DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 111 <-- 111 --> PDF |
telja i sponzora ovoga skupa, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Isto tako pozdravljam pomoćnike ministra istog ministarstva prof. dr. se. Ivicu Grbe a, Roberta Lag inju, dipl. ing. šum. i Milorada Stojanovića, dipl. ing. šum. Pozdravljam prof. dr. Emila Klimu čelnika IUFRO grupe Ekosustavi, koji je zajedno s IUFRO grupom Nizinski šumski ekosustavi, čiji sam čelnik omogućio da kao jedan od organizatora ovog znanstvenog skupa da ovom skupu međunarodno obilježje. Pozdravljam doc. dr. se. Ladislava Sloneka , dekana Lesnicke a drevarske fakulte MZLU Brno, koji je jedan od organizatora ovog skupa. Posebno mu se zahvaljujem i zbog toga stoje ovaj skup jedan od realiziranih dogovora sadržan u "Ugovoru o suradnji" potpisanog 2003. godine između njegovog fakulteta u Brnu i Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čijeg dekana prof. dr. se. Dr. h. c. Mladena Figurica, isto tako pozdravljam. Pozdravljam Božidara Longina , dipl. ing. šum., pomoćnika direktora trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, suorganizatora ovog skupa, Društva koje uvijek stoji na čelu svih progresivnih i korisnih akcija koje hrvatska šumarska znanost provodi. Zbog toga se posebno zahvaljujem. Isto tako pozdravljam suorganizatora ovog skupa, dr. se. Vladu Topića, predstavnika Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, čiji je Institut ove godine obilježio 110 godine rada, na čemu im još jednom čestitamo. Pozdrave upućujem i ravnatelju Šumarskog instituta u Jastrebarskom, dr. se. Miroslavu Benku, koji je uz naprijed navedene i uz Hrvatsko šumarsko društvo u Zagrebu, suorganizator ovog znanstvenog skupa. Danas će nam na ovom znanstvenom skupu biti predstavljeno 26 referata, koje su napisali 69 autora i suautora. Referati će biti podijeljeni u 3 sadržajne cjeline, ali istovremeno vođene istom cilju, koji je napisan u nazivu ovog skupa. Uvjereni smo da će referati i rasprava o njima donijeti zaključke koji će jasno ukazati na protuerozijsku i vodozaštitnu ulogu šume te ulogu šumarskog stručnjaka u složenim odnosima između šume, vode i erozije. Šuma i voda imaju neraskidivu ovisnu vezu, a kvaliteta jednoga i drugog ovisi o tome kako se provode zahvati njege i obnove šuma, gdje glavnu ulogu ima čovjek, šumarski stručnjak. Čovjek je nezaobilazan čimbenik u tim odnosima. Dapače, on je treći član toga čvrstog, međuovisnoga i složenoga sustava. Šuma treba vodu koja joj daje život, voda treba šumu koja je stvara i čuva, a čovjek treba i šumu i vodu, ta dva neophodna čimbenika za život. U stabilnim strukturnim i stanišnim uvjetima šume, na koje možemo utjecati, čista voda postaje blago u službi čovjeka. Čiste vode je ipak sve manje, sve je više tražena te joj je sve viša cijena. Na našu žalost moramo istaći da se zbog vode, isto kao i zbog nafte, već vode ili će se ubrzo voditi ratovi i igrati političke zakulisne igre na svjetskoj razini. U nestabilnim i poremećenim strukturnim i stanišnim uvjetima šume, u uvjetima u kojima šuma nestaje, a tlo, kao dio staništa degradira, voda postaje negativan i destruktivan čimbenik. Ona erozijom uništava i odnosi tlo, koje je šuma tisućama godina stvarala, a izvori zdrave i čiste vode nestaju. U današnje, za šumarstvo Europe a i Hrvatske teško, moglo bi se reći krizno vrijeme, zadnji je čas da uočimo da hrvatske prirodne šume još uvijek dobro funkcioniraju, ali samo zbog toga što se s njima još uvijek kvalitetno gospodari. Radovima na njihovoj njezi i obnovi održavamo ih u optimalnim strukturnim i stanišnim uvjetima te su takve u stanju proizvoditi i ispunjavati gospodarske, ali i općekorisne funkcije. Vrijeme je da shvatimo, ponajprije mi šumari, a onda i šira društvena zajednica, da je drvo samo sporedni proizvod gospodarenja šumama, a da šumarstvo odnosno šumarska struka gospodari šumama da bi one opstale i funkcionirale u optimumu svoje strukture i staništa. Takve najbolje ispunjavaju općekorisnu funkciju izraženu u ekološkim, socijalnim i socijalno-ekološkim funkcijama. Njihovim funkcioniranjem temeljenim na prirodnim zakonitostima i istovremeno na načelima šumarske znanosti, uz ostalo, stvara se, obnavlja i čuva voda. Voda je danas najvrjedniji resurs, a izvire pod okriljem šume i stvara se kao rezultat svestranog odnosa između staništa i biocenoze, unutar šumskog ekosustava. Vrijeme je da šumari glasno kažu, šumarska znanost verificira, a društvo počne uvažavati i vrednovati rad šumarske struke na zaštiti od erozije te proizvodnji, pročišćavanju i skladištenju pitke vode. To je samo jedan manji dio općekorisnih dobara od mnogih koje proizvode šume, vodene na ovim prostorima, hrvatskom šumarskom strukom, a koja nikad nije doživjela pravo vrednovanje. Proizvodimo, pročišćavamo, čuvamo i skladištimo vodu, drugi s njom trguju i koriste je za vlastitu dobrobit, a šumarskoj struci, koja svakim danom tone u sve većoj besparici, ostaje plaćanje vodnog doprinosa. Uvjeren sam da će šumarska znanost na današnjem znanstvenom skupu dati značajan doprinos afirmaciji šumarstva i šuma kao nezaobilaznog čimbenika u zaštiti od erozije i proizvodnji pitke vode. |