DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 32 <-- 32 --> PDF |
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Šumarski list br. 11-12, CXXV1I1 (2004), 609-626 daily mined hunting areas. During all that time, regular hunting management hasn ´t stopped. Only after the war there occurred the conditions for a detailed research. In addition to the counting of game, the records on hunting management and data from the management plans were used. For purpose of creating conditions for further success of hunting management and the research itself, the ruined sites and habitats, hunting-management installations and roads had to be recovered and professional staff had to be adequately educated. The results of the research show that in the mentioned hunting grounds between 1991 and 1995 and further until 2002, 1470piecies of deer were lost. In addition to that, the increment in amount of 224 calves was lost. The stock of 20 pieces of fallow deer vanished completely. The stock of roe deer in the period from 1991 to 1995 shows a shortfall by 625 pieces. By analysing the continuation of the aggression influence until 2002, there is a record of another 1000 pieces of roe deer and 320 fawns lost. During the aggression period there were no official hunts taking place. In the period of recovery between 1996 and 2002, the seven years were inufficient time to reach the numerical strenght of the red deer and roe deer stock from the pre-war time between 1985 and 1990. In addition to the big game that is the direct research subject, there are also records of other animal species hurt in this area. These data concern both hunting grounds collectively. The wildboar stock wasn ´t damaged, mainly due to the fear of trichinosis and other contagious diseases present, as well as the poor controll of health condition trends. Due to the way of hunting management, biological and ecological demands of the red deer, the most valuable big game in the Spačva forests and the conformity with the demands of other game managed in this area, I suggest the integration of the hunting grounds Spačva north and Spačva south. As a model of forest and game management it is suggested to maintain and further improve an integral way of management, with the hollistical approach to the forest and game issues. Key words: Spacva, Hunting, Hunting Management, Game, Red deer, Fallow deer, Roe deer, Wild boars, Growing stock, Consequences of the Agression against the Republic of Croatia |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 31 <-- 31 --> PDF |
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAĆVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626 Kozarac , J., 1897.: O uzgoju posavskih hrastovih sas- nju, Glasnik za šumske pokuse posebno izdanje tojina u prvim periodima ophodnje, Š. L. 1897., 4: Zagreb, str. 147-154. str. 1-15. Rauš , Đ., 1972.: Karta šumskih zajednica spačvan Kraljić,B., 1991 a.: Zakupnina za lovište-trošak ili skog bazena i okolice Vinkovaca, GZH, Zagreb, dio akumulacije, mjesto i raspoređivanje pri kal-Rau š , Đ., 1987.: Spačva, suvisli kompleks lužnjakokulaciji lovnoga gospodarenja, (rukopis predan vi h šura a u s i ivno m području rijeka Spačve i za tisak), Zagreb, str. 1-6. Studve, U: Šumarska Eniklopedija 3, Zagreb, Matić , S., 1990.: Njega sastojinaproredom u mladim, str. 250. srednjedobnim i starijim sastojinama hrasta luž- Vuke 1 i ć, J., Đ. R au š, 1998.: Šumarska fitocenolonjaka u Spačvanskom bazenu. Seminar o prore- gij a ; šums k e zajednice u Hrvatskoj, udžbenik, dama u lužnjakovim šumama, Zagreb, str. 1-43. Šumarski fakultet Zagreb, Zagreb, str. 1-310. Raguž, D., M. Grubešić, 1993.: Posljedice agresije na Republiku Hrvatsku u lovnom gospodare- ABSTRACT: The thesis analyzes the consequences of the 5-year-long intensive aggression on RC in the area of the Spačva basin in Eastern Slavonija, which have affected the game stock, hunting ground installations and