167 m3 za stabla 85 cm prsnog promjera i 40 m visine. V= 0,000075 -d´ h v,dh LITERATURA Benassi , L., 1973: Mensurational research on Abies alba on the Asiago plateau. Italia forestale e montana28(l): 8-12. Benko, M, V Novotny, L. Szirovicza, K. Bezak, B, Vrbck, 1997; Volumne tablice alcpskog bora. Radovi - izvanredno izdanje, Šumarski institut Jastrebarsko, 138 pp. Benko, M., V. Novotny, B. Vrbek, L. Szirovicza, 2000: Volumne tablice hrasta medunca. 2 3 4 5 6 7 Obujam - Volume (Špiranec 1976), m Slika 7. Korekcija tablica Špiranec (1976) s tablicama g.j. "Belevina" Figure 7 Correction between Špiranec (1976) and FMU "Belevina tables Conclusions Vrijednosti obujama dvoulaznih tablica za gospodarsku jedinicu "Belevina" veći su od obujama prema Spirančevim i Schubergovim dvoulaznim tablicama obujma stabala jele. U odnosu na izrađene dvoulazne tablice, Schubergove tablice daju manje obujme za jelu, posebice kod stabala prsnih promjera većih od 70 cm. Usporedba izrađenih tablica sa Spirančevim tablicama pokazala je rast razlika u obujmu stabala s povećanjem prsnog promjera stabala, pri čemu razlike ne ovise o visini stabala do prsnog promjera 50 cm, a kod debljih stabala opadaju s rastom visine. Rezultati korelacijske analize ukazuju da bi se pri primjeni Schubergovih i Spirančevih tablica obujma stabala jele na području gospodarske jedinice "Belevina" i sličnih gospodarskih jedinica u Gorskom kotaru trebale povećati vrijednosti drvnog obujma za 1,81 %, odnosno 5,56 %. - Literature Radovi - izvanredno izdanje, Šumarski institut Jastrebarsko, 68 pp. Božić, M., 2000: Kolika je stvarna zaliha jele u našim šumama? Šumarski list 124 (3-4): 185-195. Čavlović , J., i dr., 1999: Osnova gospodarenja G. J. "Belevine", 1999-2009. Emrović, B., 1960a: Dvoulazne tablice drvnih masa za jelu u Gorskom kotaru. Šumarski list 84 (11-12): 345-356. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 54 <-- 54 --> PDF |
M. Šušnjar, N. Lukić: DVOULAZNE TABLICH OHUJAMA STABALA JELE U GOSPODARSKOJ JEDINICI ... Šumarski list br. 9-10. CXXVI1I (2004). 537-544 Emrović , B., 1960b: O najpodesnijem obliku izjenational des Forests, France, 76 (7): 44 pp. dnačenja funkcije potrebne za računsko izjednaPranjić, A. , 1990: Šumarskabiometrika. Sveučilišna čenje pri sastavu dvoulaznih drvno-gromadnih naklada Liber, 204 pp. tablica. Glasnik za šumske pokuse 14: 49-126. Pranjić, A., N. Lukić, 1997: Izmjera šuma. UdžbeKachigan , S. K., 1991: Multivariate statistical ananik. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, lysis - A conceptual introduction. Radius Press, 405 pp. New York, 303 pp. Qu inn, G.P. & M. J. Keough, 2002: Experimental Križanec , R., 1993c: Uloga evidencije sječe u praDesign and Data Analysis for Biologists. UK ćenju kretanja drvne zalihe preborne šume. Cambridge University Press, Cambridge, 537 pp. Glasnik za šumske pokuse, pos. izd. 4: 111-120. Serdar, V. & I. Šošić, 1981: Uvod u statistiku. Kružić , T., 1993: Izbor regresijskog modela za izjeŠkolska knjiga Zagreb, 452 pp. dnačenje drvno-gromadnih tablica. Glasnik za Špi rance, M., 1976: Tablice drvnih masa jele i smre šumske pokuse 30: 149-198. ke. Radovi 29, Šumarski institut Jastrebarsko, Kump , M. i suradnici, 1970: Poljski pokusi (Metodika 119 pp. postavljanja i statistička obrada). Centar za pri *** Šumarsko tehnički priručnik, Nakladni zavod Zna mjenu nauka u poljoprivredi SR Hrvatske, 86 pp. nje, Zagreb, 1966, 268 pp. Luce , P., 1976: Standing volume tables for Silver fir in the Jura. Document, Section technique, Office SUMMARY: The paper shows results of comparison of volumes of fir trees from forest management unit "Belevine" with volume of fir trees from Schuberg (1891) and Spiranec (1976) double-entry tables. The investigation sample are presented with 1.404 fir trees. Breast height diameters of the trees range from 20 cm to 85 cm while tree heights range from 12 m to 40 m. Sectioning of trees was done on all trees from the sample to preciously determine largewood volume (up to 7 cm diameter) of the trees over bark. Volume of trees up to 7 cm diameter over bark is presented with double-entries tables based on regression of data with Schumacher-Hall equation: V= 0,000075-d svHll = 0,053 m3 Timber volume increases with increasing of DBH and tree height. Volume of trees up to 7 cm diameter over bark ranges from 0,216 m3 for trees with 20 cm DBH and 12 m height 10,167 m3 for trees with 85 cm DBH and 40 m height. Timber volumes from double-entries tables from forest management unit "Belevina" have the higher values than timber volumes from Schuberg (1891) and Spiranec (1976) double-entry tables. In comparison with calculated double-entry tables, Schuberg tables give the lower volumes for fir- trees, especially for trees with DBH up to 70 cm. Comparison of calculated double-entries tables with Spiranec tables presents increasing of timber volume differences with increasing of DBH of trees. These differences are not in dependence on tree heights till 50 cm DBH, but onwards on thicker trees differences decrease with increasing of tree heights. Correction shows the need of increasing timber volumes by 1,81 % with using Schuberg tables or 5,56 % using Spiranec tables. Key words: fir, timber volume, double-entry volume tables |