DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 108 <-- 108 --> PDF |
OBLJETNICE VRIJEDNOST SUSMELOVIH ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA ZA UREĐIVANJE JELOVIH ŠUMA U povodu 90-godišnjice života emeritusa profesora dr. Lucia Susmela, redovitoga člana Šumarske akademije u Firenci Emeritus profesor dr. Lučio S u s m e 1, redoviti član Šumarske akademije u Firenci dobro je poznat šumarima u Hrvatskoj i u svijetu. Mnogo puta je citirano njegovo ime u svjetskim i hrvatskim šumarskim časopisima, a njegovo ime našlo se i u Šumarskoj encikolopediji (Zagreb, 1987., str. 300). Rado se sjećamo prof Susmela u Hrvatskoj, a posebice za posjeta Gorskom kotaru kojega jako voli i gdje UVOD - Francuski šumari A. Schaeffer, A. Gazin, A. D´Alverny objavljuju već 1930. glasovito djelo Sapinieres (´jelici´) u knjizi na 96 stranica, koju je na engleski preveo M. L. Anderson pod naslovom Silver fir stands 1957., a na japanski Shinishi Osumi 1960. Autori djela Sapinieres opisali su i obradili neke konstante, odnosno uvjete koje treba zadovoljiti kako bi se postigao cilj kontrolne metode: potrajnost sastojine i maksimalni prihod. Glavne tri stalnice ili tri uvjeta su: optimalni obrast, optimalni priljev stabala u sastojinu i optimalna struktura broja stabala u sastojini. Obrast sastojine prvi je uvjet njezine potrajnosti. Obično se izražava temeljnicom u m2/ha ili drvnim volumenom u m3/ha. Autori djela Sapinieres smatraju da je za trajno pomlađivanje jele optimalni obrast, izražen drvnim volumenom u silvama po jednom hektaru, deset puta veći od najviših stabala u metrima. Na primjer, optimalni je obrast 300 silva po jednom hektaru u jelovoj sastojini, u kojoj je najveća visina stabala 30 metara. To se odnosi na srednju drvnu zalihu. Da se dobije drvni volumen prije sječe, treba drvnoj zalihi dodati jednu desetinu uz pretpostavku da je intenzitet sječe 20 %, što znači da će drvna zaliha oscilirati ± 10 % srednje vrijednosti. Donosimo o tome originalni citat: "La densite compatible avec la regeneration continue, exprimee en sylves a 1´hectare, est decuple de la hauteur totale en metres des arbres les plus hauts; par exemple 300 sylves si la hauteur maxima observee est 30 metres. ima mnogo prijatelja i štovatelja, zbog svojih velebnih i korisnih istraživanja u jelovim šumama diljem Europe, pa tako i Gorskoga kotara. Ovaj članak skromni je izraz velikog štovanja prema znanstveniku, humanistu, ekologu-šumaru, esteti, umjetniku, slikaru i velikom čovjeku Luciu Susmelu. Introduction Cela s´entend du materiel moyen. Pour se rapporter au materiel final, il suffit d´ajouter 1/10: car en supposant que Pintensite habituelle de la coupe est de 1/5 du volume, elle fait osciller le materiel de 1/10 en plus et en moins du chiffre moyen" (Schaeffer, D´Alverny, Gazin 1930: 63). U engleskoj verziji, tj. u Andersonovu prijevodu taj citat glasi: "The density compatible with continuous regeneration, expressed in sylves per hectare, is ten times the total height in metres of the tallest tress; for example 300 sylves if the maximum observed height is 30 metres. This refers to the average growing-stock. In order to relate it to the final growing stock, it is sufficient to add 1/10th: for, assuming that the usual intensity of the felling is one of 1/5* of the volume, that makes the growing-stock fluctuate from 1/10* above to 1/10* below the mean figure" (Anderson 1957: 35 i 36). Priljev stabala u sastojinu (prinova ili pomlađivanje) drugi je uvjet potrajnosti sastojine. Ako se u sastojini godišnje siječe 7 stabala po jednom hektaru, onda također godišnji priljev stabala treba biti isto toliki. S obzirom na to daje vrijeme prijelaza stabala iz jednoga debljinskoga stupnja u drugi različito i obično dulje od jedne godine, jasno je da u tanjim debljinskim stupnjevima treba biti veći broj stabala. Na primjer, ako je vrijeme prijelaza stabala iz debljinskoga stupnja (15) u debljinski stupanj (20) dugo 12 godina, onda u debljinskome stupnju (20) treba biti 12 x 7 = 84 stabla. U optimalnim uvjetima godišnji priljev stabala iznosi 7 komada ili 3 m3 po jednom hektaru. