DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Na svakom stajalištu vodila se rasprava. Pitanja su se uglavnom odnosila na odnos cijene hrastovih trupaca i uložena rada tijekom njege sastojina, posebice u prvim godinama ophodnje, kvalitativnu strukturu mladika te na problematiku racionalizacije njege. Druga tematska ekskurzija pod naslovom "Prirodno pomlađivanje obične jele prebornom sječom u grupama" održana je na prostoru Gospodarske jedinice Belevina. Njome gospodari Šumarski fakultet preko Nastavno- pokusnog šumskog objekta Zalesina. Gostima je prezentiran ustroj nastavno-pokusnih šumskih objekata Šumarskoga fakulteta, njihova uloga u nastavnom procesu, a na terenu metodika prirodnoga pomlađivanja obične jele prebornom sječom u grupama, u sklopu prebornog gospodarenja jelovim sastojinama. Ova je ekskurzija izazvala izuzetno zanimanje gostiju. Govore o tome mnogobrojna pitanja o prebornom gospodarenju uopće, njegovoj primjeni u Hrvatskoj, veličini pomladnih grupa, njihovu rasporedu u prostoru sastojine, načinu povezivanja grupa, dimenziji zrelosti, intenzitetu sječe, udjelu bjelogorice u omjeru smjese sastojina, šumskouzgojnoj ulozi obične bukve u ovim sastojinama i si. Treća tematska ekskurzija bila je upoznavanje sa svjetskim rezervatom biosfere - Velebitom i njegovim šumama. Na početku ekskurzije, u dvorani Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, održane su prigodne prezentacije o Parku i Upravi šuma podružnici Senj. Uslijedila je jednosatna vožnja od Krasna do Štirovače kroz bukovo- jelove šume koja je uvjerila goste u svu njihovu veličinu i ljepotu. Osim toga, sudionicima skupa prezentirane su prašuma Klepina duliba i smrekove sastojine kod Štirovače. Uslijedio je i posjet Zavižanu. Ova je ekskurzija sudionike skupa ostavila "bez daha". Zaključeno je kako su "jelove sastojine na Velebitu najbolje koje smo imali prilike do sada igdje vidjeti" i kako "nestvarno izgleda slika tako bliske i oštre granice između krša s primorske te tako dobrih šuma s Slika 2. Zajednička fotografija sudionika skupa kod Velikog slapa u NP Plitvička jezera (Foto: M. Oršanić) kontinentalne strane planine". Zanimljiva je bila primjedba kako se sastojine na terenu čine daleko zdravije u odnosu na zabrinjavajuće službene podatke o sušenju jele koji su iskazani u tiskanim materijalima. Četvrta tematska ekskurzija imala je za cilj prezentirati mediteransku Hrvatsku. Sudionici skupa posjetili su otok Rab i dio šume Kalifront kojim gospodari Šumarski fakultet preko Nastavno-pokusnog šumskog objekta. Obrazložena im je shema dinamike mediteranskih šuma u nas, njihova regresija i progresija. Objašnjeni su pojmovi makija i garig. Pokazane su dvije sastojine hrasta crnike s crnim jasenom. Osim toga, u Senjskoj dragi prezentirana im je problematika pošumljavanja krša u nas. U raspravi su se sudionici složili s tvrdnjom kako šumu Kalifront možemo smatrati najvećim očuvanim kompleksom hrasta crnike na Mediteranu, ukazano je na veliki znanstveni potencijal crnikovih sastojina, raspravljano je o cilju gospodarenja tim šumama, zaštiti od požara i si. DOJMOVI Na kraju, treba istaći kako je ovim znanstvenim skupom hrvatski pristup uzgajanju šuma odnosno "Zagrebačka škola uzgajanja šuma" doživjela punu međunarodnu afirmaciju. Ocjene sudionika skupa u rasponu od "imate lijepu zemlju i još ljepše šume" do "podigli ste letvicu tako visoko da će se teško netko drugi htjeti prihvatiti organizacije sljedećega susreta" učvrstile su nas u uvjerenju da u Hrvatskoj, glede uzgajanja šuma, dobro radimo. doc. dr. se. Igor Anić Zavod za uzgajanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |