DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 110 <-- 110 --> PDF |
Za znanstvenika je najveće dostignuće kada uspije doživjeti ostvarenje svoga znanstvenoga rada. Lučio Susmel je na temelju višegodišnjih terenskih istraživanja u različitim dijelovima Europe, u jelovim šumama postigao rezultate koje je pretočio u operativni život šumarstva. To potvrđuju Susmelovi učenici i sljedbenici koji primjenjuju njegove normale kao model uređene preborne jelove šume. ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI Međunarodni znanstveni skup Osobno mu čestitam i zahvaljujem ne samo na tomu, nego na svim radovima i želim dragom prijatelju Luciu da u mirnim daljnjim godinama provodi ugodan život na otoku Elbi i svojoj kući (Via Delia Mimosa 55, Procchio) slikajući floru i krajobraze mediteranskoga podneblja. Akademik Dušan Klepac PROTUEROZIJSKA I VODOZAŠTITNA ULOGA ŠUME I POSTUPCI NJEZINA OČUVANJA I UNAPREĐENJA IUFRO)y ^—s Dana 23. studenoga 2004. godine u kino dvorani Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Zagreb Ulica grada Vukovara 78, održanje međunarodni znanstveni skup pod slovom Protuerozijska i vodozaštitna uloga šume i postupci njezina očuvanja i unapređenja. Organizatori skupa su: lufro grupa 8.01.00. ekosustavi, Iufro grupa 8.01.08., nizinski šumski ekosustavi Akademija šumarskih znanosti Zagreb, Lesnicka a drevarska fakulta MZLU Brno i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Suorganizatori skupa su: Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, \86o Split, Šumarski institut Jastrebarsko i Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb, a pokrovitelj je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Znanstveni skup je otvorio i pozdravio nazočne (220 sudionika) predsjednik organizacijskog odbora akademik Slavko IVI a t i ć . Dame i gospodo, kolegice i kolege! Velika mi je čast i zadovoljstvo što mogu danas otvoriti ovaj međunarodni znanstveni skup i sve Vas srdačno pozdraviti i zahvaliti na odazivu i dolasku. Posebno pozdravljam glavnog tajnika Josipa Bartolčića , dipl. ing. šumarstva, predstavnika pokrovi |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 111 <-- 111 --> PDF |
telja i sponzora ovoga skupa, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Isto tako pozdravljam pomoćnike ministra istog ministarstva prof. dr. se. Ivicu Grbe a, Roberta Lag inju, dipl. ing. šum. i Milorada Stojanovića, dipl. ing. šum. Pozdravljam prof. dr. Emila Klimu čelnika IUFRO grupe Ekosustavi, koji je zajedno s IUFRO grupom Nizinski šumski ekosustavi, čiji sam čelnik omogućio da kao jedan od organizatora ovog znanstvenog skupa da ovom skupu međunarodno obilježje. Pozdravljam doc. dr. se. Ladislava Sloneka , dekana Lesnicke a drevarske fakulte MZLU Brno, koji je jedan od organizatora ovog skupa. Posebno mu se zahvaljujem i zbog toga stoje ovaj skup jedan od realiziranih dogovora sadržan u "Ugovoru o suradnji" potpisanog 2003. godine između njegovog fakulteta u Brnu i Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čijeg dekana prof. dr. se. Dr. h. c. Mladena Figurica, isto tako pozdravljam. Pozdravljam Božidara Longina , dipl. ing. šum., pomoćnika direktora trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, suorganizatora ovog skupa, Društva koje uvijek stoji na čelu svih progresivnih i korisnih akcija koje hrvatska šumarska znanost provodi. Zbog toga se posebno zahvaljujem. Isto tako pozdravljam suorganizatora ovog skupa, dr. se. Vladu Topića, predstavnika Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, čiji je Institut ove godine obilježio 110 godine rada, na čemu im još jednom čestitamo. Pozdrave upućujem i ravnatelju Šumarskog instituta u Jastrebarskom, dr. se. Miroslavu Benku, koji je uz naprijed navedene i uz Hrvatsko šumarsko društvo u Zagrebu, suorganizator ovog znanstvenog skupa. Danas će nam na ovom znanstvenom skupu biti predstavljeno 26 referata, koje su napisali 69 autora i suautora. Referati će biti podijeljeni u 3 sadržajne cjeline, ali istovremeno vođene istom cilju, koji je napisan u nazivu ovog skupa. Uvjereni smo da će referati