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Treći uvjet potrajnosti sastojine je normalna struktura broja stabala. Ona je definirana Liocourtovim zakonom prema kojemu je odnos broja stabala u jednome debljinskome stupnju prema susjednomu izražen kvocijentom od 1,3 do 1,5 prema bonitetu staništa. Na taj se način broj stabala u sastojini može predočiti Liocourtovom krivuljom, koja završava debljinskim stupnjem koji označava zrelost stabla. Fiziološka zrelost stabla definirana je onim prsnim promjerom u sastojini kada u njoj po jednom hektaru nema više zdravih stabala koja uspješno prirašćuju. Zbog teškoća izvoza ili drugih okolnosti i razloga, fiziološka se zrelost može smanjiti na nižu dimenziju, primjerice na 60 cm prsne debljine. PARAMETRI L. SUSMELA ZA NORMALIZACIJU JELOVIH SUMA Susmel ´s parameters for normalisation of fir forests Talijanski zananstvenik Lucio Susmel istraživao je normalitet jelovih prebornih šuma u Bosni i Hercegovini, Francuskoj, Švicarskoj i Italiji. Imajući pred očima vrijednost srednje visine dominantnih stabala, koju je nazvao statura (H), istražio je zavisnost pojedinih Tablica 1 -Table 1 Normalna drvna zaliha po 1 hektaru u m3 Normal wood stock per hectare in m3 Normalna temeljnica po 1 hektaru u m2 Normal basal area per hectare in m2 Koeficijent distribucijske krivulje stabala Coefficient of tree distribution curve Dimenzija zrelosti Maturity dimension H2 G = 0,97 H D = 2,64 H taksacijskih elemenata od stature i objelodanio svoje rezultate u znamenitoj studiji Leggi dl variazione dei parametri della foresta disetanea normale (Parametri normalne preborne šume), L´ Italia Forestale e Montana, Anno XI, fasc. N° 3, Firenza 1956. Donosimo osnovne najvažnije Susmelove parametre za normalnu jelovu prebornu šumu iz spomenute studije (Tablica 1). Za razliku od autora djela Sapinieres, L. Susmel operira s kubnim metrima, a ne silvama. Na taj su način Susmelove korelacije postale vrlo pristupačne praktičnim šumarima, pogotovo ako se uzmu u račun pojednostavljeni parametri, kako su ovdje navedeni. U kasnijim je radovima L. Susmel obradio parametre za bukove preborne šume, posebno u studiji Tipo colturale per lefaggete meridionali (Monti e Boschi, N° 4, Milano 1957.). SUSMELOVA NORMALA ZA 1 HEKTAR MJEŠOVITE JELOVE PREBORNE ŠUME U KOJOJ JE h = 33 m Susmel´s normal for one hectare of a mixed fir selection forest with h = 33 m Višegodišnja svoja istraživanja, dopunjena novim spoznajama, skupio je L. Susmel u svojoj velebnoj monografiji Normalizzazione delle foreste alpine (Padova, 1981., 436 str.). U toj golemoj studiji L. Susmelje konstruirao normale za preborne šume različitog sastava, od čistih jelika do mješovitih šuma s bukvom i smrekom, ali uvijek na temelju osnovnoga pokazatelja, tj. stature, odnosno srednje visine dominantnih stabala (//). Radi ilustracije donosimo ovdje Susmelovu normalu za mješovitu jelovu prebornu šumu u kojoj je statura (srednja visina dominantnih stabala) 33 m. Susmelova normala, prikazana u tablici, predstavlja optimalno stanje koje se nalazi između stanja prije i poslije sječe. Ako se uzme u račun ophodnjica od 10 godina, odnosno intenzitet sječe od 20 %, onda je normalni drvni volumen prije sječe (M) oko 400 mVha, a poslije sječe (m) oko 320 m3/ha, što odgovara godišnjem etatu (prirastu Z/m3) od 8 m3/ha ili 2,2 %. Normalna drvna zaliha (V): V = - (400 + 327) m-7ha Višestruka mjerenja, različiti pokusi i provjeravanja na terenu pokazali su vjerodostojnost Susmelove normale koja je ovdje navedena, dakako, za slične gospodarske i ekološke uvjete. Tablica 2 -Table 2 D, cm N G, m2 20 79 2,48 25 59 2,90 30 44 3,11 35 33 3,17 40 25 3,14 45 18 2,86 50 14 2,75 55 10 2,38 60 8 2,26 65 6 1,99 70 4 1,54 75 3 1,33 80 2 1,01 85 1 0,57 306 31,48 V, m3 Z, m3 Z, % 24,98 0,64 2,57 31,09 0,73 2,34 32,46 0,72 2,23 34,78 0,76 2,19 36,89 0,81 2,19 34,15 0,76 2,21 32,46 0,73 2,25 28,46 0,65 2,27 27,83 0,63 2,26 24,66 0,54 2,21 18,97 0,40 2,09 16,44 0,32 1,92 12,65 0,22 1,72 7,17 0,11 1,49 363,00 8,01 2,20 (Susmel 1981) |