DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 114 <-- 114 --> PDF |
unutar strukture državnih administracija - Brandenburg - uz tendenciju da se smanji financiranje iz proračuna na račun samofmanciranja trgovačka društva - primjer: Austrija, Hrvatska, Slo vačka javna poduzeća - primjer: Češka, Poljska, Rumunjska, Litva uz slična nezavisna državna poduzeća. Strategija za razvoj državnih šumarskih organizacija trebala bi sadržavati i- kontinuirano vrednovanje aktualnih rješenja, kako bi se utvrdilo udovoljavaju li budućim izazovima. Slika 2. Domaćin konferencije Poljske državne šume i Ministarstvo okoliša sdesna: Janusz Zaleski, zamjenik generalnog direktora, Zofia Chrcmpinska, Ministarstvo okoliša, Janusz Dawidziuk, generalni direktor Poljskih državnih šuma i Alfred Krol, direktor Direkcije šuma Krakow. Pod 3) Razmijenjena su iskustva o stvaranju ekološke mreže Natura 2000. Državne šumarske organizacije prihvaćaju ideje sadržane u temeljima projekta ekomreže, no područja Nature 2000 koje se nalaze pod gospodarenjem državnih šuma moraju biti u nadležnosti šumara, koji su ujedno kompetentni za pripremu planova za njihovu zaštitu. Tijekom razvoja projekta Natura 2000 šumari nisu bili dovoljno uključeni u proces. Još je uvijek nejasno financiranje sustava Natura 2000 i u državnim i u privatnim šumama. Državna bi šumarska AKTUALNO OREZIVANJE GRANA Uvod Gotovo svi radovi na uzgoju šuma su dugoročno isplativi, a rezultati toga rada vidljivi su i koriste ih u pravilu ljudi u drugoj ili daljnjim generacijama. Upravo ova okolnost čini šumarsku struku i šumare entuzijastima koji ne računaju na brze koristi. Pod 2) Tijekom rasprave sudionici su došli do slje dećih zaključka: koncentracija i globalizacija drvoprerađivačke industrije zahtijeva užu suradnju na regionalnoj razini u interesu državnih šumarskih poduzeća je da kontroliraju cijeli lanac opskrbe drvom do konačnog kupca zbog značajne uloge državnih šumarskih poduzeća u većini zemalja zastupljenih na konferenciji, ista trebaju funkcionirati ne samo kao komercijalna poduzeća, nego moraju uzeti u obzir i gospodarske i socijalne politike svojih vlada. Slika 3. Delegacija Hrvatskih šuma d.o.o., slijeva: mr. se. Josip Dundović, savjetnik direktora, Ana Juričić, prof., predstojnica Ureda direktora, mr. se. Darko Beuk, direktor i Karl-Heinrich von Bothmer, direktor Brandeburških državnih šuma. poduzeća također trebala biti medu korisnicima fondova Europske Komisije za program Natura 2000. Naglašena je i potreba za organiziranjem zastupstva šumarske struke u Briselu. Dogovoreno je da će OBf AG (Austrija) svim sudionicima poslati prijedlog za razvoj metodologije i moguće buduće suradnje u području benehmarkinga državnih šumarskih poduzeća. Mr. se. Josip Dundović - ISPLATIV POSAO Jedan od takvih dugoročno isplativih poslova, koji se nažalost malo izvode, je orezivanje grana, ponajprije u kulturama u kojima je prirodno odumiranje, odpadanje i orašćivanje grana spor i dugotrajan proces i zbog toga oblovina ima veći broj kvrga i sljepica, što joj umanjuje kvalitetu i vrijednost. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 115 <-- 115 --> PDF |
Zahtjevi tržišta Povećanjem standarda i kupovne moći građana, povećavaju se i potrebe za kvalitetnim drvom, tako da se tržištu, unatoč znatno većoj cijeni ne može osigurati tako povećana potražnja, jer su prirodni resursi šuma ograničeni i ne može se ubrzati produkcija drvne mase kao u industriji gdje se može u kratkom roku povećati proizvodnju roba koliko tržište traži. Upravo orezivanjem grana dobiva se oblovina jamačno bez kvrga vidljivih i nevidljivih, za razliku kod trupaca iz prirodnih šuma kod kojih se ne zna koliko ima sakrivenih kvrga. Iz tih razloga, na svjetskom tržištu se za trupce iz stabala koja su jamačno orezivana i koja imaju prirast drvne mase minimalno 35 cm promjera nakon orezivanja, dakle bez kvrga, postižu dobre cijene, na primjer za smreku 500 EUR-a po m3 ili 300 EUR-a po m3 više od iste oblovine, bez vidljivih kvrga i sljepica, odnosno klase izabranog furnira. Tehnika rada Sam posao orezivanja ne zahtijeva posebno kvalificirani rad, već ga mogu obavljati šumski radnici. Orezuju se stabla smreke, ariša, duglazije, bora i bjelogorice, ponajprije na kvalitetnim staništima i u kulturama kada imaju promjer debla 10 do 15 cm i to odabrana plus stabla u količini 200 do 400 stabala po hektaru. Stabla se orezuju najekonomičnije do 5 m visine u nekoliko navrata. Najpogodnije vrijeme je kada miruje vegetacija ili krajem vegetacije, kako bi se ozljede brže zacjelile. Orezivanje se obavlja škarama za voće za tanje i niske grane, a pneumatskim škarama i motornom lančanom pilom na teleskopskoj letvi za grane koje su visoke na deblu ili uz pomoć ljestava, škarama ili pilom. Rez mora biti što bliže deblu, s tim da se ne ošteti kora debla. Dnevni učinak je oko 40 stabala. Slika 1. Nakon sušenja grane smreke oraščivao je njen mrtvi dio punih 140 godina, što jasno ukazuje na moguću dugotrajnost procesa uraščivanja grana nekih vrsta drva. Slika 2. Lančana motorna pila na teleskopskoj letvi za orezivanje do 5 m visine. Evidencije Da bi se moglo točno znati pri prodaji koja su stabla orezivana, mora se svako stablo trajno obilježiti i unijeti pod brojem u skicu i evidenciju. Isplativost Trošak orezivanja iznosi oko 8 kn po stablu, što s očekivanim gubicima od 30 % tokom ophodnje zbog šteta od groma, snjegoloma, oštećenja u predhodnim sječama i dr., to iznosi oko 11 kn po stablu. Ako uzmemo za primjer smreku, čije je stablo orezivano i u sječnoj zrelosti, za 50 godina nakon orezivanja, prvi trupac u stablu od 5 m dužine promjera 50 cm ima drvnu masu 1 m3. Da se to stablo nije orezivalo, najvjerojatnije bi taj trupac bio I klase i ostvarila bi se razlika 3.000 kn po stablu, odnosno ostvarila godišnja kamatna stopa 11,8 % na uloženih 11 kn za orezivanje. Dakle, ostvaruje se prosječna godišnja dividenda od 60 kn po stablu, odnosno po m3 trupca, što na uloženih 11 kn čini fantastičnu profitnu stopu od 545 % godišnje. Zaključak Ulaganjem u orezivanje stabala postiže se iznadprosječni profit i kamatna stopa na uložena sredstva gotovo bez rizika. |