DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 109     <-- 109 -->        PDF

Treći uvjet potrajnosti sastojine je normalna struktura
broja stabala. Ona je definirana Liocourtovim zakonom
prema kojemu je odnos broja stabala u jednome
debljinskome stupnju prema susjednomu izražen kvocijentom
od 1,3 do 1,5 prema bonitetu staništa. Na taj se
način broj stabala u sastojini može predočiti Liocourtovom
krivuljom, koja završava debljinskim stupnjem


koji označava zrelost stabla. Fiziološka zrelost stabla
definirana je onim prsnim promjerom u sastojini kada u
njoj po jednom hektaru nema više zdravih stabala koja
uspješno prirašćuju. Zbog teškoća izvoza ili drugih
okolnosti i razloga, fiziološka se zrelost može smanjiti
na nižu dimenziju, primjerice na 60 cm prsne debljine.


PARAMETRI L. SUSMELA ZA NORMALIZACIJU JELOVIH SUMA
Susmel ´s parameters for normalisation of fir forests


Talijanski zananstvenik Lucio Susmel istraživao je
normalitet jelovih prebornih šuma u Bosni i Hercegovini,
Francuskoj, Švicarskoj i Italiji. Imajući pred očima
vrijednost srednje visine dominantnih stabala, koju
je nazvao statura (H), istražio je zavisnost pojedinih


Tablica 1 -Table 1


Normalna drvna zaliha po 1 hektaru u m3
Normal wood stock per hectare in m3


Normalna temeljnica po 1 hektaru u m2
Normal basal area per hectare in m2


Koeficijent distribucijske krivulje stabala


Coefficient of tree distribution curve


Dimenzija zrelosti


Maturity dimension


H2


G = 0,97 H


D = 2,64 H


taksacijskih elemenata od stature i objelodanio svoje
rezultate u znamenitoj studiji Leggi dl variazione dei
parametri della foresta disetanea normale (Parametri
normalne preborne šume), L´ Italia Forestale e Montana,
Anno XI, fasc. N° 3, Firenza 1956.


Donosimo osnovne najvažnije Susmelove parametre
za normalnu jelovu prebornu šumu iz spomenute
studije (Tablica 1).


Za razliku od autora djela Sapinieres, L. Susmel
operira s kubnim metrima, a ne silvama. Na taj su
način Susmelove korelacije postale vrlo pristupačne
praktičnim šumarima, pogotovo ako se uzmu u račun
pojednostavljeni parametri, kako su ovdje navedeni.


U kasnijim je radovima L. Susmel obradio parametre
za bukove preborne šume, posebno u studiji Tipo
colturale per lefaggete meridionali (Monti e Boschi,
N° 4, Milano 1957.).


SUSMELOVA NORMALA ZA 1 HEKTAR MJEŠOVITE JELOVE
PREBORNE ŠUME U KOJOJ JE h = 33 m
Susmel´s normal for one hectare of a mixed fir selection forest with h = 33 m


Višegodišnja svoja istraživanja, dopunjena novim
spoznajama, skupio je L. Susmel u svojoj velebnoj
monografiji Normalizzazione delle foreste alpine (Padova,
1981., 436 str.). U toj golemoj studiji L. Susmelje
konstruirao normale za preborne šume različitog sastava,
od čistih jelika do mješovitih šuma s bukvom
i smrekom, ali uvijek na temelju osnovnoga pokazatelja,
tj. stature, odnosno srednje visine dominantnih stabala
(//).


Radi ilustracije donosimo ovdje Susmelovu normalu
za mješovitu jelovu prebornu šumu u kojoj je statura
(srednja visina dominantnih stabala) 33 m.


Susmelova normala, prikazana u tablici, predstavlja
optimalno stanje koje se nalazi između stanja prije i
poslije sječe. Ako se uzme u račun ophodnjica od 10
godina, odnosno intenzitet sječe od 20 %, onda je normalni
drvni volumen prije sječe (M) oko 400 mVha, a
poslije sječe (m) oko 320 m3/ha, što odgovara godišnjem
etatu (prirastu Z/m3) od 8 m3/ha ili 2,2 %. Normalna
drvna zaliha (V):


V = - (400 + 327) m-7ha


Višestruka mjerenja, različiti pokusi i provjeravanja
na terenu pokazali su vjerodostojnost Susmelove
normale koja je ovdje navedena, dakako, za slične gospodarske
i ekološke uvjete.


Tablica 2 -Table 2


D, cm N G, m2
20 79 2,48
25 59 2,90
30 44 3,11
35 33 3,17
40 25 3,14
45 18 2,86
50 14 2,75
55 10 2,38
60 8 2,26
65 6 1,99
70 4 1,54
75 3 1,33
80 2 1,01
85 1 0,57
306 31,48


V, m3 Z, m3 Z, %
24,98 0,64 2,57
31,09 0,73 2,34
32,46 0,72 2,23
34,78 0,76 2,19
36,89 0,81 2,19
34,15 0,76 2,21
32,46 0,73 2,25
28,46 0,65 2,27
27,83 0,63 2,26
24,66 0,54 2,21
18,97 0,40 2,09
16,44 0,32 1,92
12,65 0,22 1,72
7,17 0,11 1,49
363,00 8,01 2,20
(Susmel 1981)