i rasprava o njima donijeti zaključke koji će jasno ukazati na protuerozijsku i vodozaštitnu ulogu šume te ulogu šumarskog stručnjaka u složenim odnosima između šume, vode i erozije. Šuma i voda imaju neraskidivu ovisnu vezu, a kvaliteta jednoga i drugog ovisi o tome kako se provode zahvati njege i obnove šuma, gdje glavnu ulogu ima čovjek, šumarski stručnjak. Čovjek je nezaobilazan čimbenik u tim odnosima. Dapače, on je treći član toga čvrstog, međuovisnoga i složenoga sustava. Šuma treba vodu koja joj daje život, voda treba šumu koja je stvara i čuva, a čovjek treba i šumu i vodu, ta dva neophodna čimbenika za život. U stabilnim strukturnim i stanišnim uvjetima šume, na koje možemo utjecati, čista voda postaje blago u službi čovjeka. Čiste vode je ipak sve manje, sve je više tražena te joj je sve viša cijena. Na našu žalost moramo istaći da se zbog vode, isto kao i zbog nafte, već vode ili će se ubrzo voditi ratovi i igrati političke zakulisne igre na svjetskoj razini. U nestabilnim i poremećenim strukturnim i stanišnim uvjetima šume, u uvjetima u kojima šuma nestaje, a tlo, kao dio staništa degradira, voda postaje negativan i destruktivan čimbenik. Ona erozijom uništava i odnosi tlo, koje je šuma tisućama godina stvarala, a izvori zdrave i čiste vode nestaju. U današnje, za šumarstvo Europe a i Hrvatske teško, moglo bi se reći krizno vrijeme, zadnji je čas da uočimo da hrvatske prirodne šume još uvijek dobro funkcioniraju, ali samo zbog toga što se s njima još uvijek kvalitetno gospodari. Radovima na njihovoj njezi i obnovi održavamo ih u optimalnim strukturnim i stanišnim uvjetima te su takve u stanju proizvoditi i ispunjavati gospodarske, ali i općekorisne funkcije. Vrijeme je da shvatimo, ponajprije mi šumari, a onda i šira društvena zajednica, da je drvo samo sporedni proizvod gospodarenja šumama, a da šumarstvo odnosno šumarska struka gospodari šumama da bi one opstale i funkcionirale u optimumu svoje strukture i staništa. Takve najbolje ispunjavaju općekorisnu funkciju izraženu u ekološkim, socijalnim i socijalno-ekološkim funkcijama. Njihovim funkcioniranjem temeljenim na prirodnim zakonitostima i istovremeno na načelima šumarske znanosti, uz ostalo, stvara se, obnavlja i čuva voda. Voda je danas najvrjedniji resurs, a izvire pod okriljem šume i stvara se kao rezultat svestranog odnosa između staništa i biocenoze, unutar šumskog ekosustava. Vrijeme je da šumari glasno kažu, šumarska znanost verificira, a društvo počne uvažavati i vrednovati rad šumarske struke na zaštiti od erozije te proizvodnji, pročišćavanju i skladištenju pitke vode. To je samo jedan manji dio općekorisnih dobara od mnogih koje proizvode šume, vodene na ovim prostorima, hrvatskom šumarskom strukom, a koja nikad nije doživjela pravo vrednovanje. Proizvodimo, pročišćavamo, čuvamo i skladištimo vodu, drugi s njom trguju i koriste je za vlastitu dobrobit, a šumarskoj struci, koja svakim danom tone u sve većoj besparici, ostaje plaćanje vodnog doprinosa. Uvjeren sam da će šumarska znanost na današnjem znanstvenom skupu dati značajan doprinos afirmaciji šumarstva i šuma kao nezaobilaznog čimbenika u zaštiti od erozije i proizvodnji pitke vode. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 112 <-- 112 --> PDF |
Državni tajnik Josip Bartolčić , dipl. ing., službeni predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, pokrovitelja ovoga međunarodnog skupa, pozdravio je nazočne u ime ministra gosp. Petra Čobankovića, dipl. ing. i svoje osobno te uz nekoliko prigodnih rečenica zaželio svima uspješan rad. Skup su pozdravili i dekan Šumarskog i drvarskog fakulteta MZLU Brno, doc. dr. se. Ladislav S1 o nek te dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Dr. h. c. Mladen F i g u r i ć. Sadržaj i raspored izlaganja: 1. Uloga šume u sprječavanju erozije tla, predsjedava akademik Slavko Matić. 1 The Role of Forests in Soil Erosion Control, chaired by Academician Slavko Matić. 