DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 133 <-- 133 --> PDF |
bika vode, koje uz stari Rimski vodovod opskrbljuje Istru pitkom vodom. Motovunska šuma ima sva obilježja tipične nizinske šume, čiji opstanak ovisi o razini podzemne vode rijeke Mirne. Lužnjak, jasen, brijest i druge vrste tipični su elementi nizinske šume. Na rubnome dijelu nalazi se kultura taksodija koja datira još iz 30-ih godina prošloga stoljeća. To su ogromna, prekrasna stabla sa širokom piramidalnom krošnjom, ravnoga debla i koljenastih izraslina korijena, koje do visine jednog metra izlaze iz vlažnoga tla. Posebno obilježje Motovunske šume je to stoje ona "epicentar" poznatog istarskog tartufa, koji se u Istri javlja ispod površine zemlje u dolini rijeka Mirne i Raše. Ima ih više vrsta, a najpoznatiji je plemeniti bijeli tartuf (Tuber magnatum Pico) čija vrijednost doseže iznos od nekoliko tisuća Eura po kilogramu (ovisno o veličini). Najvećega do sada je u listopadu 1999. g. našao gospodin Giancarlo Zigante . Težio je 1,31 kg i upisan je u Guinnessovu knjigu rekorda. Ova kulinarska delicija, na granici hrane, začina i afrodizijaka, ujesen aktivira mnogobrojne tartufare sa psima tragačima različitih pasmina i to podsjeća na zlatnu groznicu. Tijekom sezone pronađe se oko 5 tona bijelog tartufa i mnogo više ostalih vrsta. Mi smo u večernjem obroku kušali "razumnu" dozu i lako je povjerovati da uz dobro vino ima čudesno djelovanje. Prije povratka u hotel "Kaštel" posjetili smo lugarnicu u Livadama, mjestu gdje se događaju mnogobrojne manifestacije. Drugi dan krenuli smo rano autobusom do Fazane, gdje smo se već u 10 sati popeli na brodić koji nas je za 10-ak minuta prevezao preko 3 km širokog Fažanskog kanala do lučice Velog Brijuna. Brijunski otoci, njih ukupno 14, površine 736 ha (Veli Brijun ima površinu od gotovo 700 ha), ukupnog opsega od 46,6 km, predstavljaju veličanstveno djelo prirode i čovjeka koji je oblikovao tu ljepotu prirode, vodeći računa da ne poremeti sklad tišine i života. U lučici Velog Brijuna sjeli smo na izletnički vlak (ima ih više) i uz pratnju stručne voditeljice krenuli na obilazak otoka. Tijekom više od 2 h vožnje dobrim putovima upoznavali smo se s poviješću otoka od ilirskog doba do današnjih dana. Intenzivni razvoj otočja počinje 1893. g., kada je njihov vlasnik Paul Kupelwieser, austrijski industrijalac, počeo stvarati na Brijunima turističko središte europskog visokog društva. Bilo je potrebno prethodno sanirati malarična područja, u kojoj je akciji osobno sudjelovao bakteriolog i nobelovac Robert Koch. Poslije rata, u razdoblju od 1947. do 1980. godine razvoj otočja vezanje za ime Josipa Broza Tita, koji je na Velikom Brijunu imao službenu, a na otoku Vangi privatnu rezidenciju. Tada su Brijune posjetili mnogi državnici koji su odsjedali u luksuznim objektima, okruženi okolišem i sadržajima koji se rijetko gdje u svijetu mogu naći na jednome mjestu. Posebna briga posvećena je prirodnim i kulturnim vrijednostima. Na otoke su naseljene mnoge egzotične vrste životinja i biljaka, a u safari parku nastanjene su žirafe, antilope, zebre i mnoge druge životinjske vrste. U zoološkom vrtu nalaze se slonovi (koje je poklonila Indira Ghandi), tigrovi, lavovi, leopardi i druge životinje. Danas se brojno stanje zbog šteta na vegetaciji održava na oko 700 grla jelena i 300 grla muflona. Na otoku žive mnoge autoktone vrste te vrlo veliki broj ptica. Slika 4. Veli Brijun - grupa izletnika okupljena oko masline stare Slika 5. Predsjednik HŠD-a ogranka Buzet Ivan Pentek pozdravlja 1600g. izletnike na rastanku u konobi "Volte" u Kozarima |