the overall hunting management. The research takes into account the data on the game counting and shooting rates between 1985 and 2002 in the hunting grounds Spačva north and Spačva south. The total area of these hunting grounds under research amounts to 35,826 ha. In order to be able to clearly monitor and get an insight into the state of the basic game stocks, three periods have been analyzed: before the aggression 1985 -1990 during the aggression 1991 -1995 after the aggression (recovery time) 1996 -2002 The object of the research is big game managed in this region: red deer fCervus elaphus L.), fallow deer (Dama dama L.), roe deer (Capreolus capreolus L.) and wildboar (Sus scrofa L.). For each kind of the game mentioned there were analyses made regarding the numerical strenght of the basic stocks, increment and shooting rates. The goal of the research was to define whether and in what degree were the numbers, structure, quality and value of the basic game stocks disturbed under the consequences of the aggression in these areas. Finally, the research goal is also to suggest ways and measures to improve the overall state within the hunting grounds in the post-war recovery period. The mathematical-statistical data analysis was made in order to define the differences of the numerical strenght of the game in the hunting grounds Spačva north and Spačva south in the above mentioned three periods. The testing of mean values and deviation from mean values of the game numbers within the basic stocks has shown that in most cases there are considerable statistical differences for the period of aggression and the recovery in comparison to the time before the war. On the mean value basis in the mentioned periods there were magnitudes defined for the variation of numbers within the basic stocks and the shooting rates. Comprehensive preparations were necessary to carry out the research that lasted for 12 years - 5 years during the aggression and 7 years of post war recovery. For all three game species and three periods mentioned there are table and graphical data presented. The research was carried through also during the war period between 1991 and 1995 in spite of many risks, espe |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 30 <-- 30 --> PDF |
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAĆVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626 gubitaka u prirastu koji iznosi daljnjih ukupno 130 grla divljači oba spola. Divlja svinja - Wildboars Stanje kod divljih svinja je drukčije. Zbog ranije navedenih razloga, divlja svinja je narasla u broju za vrijeme agresije, i to za prosječnih 25 grla godišnje. U sanacijskom razdoblju taj broj je još znatno povećan, na prosječnih 67 grla više nego u prijeratnome razdoblju. Tablični i grafički prikazi daju slike posljedica agresije na RH u lovištima "Spačva sjever" i "Spačva jug", promatrano za svako lovište zasebno. Ukupno za oba lovišta dolazi se do sljedečih podataka: C) Spačva sjever i Spačva jug zbirno - Spačva north and Spačva south collectively Jelen obični - Red deer Za vrijeme agresije (1991 - 1995), na temelju prosječnih izračuna izgubljeno je u matičnom fondu 735 grla. U razdoblju sanacije (1996 - 2002) nije postignut predratni fond, pa se i u tom razdoblju pojavljuje gubitak od 735 grla ili ukupno kao posljedica agresije gubitak fonda jelenske divljači dosegao je broj od 1470 grla, u razdoblju od promatranih 12 godina. Za isto razdoblje izostao je prirast od 224 teleta. Jelen lopatar - Fallow deer Fond jelena lopatara iznosio je 1990 godine samo 20 grla, međutim u prve dvije godine rata nestao je ci- LITERATURAAndrašić , D., 1974.: Lovstvo jugoistočne Slavonije, str. 387-410, zbornik Simpozija o 100-toj obljetnici znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije, JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Zagreb. Androić , M., 1975.: Prethodni rezultati timskog istraživanja uzroka sušenja hrasta u slavonskim šumama, zbornik Simpozija o 100 godina znanstvenog organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije, JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Zagreb, str. 59-78. Bertović,S. , 1971.: Regionalne klimatske i šumskovegetacijske značajke Posavine. Savjetovanje o Posavini (Zagreb 27-29. 