DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 10 <-- 10 --> PDF |
J. Margaletić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ Da brojnost populacije sitnih glodavaca značajno ovisi o urodu šumskog sjemena potvrdili su i rezultati istraživanja u šumama hrasta lužnjaka i obične bukve metodom linearnog transekta. Ujesen 2000. godine u cijelom arealu hrasta lužnjaka u Hrvatskoj urod je žira bio obilan. A. agrarius je bila najbrojnija vrsta u većini izlova i to posebice u jesen 1999. te u proljeće, ljeto i jesen 2000. godine. Rezultat se može objasniti činjenicom da su istraživane sastojine graničile s poljoprivrednim površinama. Za ovu vrstu karakteristično je da za vrijeme vegetacijskog razdoblja najčešće obitava na poljoprivrednim površinama. Ujesen migrira u šumu (Flowerdew iGardner 1978,Gliwicz 1980). Iako u jesen 1999. godine na području istočnog dijela Hrvatske (lokaliteti Vinkovci, Gunja, Vrbanja) nije bilo uroda žira hrasta lužnjaka, povećana brojnost sitnih glodavaca povezuje se s bogatim urodom žira ujesen 1998. godine, te povoljnim klimatskim parametrima tijekom proljeća i ljeta 1999. godine. Ujesen 1999. godine na ova tri lokaliteta zabilježene su štete na mladim biljkama hrasta lužnjaka (pregrizen korijen 1—4 cm ispod površine tla). U svrhu sprječavanja šteta većega obima, u kasnu jesen 1999. godine na ova tri lokaliteta poduzete su mjere suzbijanja miševa i voluharica primjenom preparata Faciron forte®, što je rezultiralo znatnim smanjenjem populacije glodavaca. Nakon obilnog uroda žira hrasta lužnjaka u jesen 2000. godine te blage i suhe zime 2000/01. na području Hrvatske, brojnost sitnih glodavaca je na većini lokaliteta u proljeće 2001. godine bila veća nego li je to uobičajeno za to doba godine (Jensen 1982, Clarke 1985). Daje dinamika populacije miševa i voluharica u korelaciji s produkcijom šumskog sjemena te klimatskim prilikama, pokazuju i rezultati kontrole brojnosti glodavaca provedenih u svibnju 2003. godine na lokalitetima Nova Kapela, Slavonski Brod, Cerna i Otok, kada je postotak klopki pojedinih transekata sa zabilježenim ulovom iznosio i do 42,28 %. U šumama su dominirale vrste A. sylvaticus iA.flavicollis, te M. arvalis uz rub šume na nasipu uz rijeku Savu. Ovakvi rezultati povezuju se sa srednje bogatim urodom žira hrasta lužnjaka ujesen 2002. godine u istočnom i središnjem dijelu njegovog areala u Hrvatskoj, te vrlo slabim urodom u njegovom zapadnom dijelu. Proljeće 2003. godine zabilježeno je kao vrlo toplo, osobito veljača, što je utjecalo na intenzitet razmnožavanja ovih sisavaca. U prilog tvrdnji da dinamika populacije sitnih glodavaca šumskih ekosustava bitno ovisi o kvaliteti uroda šumskoga sjemena, idu i rezultati praćenja brojnosti na lokalitetu Nova Gradiška (slika 7), gdje se dobiveni rezultati relativne brojnosti glodavaca značajno razlikuju u jednoj sezoni za dva različita tipa staništa. Suprotno slabom urodu žira hrasta lužnjaka u jesen 2001. godine produkcija bukovog sjemena bila je iznimno Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 599-607 bogata. Taj se urod na području Hrvatske smatra jednim od najobilnijih uroda u višegodišnjem razdoblju. Dok su na lokalitetu Nova Gradiška u listopadu 2001. godine u lužnjakovim šumama srednje vrijednosti ulova sitnih glodavaca zabilježene najviše u 5,14 % klopki lovnih transekata, na istom lokalitetu je istovremeno, ali u bukovoj šumi, zabilježen ulov i do 34,96 % klopki. Zima 2001/02. bila je povoljna za razvoj populacije glodavaca, stoje utjecalo na povećanje ulova u proljeće 2002. godine. U ožujku 2002. godine zabilježena je u bukovim šumama najveća prisutnost miševa i voluharica u promatranom razdoblju od rujna 1999. do lipnja 2003. godine. Tada su zabilježeni ulovi i do 72 % klopki pojedinih transekata. Srednja vrijednost okupiranih klopki jedinkama za tu sezonu iznosila je 58,7 %. Iako je urod bukovoga sjemena izostao u jesen 2002. godine, smatra se da su povoljne klimatske prilike tijekom proljeća i ljeta 2002. godine rezultirali daje srednja vrijednost okupiranih klopki iznosila 32,88 %. U ljeto i jesen 2000. godine na lokalitetu Kutina praćena je brojnost sitnih glodavaca u šumama i zatvorenim objektima državnog lovišta "Garjevica" (br. VII/4). Tada je zabilježena povećana brojnost vrste Mus musculus u zatvorenim objektima (skladišta hrane, staja za košute). Postotak klopki s ulovom iznosio je tada i do 39,47. U transektima postavljenim u okolnim šumskim sastojinama zabilježen je vrlo mali ulov glodavaca s A. flavicollis kao najbrojnijom vrstom. Na lokalitetu Kutjevo broj ulovljenih jedinki bio je najveći ujesen 1999. godine (prvi i drugi izlov) dok se tijekom zime 2000. godine ta vrijednost neprestano smanjivala (treći i četvrti izlov) (Tablica 2). Rezultati brojnosti populacija po lovnim transektima bitno su se razlikovali tijekom jednog izlaska, što se tumači razlikom u odabiru glodavaca prema pojedinoj vrsti mamca. Dominantna vrsta u razdoblju izlova je bila A. agrarius što se može objasniti činjenicom da rasadnik i sastojina graniče s poljoprivrednim površinama. Uz A. agrarius utvrđene su i sljedeće vrste: A. flavicollis, A. sylvaticus i C. glareolus. Pri drugom izlovu dominantna vrsta bila je A. sylvaticus. Ova vrsta češće obilazi neobrasle površine od šumske vegetacije nego ostale vrste iz istoga roda (Jiides 1979, Montgomery 1980a,b,c, Gipps 1981). |