DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 136 <-- 136 --> PDF |
Veli (690 ha, dug 4.5, širok 3 km) i Mali Brijun, te treći vrlo poznat, teško dostupan "običnim smrtnicima" Vanga, obitavalište druga Tita. Brijuni se pružaju u dužini od 6 km, a od Fazane udaljeni 2 km. Najviši vrh je na V. Brijunu s kotom 42 m, imenom Straža, na kojoj se nalazi tvrđava "TEGETTHOF" iz doba Austrougarske. Tlo je prekriveno crvenicom, na kojoj se izmjenjuju prostrane travnate površine s gustim šumama hrasta crnike i lovora koje prekrivaju 50 % površine otoka, što se doima izgledom velikog golf igrališta. Ljeta su ugodna s prosječnom temperaturom od 22,5 "C, a siječanjska 5,8 °C, sa 900 mm padalina. Na otoku postoje 3 hotela, a iz vremena Titovog boravka i 6 vila, od kojih su 3 pripadale: po zanatu abađiji, a po vokaciji političaru Aci Rankoviću, druga Vladimiru Bakariću, a treća Edvardu Kardelju. Ostale tri koristio je drug Tito kao rezindencijalne objekte. Tek 1984. otvorenje za posjet pučanstvu. Otoci su bili naseljeni u predpovijesno doba prije 4000 godina, a od 177 godine borave Rimljani, od kojih datiraju i nalazišta arheoloških ostataka iz I. stoljeća, najljepše uvale otočja, "Verige" V Brijuna. Selidbom naroda izmjenjuju se mnoge vlasti od Ostrogota, Bizanta, Franaka, Mlečana, Napoleona, a Brijune od Mlečanina Franginija 1893. kupuje industri jalac Wild, a taj preprodaje austrijskom magnatu čelika Paulu Kupelwieseru, koji ga pretvara u ljetovalište. Kako je na V Brijunu bilo močvara, prijetila je opasnost od malarije, pa je Kupehveiser doveo Nobelovca dr. Roberta Kocha, koji je uspio sanirati močvare od 19001901 g. zatrpavanjem depresija. Kupleweiser postavlja spomen-ploču dr. Kochu, te u čast stjecanja Nobelove nagrade podiže skladnu aleju pinije (1905. god.). Vlakićem po cesticama pregledali smo mnoga značajna povijesna nalazišta, maslinu staru 1700 godina, koliko i grad Split u kojemu smo ove godine slavili njegovu obljetnicu rođendana i postojanja. Prošetali safari-parkom pokraj žirafa, zebra, deva, antilopa, nojeva i indijskih svetih krava, te "zatočeništva" slona Sonny i slonice Lanke. Vlakić se zaustavio na početnom mjestu kod muzeja Josipa Broza Tita. U prizemlju se nalazu balzamirane uginule divlje životinje zoološkog vrta i safarija, a na katu izložbeni postav fotografija boravka Tita na Brijunima, iz 1947. g. kada je prvi put stupio na Brijune te poslijednjom fotografijom 29. kolovoza 1979. u bijelom odijelu, već teško bolestan. U Titovo doba Brijune je posjetilo 250 svjetskih odličnika, a medu njima 90 predsjednika država. Izložbu mnogobrojnih fotografija kroz dvije poveće dvorane pregledao sam zajedno s mojim kolegom Baričkom, pa smo usputno komentirali kako je drug Tito po svom izvornom zanatu bio kovač, kasnije prekvalificiran u bravara koji je istovremeno svirao glasovir, govorio ruski i engleski, služio se s još ponekim jezikom, koji je napisao tomove i tomove knjiga i memoara. Slika 4. Barićko na izložbi (Foto: Z. Lalić) Nastavili smo posjet Istri, ravno prema Puli, najve ćemu gradu Istre, burne prošlosti. Poradi malo raspoloživog vremena "prošarali" smo je našom "strijelom" saznavši da se razvila iz predantičkog doba procvatom u vrijeme cara Augusta, prošli pored slavoluka Sergijevaca (I. stoljeće), zastali kod simbola Pule-Arene iz 1-2 stoljeća te doznali da brojni okupatori i zaposjednici tijekom stoljeća napuštaju Pulu kao posljednji Englezi 15. rujna 1947., i predaju je Jugoslaviji. Stižemo napregnutim programom po vedrom i sunčanom vremenu u Rovinj, na rivu, gdje nas dočekuje upravitelj šumarije Rovinj, dipl. ing. Marijan Kolić s revirnikom dipl. ing. Pajićem i vodi nas u restoran "Terrazza panoramica lovor" s prelijepim pogledom na stari uzvišeni grad okupan suncem, iz kojega se u nebo vinuo vitki zvonik crkve Sv. Eufemije, na vrhu s pozlaćenim kipom svetice zaštitnice pomoraca, a okreće se ovisno o smjeru vjetra. Upoznali su nas da gospodare sa 6220 ha šuma i šumskog zemljišta na gospodarskim jedinicama: "Rovinj" (4793 ha) te G.J. "Rovinj - posebne namjene priobalnog područja" (1427 ha) u kojima se nalaze kulture crnogorice, panjače cera i medunca, panjače crnike i bjelograbića, makije, a u G.J. "Posebne namjene" pod parkovnim površinama je 150 ha, te 19 ha močvara". Dodatne poslove imaju u hortikulturi, kao i u Šumariji Poreč svezom turističkog obilježja, a ljeti su im pod nadzorom 5800 ha privatnih površina. Dok smo ćakulali i čekali objed zabavljao nas je naš glazbenik i veseljak, kolega Edo Kržanić, (otočko-vinkovački-viški), izvadivši iz futrole havajku zabavljajući nas evergreenima. Nakon ručka kolega Kolić odveo nas je u Rovinj i u crkvu Sv. Eufemije, provukli smo se kroz gradska vrata Balbijevog slavoluka (1678) najpoznatijom ulicom strmog uspona, kamenite ulice Grizija, ulicom likovnih umjetnika, galerija slika i suvenira. Napuštajući Sv. Eufemiju, oprosti li smo se na toplom i prijateljskom, srdačnom prijamu kolega Kolica i Pajića. |