1.71), Zagreb 1971. Car , Z., 1964.: Problem usklađivanja interesa lovne proizvodnje sa interesima šumske proizvodnje u Hrvatskoj. Šumarski list, str. 476-488. Čeovoić,I. , 1940.: Lovstvo, Zagreb, str. 1—445. Dekanić , I., 1980.: Način i intenzitet proreda u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba. Složena šumsko- gospodarska organizacija "Slavonska šuma", Zagreb, s. 1-120. jeli taj fond te s njime i odgovarajući prirast. Populacija lopatara nije više obnovljena. Srna - Roe deer Izgubljeni broj grla srneće divljači u oba lovišta u razdoblju agresije, u odnosu na predratno stanje iznosi 625 grla. U razdoblju sanacije također nedostaje 399 grla, pa je ukupan gubitak fonda srne, kao posljedica agresije 1024 grla. Za tih 12 godina izostala su 323 laneta kao posljedica gubitka rasplodnog fonda. Divlja svinja - Wild boars U razdoblju agresije, nađeno je, u odnosu na prijeratni prosjek, 27 grla više. U razdoblju sanacije broj divljih svinja povećanje za oko 100 grla Dakle za vrijeme agresije ne samo da fond divljih svinja nije devastiran, već je naprotiv povećan za 27 grla. Obrazloženje je u činjenici daje tome pridonio strah od zaraznih bolesti, osobito trihineloze, jer u tim uvjetima nije bilo moguće osigurati valjanu veterinarsku kontrolu. Osim toga, stoka, odnosno domaće svinje iz okupiranih sela bile su napuštene, što je dovelo do križanja s divljim svinjama i povećanje broja svinja u lovištima. Na temelju iznijetih podataka, vidljive su posljedice agresije na RH u promatranom razdoblju. Treba napomenuti daje legalni i planirani odstrel u tom razdoblju potpuno izostao ili bio neznatan, tako da nije mogao utjecati na brojno stanje krupne divljači u spačvanskim lovištima. - Literature Dekanić , I., 1991.: Utjecaj strukture na njegu sastojina proredom u sumi hrasta lužnjaka i običnog graba (Querco roboris-Carpinetum illyricum Anić). HAZU - Centar za znanstveni rad, Vinkovci, str. 1-154. Figurić , M., 1996.: Uvod u ekonomiku šumarskih resursa, Šumarski fakultet, Zagreb, udžbenik, str. 1-241. Grubešić , M., 1996.: Utjecaj prirodnih i gospodarskih čimbenika na kvalitetu stojbine divljači, Disertacija obranjena na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 1-157. Grubešić,M., D. Tucaković, 2002.: Spačva- iznimno vrijedno stanište životinjskoga svijeta, Znanstveni skup Retrospektiva i perspektiva gospodarenja u šumama hrasta lužnjaka s naglaskom na Spačvu, Vinkovci 8. i 9. studenoga 2002. (Rad predan za tisak u zborniku). Klepac , D., 1969.: Opadanje prirasta u našim vrijednim hrastovim šumama, (Diminution of increment in our valuable Oak forests), Zagreb, Šum. list, str. 85-91. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 29 <-- 29 --> PDF |
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAĆVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Šumarski list br. 11-12. CXXVIII (2004), 609-626 gubitak. Međutim, zanimljiva je činjernica da se od 1990. do 2002. godine, dakle za 12 godina nije moglo ponovno uspostaviti prijeratno brojno stanje jelenske divljači. Jedino su telad gotovo dostigla predratno brojno stanje, stoje odraz dobre politike usmjeravanja dinamike razvoja populacije. Svako će lovno gospodarenje biti usmjereno na uštedu košute kao jednu od bioloških mjera sanacije fonda. Jelen lopatar- Fallow deer Predratni fond lopatara od 20 grla u trećoj ratnoj godini (1993.) potpuno je istrijebljen. Da bi se obnovila populacija lopatara bilo bi neophodno unijeti u lovište odgovarajući broj ove divljači za uspostavu stabilnog matičnog fonda. Svakako, hrvatska lovna struka i znanost zna da Spačva nije stojbina za uzgoj jelena