DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 97 <-- 97 --> PDF |
prirodi gljive razvijaju u vrlo složenim uvjetima ekosustava i još uvjek nisu poznati svi uvjeti plodonošenja, zbog čega se u svijetu umjetno uzgaja relativno mali broj vrsta. Najviše se uzgajaju šampinjon (Agaricus bisporus i A. hortensis), bukovača (Pleurotus ostreatus) i šiitake (Lentinula edodes), čiji su uvjeti uzgoja detaljno obrađeni. U ovom dijelu knjige također su opisane najpoznatije metode konzerviranja gljiva koje imaju široku uporabu, što omogućava njihovo korištenje i izvan mogućnosti njihovog sakupljanja u prirodi ili umjetnog uzgoja. U drugom dijelu knjige autor akademik Midhat Usčuplić opisao je 239 terikolnih i lignikolnih gljiva. Već letimičnim pregledom ovog dijela knjige čitatelji mogu steći dojam o raznolikosti svijeta gljiva, njihovih oblika i boja, koje nadopunjuju odlične fotografije u boji. Uz fotografije optimalno razvijenih prezentiranih vrsta gljiva, autor je dao njihove morfološke karakte- Amanita caesarea (Scop.: Fr.) Pers. - blagva Agaricales, Amanitaceae Calocera viscosa (Pers.: Fr.) Fr. - žuta rožnatica Dacrymycetales, Dacrymycetaceae ristike (oblik, veličinu, boju plodišta-šešira ili klobuka, drške, himenofora, omotača, kao i spora) zatim karakteristike konteksta (mesa) plodišta, njihovog mirisa i okusa. Uz ove karakteristike dani su podaci o staništu, vrsti supstrata, vremenu plodonošenja, a za određene vrste gljiva i njihova jestivost. Knjiga je opremljena, uz pregled korištene literature, rječnikom stručnih pojmova i indeksom stručnih naziva gljiva, koji upotpunjuju ovaj fakultetski udžbenik. Iako je namijenjen pretežito studentima šumarstva i šumarskim stručnjacima u privredi, po svojoj koncepciji i sadržaju udžbenik će imati širi krug korisnika i medu studentima i stručnjacima biologije, agronomije, te ljubiteljima prirode, posebice sakupljačima gljiva. Prof. dr. sc. Vladimir Beus |