10,00- Vicha, Z.: Pedeset godina hidroloških istraživanja u šumama Beskida - Fifty years of forests hydrological research in the Beskydy mountains. Matić, S., I. Anić, M. Oršanić: Uzgojni zahvati kao mjera poboljšanja protuerozijske i vodozaštitne uloge šuma-Silvicultural treatments as a measure of improving anti-erosion and water-protective role of forests. Kantor, P.: Uloga planinskih šuma u redukciji visokih voda i poplava -The role of mountain forests in reducing high waters and floods Topic, V., L. Butorac: Utjecaj šikare bijelog graba (Carpinus orientalis Mili.) na zaštitu tla od erozije u Hrvatskoj -Impacts of oriental hornbeam (Carpinus orientalis Mill.) scrub on the protection of soil from erosion in Croatia. 11,30-Tlapak, V, J. Ćaska, J. Herynek: Utjecaj šume i vegetacije na sprječavanje erozije i zaštitu krajolika od poplave -The effects of forest and vegetation on erosion control and flood-protection of landscape. Gubka, K: Struktura šume sa zaštitnom funkcijom tla na lokalitetu Pusti Hrad, Zvolen -The structure of forest with land protection function in the locality Pusti Hrad, Zvolen. Husnjak, S., N. Pernar, I. Kisić, R. Pernar: Rizik od erozije tla vodom u šumskim ekosustavima Hrvatske -The risk of water-induced soil erosion in forest ecosystems of Croatia. Horek, P., P. Mauer, L. Novak: Šumska žičara Larix - njezina uloga u prirodi bliskom gospodarenju šumama i posebice u sprječavanju erozije tla -Larix forest cableways -implement of the nature oriented silviculture, especially in soil erosion control. Pernar, N., D. Holjević, J. Petraš, D. Bakšić: Pedofiziografski odnosi na poligonu za istraživanje erozije u Abramima -Pedophysiographic relations in the erosion testing site Abrami. Diminić, D., N. Potočić, I. Seletković, M. Gršković: Utjecaj patogene gljive Sphaeropsis sapi nea na protuerozijsku zaštitnu ulogu kulture crnog bora u Istri: Analiza zdravstvenog stanja i stanja ishrane Influence of the pathogenic fungus sphaeropsis sapinea on the anti-erosive and protective role ofaustrian pine plantations in Istria: Analyses of the health and nutrition status. 13,00- 14,30 ručak -lunch 2. Biološka sanacija erozije tla, predsjedava dr. Joso Gračan 2 Biological Control of Soil Erosion, chaired by Joso Gračan, DSc 14,30- Ivančević,V.: Biološko-tehnički radovi na sanaciji senjske bujice "Torrentea" i povećanje vodnog kapaciteta-Biological-technical regulation of the senj torrent "Torrentea "and increasing its water capacity. Gračan, J., S. Perić, M. Ivanković, H. Marjanović: Biološka sanacija erozije na području Like i Istre — Biological control of erosion in Lika and Istra. Perić, S., V. Topic, Z. Orešković, R. Maradin: Biološka sanacija površinskih kopova i deponija prilikom izgradnje autocesta u Hrvatskoj -Biological restoration of sufrace mines and landfills during the construction of motorways in Croatia Durbešić, A., I. Milković: Pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta na južnim padinama Svilaje- Muć s ciljem protuerozijskog djelovanja -Afforesting unstocked forest land on the southern slopes of Svilaja-Muć mountain for anti-erosive purposes. Čavlović, J., M. Oršanić, M. Božić: Gospodarenje privatnim šumama Hrvatske kao ograničavajući čimbenik ispunjenja općekorisnih i gospodarskih funkcija šuma nizinskog područja - Private forest management in Croatia as a limiting factor in the achievement of non-commercial and commercial forest functions in lowland regions. Kucbel, S.: Struktura i prirodna obnova, predplaninske šume obične smreke sa zaštitnom funkcijom u Niskim Tatrama (Slovačka) -The structure and natural regeneration of a subalpine norway spruce forest with protective function in Nizke Tatry mountains (Slovakia). 3. Vodozaštita - uravnoteženje vodnih odnosa u prostoru i pročišćavanje izvorskih voda, predsjedava prof. dr. se. Emil Klimo 3 Water Protection -Balancing Water Relations in the Space and Purifying Spring Waters, chaired by Professor Emil Klimo, DSc 16,30-Klimo, E., J. Kulhavy: Uloga šume u zaštiti kvalitetete vodnih resursa -The role of forests in the protection of quality of water resources. Huska, D., L. Jurik, L. Tatošova: Šuma kao važan dio zdravog krajobraza -Forest as an important part of a healthy landscape. |