lopatara u prirodnim uvjetima. Srneća divljač - Roe deer Raščlanjujući stanje u populaciji srneće divljači u razdoblju agresije na Spačvanskome području, mogu se također uočiti znatne štete. To se vidi iz predočenih tablice A 1.3. i grafikona A 1.3. Usporedi li se 1990. godina s 1995., za 5 ratnih godina nestalo je 192 grla srneće divljači, ne računajući izgubljeni 5-godišnji prirast, odnosno 30 % (bez prirasta), u odnosu na prijeratno stanje. U tome je razdoblju izgubljen prirast od 220 lanadi oba spola. Budući da srna u prosjeku ima dvoje lanadi, bilo bi moguće da se tek za 12 godina približi brojno stanje srneće divljači onome iz 1990. godine. Treba popraviti omjer spolova u korist srna u omjeru 1 : 1,2 (M : Ž). Godine 2002. zabilježeno je više srnjaka, što nije pravi omjer. Međutim, u svim drugim godinama od 1996 - 2001. evidentiranje omjer spolova u korist srna. Otvara se općenito pitanje politike gospodarenja srnećom divljači u Spačvanskome bazenu, pa i u lovištu Spačva sjever. Dakle, štete na srnećoj divljači u istraživanom razdoblju neosporne su u broju grla. Divlja svinja - Wild boars Analizirajući kretanje brojnog stanja divljih svinja u lovištu Spačva sjever za razdoblje do agresije, za vrijeme i nakon okupacije i ratnih zbivanja, vidi se posve drukčije stanje u odnosu na drugu krupnu divljač. Ako se brojno stanje divljih svinja iz 1990. godine usporedi s brojem grla 1995., uočava se manjak od 110 grla. Usporedi li se prosječna stanja ta dva razdoblja 1985 - 1990., prosjek je 135 grla dok za razdoblje 1990 - 1995. prosjek iznosi 165 grla. Prema toj usporedbi pojavljuje se prosječno 30 grla više divljih svinja za vrijeme okupacije i agresije nago ranije. Usporedbom ukupnog brojnog stanja ta dva razdoblja (808 : 811) račun pokazuje 3 grla više za vrijeme agresije. U razdoblju 1996 - 2002. godine (poratno razdoblje) fond divljih svinja porastao je za 77 grla. To je u odnosu na 1990. više za 359 grla. U odnosu na zbirni iznos svih 5 ratnih godina, 2002. godine povećanje iznosi 366 grla ili prosječno godišnje 33 grla u odnosu na 1990. godinu, ili 6 grla više u odnosu na ratno razdoblje. Na grafičkom prikazu A 1.4 vidi se da agresija na to područje nije utjecala na kretanje brojnog stanja divljih svinja. Izuzetak je 1995. godina koja za sebe daje (usporedne) gubitke od 110 grla u fondu u odnosu na 1990. godinu. Nema značajnih poteškoća u procesu sanacije brojnoga stanja fonda divljih svinja s obzirom na broj grla u prirastu. Gotovo nepromijenjeno stanje fonda divljih svinja za vrijeme agresije na području Vinkovaca, odnosno lovišta Spačva sjever, može se obrazložiti, kako je već ranije navedeno, strahom od odstrjela radi zaraznih bolesti, a s druge strane iz ugroženih i okupiranih okolnih sela, stanoviti broj domaćih svinja nalazio je utočište u šumama Spačve. B) Spačva jug - Spačva South B. 1 Raščlamba brojnoga stanja divljači - Analysis of game population Jelen obični - Red Deer Analizirajući probleme kretanja brojnog stanja jelena običnog u tri razdoblja 1985 - 1990, 1991 - 1995. i 1996 - 2002. godine, može se zaključiti daje za vrijeme agresije jelen obični stradao nešto manje u odnosu na Spačvu sjever. Podaci o kretanju brojnog stanja vide se u tablici B 1.1. i slikovito na grafikonu B 1.1. U razdoblju 1985 - 1990. bilo je prosječno 177 grla. Srednji broj grla 1991 - 1995. u razdoblju agresije 109 grla. Srednji broj grla u sanacijskom razdoblju 1996 2002. je 136 grla. Prema ranije opisanoj računici, izravni gubitak za ratno razdoblje iznosio je 340 grla, ne računajući prirast. U prirastu je izgubljeno 130 teladi. Sanacijsko razdoblje počelo je 1996. sa svega 96 grla, a u 2002. godini postignuto je brojno stanje jelena od 200 grla. Ipak s prosječnim 41 grlom manje nego u prijeratnome razdoblju, gubitak u broju grla bez prirasta za ovih 7 godina iznosio bi 287 grla. Srneća divljač - Roe deer Raščlanjujući brojno stanje srneće divljači u tri istraživana razdoblja, iz tablica i grafičkih prikaza vidi se daje srneća divljač i ovdje doživjela sličnu sudbinu kao i jelen obični. Gledajući prosjeke za pojedina razdoblja, može se zaključiti da prosječno godišnje u ratnome razdoblju nedostaje 57 komada srneće divljači, što znači da cjelokupno u razdoblju agresije nedostaje 285 grla, bez |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 28 <-- 28 --> PDF |
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAĆVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Šumarski list br. 11-12, CXXV11I (2004), 609-626 Statistička raščlamba govori sljedeće: U sva tri razdoblja kod jelenske divljači nema signifikantne razlike u svim kategorijama i ukupno, osim teladi u razdoblju II-III je 99 % signifikantna razlika. Kod srneće divljači 99 % signifikantna razlika je kod srna za razdoblje I -I I i II-III, te ukupno za razdoblje II-III. U divljih svinja signifikantna razlika od 99 % je u II-III razdoblju kod veprova, krmače i ukupno, te kod krmača u I—111 razdoblju Analiza standardnih devijacija (STDEV) odnosno varijanci pokazuju nam da postoji varijabilnost i u lovištu Spačva jug sviju vrsta divljači, a najviše kod div 5. RASPRAVARepublika Hrvatska doživjela je tragične posljedice agresije u razdoblju od 1991 - 1995. godine U vinkovačkome području jako su stradale šume, osobito Spačvanski bazen. Teško je stradalo sve stoje živjelo u tim šumama, ponajprije divljač. Svršetkom rata, kada su se stvorili uvjeti, u svrhu sagledavanja posljedica agresije i donošenja odgovarajućih odluka radi sanacije zatečenoga stanja, trebalo je provesti istraživanje stradanja divljači u spačvanskim lovištima. Radi što boljeg pregleda i shvaćanja složenosti problematike, bilo je nužno prikazati stanje u lovstvu u Spačvanskim bazenu kroz duže povijesno razdoblje. Zbog prirodne nedjeljivosti područja Spačvanskoga bazena istraživanjem je obuhvaćen čitav prostor šumskoga kompleksa Spačva, a radi lakšega pregleda, obrada i interpretacija rezultata istraživanja su razdijeljena na 2 cjeline, a to su: A) Lovište Spačva sjever površine 17 734 ha B) Lovište Spačva jug površine 18 092 ha Radi sustavnosti rada i mogućnosti usporedbene obrade, podaci o broju grla divljači prikazani su u tri gospodarska razdoblja: I 1985. do 1990. godine - razdoblje prije agresije na RH, II 1991. do 1995. godine - razdoblje trajanja Domovinskoga rata i okupacije dijela istraživanoga područja, i III 1996. do 2002. godine - poslijeratno razdoblje (vrijeme sanacije) Ponajprije su raščlanjivane štete na divljači, i to izravne štete u smanjenju broja grla u matičnim fondovima sljedećih vrsta: jelen obični jelen lopatar ljih svinja. Kako se radi o diskontinuiranoj varijabli, a u varijabilitetu su uključeni različiti uzroci koji utječu na migraciju divljači, dovoljno je interpretirati samo srednje vrijednosti (Average). Opći zaključci mogu se svesti na sljedeće: Da u lovištu Spačva -jug postoji problem nestanka izvjesnoga broja jelena običnog, srna i krmača, dok kod populacije jelena običnog telad pokazuje signifikantnu razliku, što može upućivati daje upitna reprodukcija tijekom drugog razdoblja 1991-1995. U jednom i drugom lovištu u II razdoblju na brojno stanje svih kategorija vrsta divljači utjecale su vojne aktivnosti tijekom Domovinskog rata. - Discussion srneća divljač divlja svinja Raščlamba rezultata ratnih šteta na divljači obuhvaća umanjenje broja grla u fondovima prema sljedećim pokazateljima: - Izravne štete smanjenja broja grla u matičnim fondovima divljači - Izostanak očekivanoga prirasta divljači - Izostanak odstrjela A) Spačva sjever - Spačva North Raščlamba rezultata istraživanja za lovište Spačva sjever koja se odnosi na fondove divljači pokazuje signifikantne razlike u razdobljima prije i za vrijeme agresije. Poslijeratno razdoblje također se signifikantno razlikuje od prijeratnog. Tamo gdje se uspješno obnavlja fond divljači, nema znatnih razlika prije i nakon agresije, ali se razlikuje u odnosu na vrijeme agresije. A.l Raščlamba brojnoga stanja divljači - Analysis of game population Podaci u predočenim tablicama i grafičkim prikazima o stanju prijeratnoga fonda divljači, za vrijeme i poslije rata u lovištu Spačva sjever, ukazuju na sljedeće: Jelen obični - Red deer Već iz tablice ALI. osobito na grafikonu ALI. vidljiv je gubitak u fondu jelenske divljači, a usporedi li se 1990. godina, kao početak agresije, sa stanjem 1995. godine (kraj agresije) vidi se odnos 237 : 85 grla. Dakle, nedostaje 179 grla oba spola i dobne strukture (uz gubitak prirasta za svih 5 godina). Prema prosječnim podacima za 5 ratnih godina stvarno je izgubljeno 395 grla u matičnom fondu. Ako je 1990. bilo 39 teladi oba spola, moglo bi se pretpostaviti, uz nepromijenjen fond za vrijeme agresije, da bi ukupan prirast u tome razdoblju mogao iznositi novih 109 grla, stoje izravan |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 27 <-- 27 --> PDF |
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626 Tablica BI .a Vrijednosti parametara statističkih testiranja razlika u razdobljima Table BI.a Values ofparametres of statistical tests of differences in periods Spačva jug - testiranje srednjih vrijednosti - Spačva South - tests of mean values Jelen obični - Red deer Average Razdoblja -Periods Jelen -Deer Košuta -Hind Tele -Calf I 1985-1990 66,2 71,2 39,7 II 1991-1995 43,8 45,2 20,2 III 1996-2002 43,3 55,6 37,6 t-test I-II 1,30 2,12 2,04 sig.95% II-III 0,05 -1,83 -3.50 sig.99% I-III 1,66 0,43 0,22 Average Razdoblja -Periods Srneća divljač - Roe deer Srnjak - Roe Buck Srna -Doe Lane -Fawn I 1985-1990 58,8 70,0 39,7 II 1991-1995 41,2 44,2 26,2 III 1996-2002 49,7 67,0 38,4 t-test I-II 2,31 3,75 2,10 sig.95% II-III -1,74 -4,79 -1,92 sig.99% I-III 1,38 0,42 0,25 Average Razdoblja -Periods Divlja svinja -Wildboars Vepar -Wildboar Krmača -Wild soe Nazime -Offspring I 1985-1990 27,8 28,3 73,3 II 1991-1995 35,6 35,6 84,0 III 1996-2002 56,4 64,4 76,1 t-test I-II -0,95 -0,84 -0,72 sig.95% II-III -3.81 -5.31 1,19 sig.99% I-III -3,01 -3,65 -0,18 Spačva jug - testiranje odstupanja od srednjih vrijednosti Spačva South - tests of deviations from the mean values Jelen obični - Red deer STDEV Razdoblja -Periods Jelen -Deer Košuta -Hind Tele -Calf I 1985-1990 28,4 29,3 22,0 II 1991-1995 15,1 5,6 7,2 III 1996-2002 19,2 13,4 10,0 F-test III 3,54 27.38 9,34 sig.95% II-III 1,62 5,72 1,93 sig.99% I-III 2,19 4,78 4,84 Srneća divljač - Roe deer STDEV Razdoblja -Periods Srnjak - Roe Buck Srna -Doe Lane -Fawn I 1985-1990 15,3 15,2 12,4 II 1991-1995 9.7 6,8 8,7 III 1996-2002 5,5 9,7 13,2 F-test I-II 2,49 5,00 2,03 sig.95% II-III 3,11 2,03 2,30 sig.99% I-II 7,74 2,46 0,88 Divlja svinja -Wildboars STDEV Razdoblja -Periods Vepar -Wildboar Krmača -Wild soe Nazime -Offspring I 1985-1990 19,7 20,9 35,7 11 1991-1995 4,3 4,3 5,0 III 1996-2002 13,3 13,2 16,8 F-test I-II 20.99 23.62 50.98 sig.95% II-III 9.57 9.42 11.29 sig.99% I-III 2,19 2,51 4,52 Ukupno -Total 177,0 109,2 136,4 2,11 -1,41 1,14 Ukupno -Total 168,5 111,6 155,1 3,15 -3.30 0,72 Ukupno -Total 129,5 155,2 197,0 -0,82 -5.44 -2,16 Ukupno -Total 78,6 25,7 41,0 9,35 0,39 3,68 Ukupno -Total 38,6 19,7 25.9 3,84 0,58 2,22 Ukupno -Total 75,5 12,6 13,8 35.90 0,83 29.93 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 26 <-- 26 --> PDF |
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 609-626 Tablica BI.3 Lovište spačvajug. Brojno stanje divljih svinja od 1985-2002. Chart BI.3 Hunting ground Spačva South. Population of wildboars since 1985-2002 Godina -Year 1985 1986 1987 1988 1989 1990 Ukupno -Total Prosj. 1985-1990-Average 1985-1990 1991 1992 1993 1994 1995 Ukupno -Total -Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Ukupno -Total Prosj. 1996-2002-Average 1996-2002 Vepar -Wildboar Krmača -Wild sow Nazime -Offspring Ukupno -Total 19 19 60 98 20 20 50 90 20 20 50 90 20 20 58 98 20 20 79 119 68 71 143 282 167 170 440 111 28 28 73 130 35 36 87 158 30 30 75 135 36 35 86 157 35 35 86 156 42 42 86 170 178 178 420 776 36 36 84 155 42 42 86 170 37 56 98 191 50 60 92 202 64 82 51 197 69 66 69 204 69 71 74 214 64 74 63 201 395 451 533 1379 56 64 76 197 ~i r 1985 1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj. godin e 1985- 1991- 19961990 1995 2002 Graf B 1.3 Lovište Spačvajug- Brojno stanje srneće divljači od 1985.-2002. Graph BI.3 Hunting ground Spačva South -Population of wildboars since 1985-2002 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 25 <-- 25 --> PDF |
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXVI1I (2004), 609-626 Tablica B1.2 Lovište spačvajug. Brojno stanje srneće divljači od 1985-2002. Table BI.2 Hunting ground Spačva South. Population of we deer since 1985-2002 Godina -Year Jelen - Red Deer Košuta -Hind 1985 52 11 1986 51 75 1987 53 59 1988 53 56 1989 54 58 1990 90 95 Ukupno -Total 353 420 Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990 59 70 1991 53 51 1992 50 50 1993 38 45 1994 33 40 1995 32 35 Ukupno -Total 206 221 Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995 41 44 1996 48 50 1997 40 57 1998 52 75 1999 50 68 2000 48 74 2001 52 71 2002 58 74 Ukupno -Total 348 469 Prosj. 1996-2002 -Average 1996-2002 50 67 Tele -Calf 28 28 40 39 41 62 238 40 38 20 20 20 33 131 26 16 28 40 35 51 52 47 269 38 Ukupno -Total 157 154 152 148 153 247 1011 169 142 120 103 93 100 558 112 114 125 167 153 173 175 179 1086 155 -i 1 1 1 1 r 1985 1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj. godine 1985- 1991- 19961990 1995 2002 Graf Bl .2 Lovište Spačvajug - Brojno stanje srneće divljači od 1985.-2002. Graph BI.2 Hunting ground Spačva South - Population of roe deer since 1985-2002 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 24 <-- 24 --> PDF |
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626 Tablica B1.1 Lovište spačva jug - Brojno stanje jelena običnog od 1985-2002. Chart BI. 1 Hunting ground Spačva South -Population of red deer since 1985-2002 Godina Year 1985 JelenRed Deer 50 Košuta Hind 60 Tele Calf 31 Ukupno Total 141 1986 49 59 28 136 1987 49 58 27 134 1988 69 52 31 152 1989 58 68 37 163 1990 122 130 84 336 Ukupno Total Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990 1991 397 66 69 427 71 52 238 40 31 1062 177 152 1992 45 47 20 112 1993 39 41 16 96 1994 36 38 12 86 1995 30 48 22 100 Ukupno Total Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995 1996 219 44 24 226 45 39 101 20 33 546 109 96 1997 22 43 24 89 1998 30 58 39 127 1999 42 49 30 121 2000 51 55 37 143 2001 64 69 46 179 2002 70 76 54 200 Ukupno -Total Prosj. 1996-2002-Average 1996-2002 303 43 389 56 263 38 955 136 ~\ i i i i i i i i i r 1985 1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj. godine 1985- 1991- 19961990 1995 2002 Graf B 1.1 Lovište Spačva jug - Brojno stanje jelena običnog od 1985.-2002. Graph BI. I Hunting ground Spačva South - Population of red deer since 1985-2002 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 23 <-- 23 --> PDF |
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626 Spačva sjever - testiranje odstupanja od srednjih vrijednosti Spačva North - tests of deviations from the mean values STDEV I II III F-test sig.95% sig.99% STDEV I II III F-test sig.95% sig.99% STDEV I II III F-test sig.95% sig.99% Jelen obični - Red Deer Razdoblja -Periods Jelen -Deer Košuta -Hind 1985-1990 12,30 11,80 1991-1995 16,00 9,40 1996-2002 25,10 12,60 I-II 1,69 1,58 II-III 2,46 1,80 I-III 0,24 0,88 Srneća divljač - Roe Deer Razdoblja -Periods Srnjak - Roe Buck Srna -Doe 1985-1990 15,10 1991-1995 25,10 1996-2002 17,60 III 2,76 II-III 2,03 I-III 0,76 6,70 19,00 8,50 8,04 5,00 0,62 Divlja svinja -Wildboars Tele -Calf 11,40 4,90 9,90 5,41 4,08 1,33 Lane -Fawn 2,70 6,40 6,80 5,62 1,13 0,16 Razdoblja -Periods Vepar -Wildboar Krmača -Wild sow Nazime -Offspring 1985-1990 1,00 1991-1995 6,00 1996-2002 20,80 III 36,00 II-III 12.02 I-III 0.002 Statističko raščlanjivanje pokazalo je sljedeće: U svim kategorijama jelena običnog i ukupno, postoji signifikantna razlika od 99% za razdoblje I-II i razdoblje I-III, a za telad postoji signifikantna razlika od 95% za razdoblje II-III. Kod srneće divljači sve kategorije i ukupno su signifikantne za 99 % u razdobljima I-II i I-III, te lanad u razdoblju II-III: U istom lovištu kod divljih svinja je 99 % signifikantna razlika kod veprova, krmača i nazimadi za razdoblje I-II, te kod nazimadi i ukupno za razdoblje I-III. U razdoblju II-III je samo kod krmača 95 % signifikantna razlika. Analiza standardnih devijacija (STDEV) odnosno varijanci pokazuju nam da postoji varijabilnost u ovome lovištu kod sviju vrsta divljači, a ponajviše kod divljih svinja. Pošto se radi o diskontinuiranoj varijabli, a u varijabilitetu su uključeni različiti uzroci koji utječu na migraciju divljači, dovoljno je interpretirati samo srednje vrijednosti (Average). Opći zaključci, mogu se svesti na sljedeće: Da je u lovištu Spačva-sjever tijekom prvog razdoblja od 1985-1990, te u trećem razdoblju od 1996-2002, s obzirom na drugo razdoblje 1,30 0,40 1,50 35,10 6,80 26,30 Ukupno -Total 22,60 29,70 46,80 0,58 0,40 0,23 Ukupno -Total 21,90 48,30 30,70 0,21 2,47 0,51 Ukupno -Total 2,20 37,30 7,90 1,33 7700.06 0,03 20.55 1,78 22.29 0.04 0,0002 0,08 1991-1995. nastao izrazit pad brojnosti populacija jelena običnog, srneće divljači i divljih svinja u svim promatranim spolnim i uzrasnim skupinama 4.2. Spačva jug - Spačva South Brojno stanje jelena običnog, srneće divljači i divljih svinja, u kojima su podaci razvrstavani u tri razdoblja 1985-1990; 1991-1995 i 1996-2002., prikazano je u tablicama, odnosno, slikama B 1.1, do B 1.3: |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 22 <-- 22 --> PDF |
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626 1985 1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj. godine 1985- 1991- 19961990 1995 2002 Graf A 1.4 Lovište Spačva sjever- Brojno stanje divljih svinja od 1985.-2002. Graph Al. 4 Hunting ground Spačva North -Population of Wildkoar since 1985-2002 Tablica Al.a Vrijednosti parametara statističkih testiranja razlika u razdobljima Chart A La Values ofparametres ofstatistical tests of differences in periods Spačva sjever - testiranje srednjih vrijednosti - Spačva North - tests of mean values Jelen obični - Red Deer Average Razdoblja -Periods Jelen -Deer Košuta -Hind Tele -Calf Ukupno -Total I 1985-1990 99,20 99,80 52,20 251,20 II 1991-1995 30,60 41,60 17,40 89,60 III 1996-2002 35,60 51,40 28,70 115,70 t-test I-II 7,83 9.12 6.71 9.99 sig.95% II-III -0,42 -1,54 -2,57 -1,18 sig.99% I-III 5,93 7.14 3.94 6.79 Average Razdoblja -Periods Srneća divljač - Roe Deer Srnjak - Roe Buck Srna -Doe Lane -Fawn Ukupno -Total I 1985-1990 89,80 105,70 60,50 256,00 II 1991-1995 46,40 53,20 19,00 118,60 III 1996-2002 47,10 62,70 33,30 143,10 t-test I-II 3,39 4.85 17.12 5.88 sig.95% II-III -0,05 -1,05 -3.74 -1,00 sig.99% I-III 4.71 10.19 9.73 7,71 Average Razdoblja -Periods Divlja svinja -Wildboars Vepar -Wildboar Krmača -Wild sow Nazime -Offspring Ukupno -Total I 1985-1990 53,30 53,20 108,20 214,70 II 1991-1995 36,00 41,60 84,60 162,20 III 1996-2002 52,00 48,10 68,00 168,10 t-test I-II 6,33 13.48 1.50 3,14 sig.95% II-III -1,92 -2,41 0,89 -0,35 sig.99% I-III 0,17 0,74 4.04 14.95 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 21 <-- 21 --> PDF |
P. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626 ~i 1 1 1 1 r 1985 1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj. godin e 1985- 1991- 19961990 , 1995 2002 Graf A 1.3 Lovište Spačva sjever-Brojno stanje srneće divljači od 1985.-2002. Graph A 1.3 Hunting ground Spačva North - Numbers of Roe deer since 1985-2002 Tablica A 1.4 Lovište spačva sjever. Brojno stanje divljih svinja od 1985-2002. Chart A 1.4 Hunting ground Spačva Nortr . Population of wild boars since 1985-2002 Godina -Year Vepar -Wildboar Krmača -Wild sow Nazime -Offspring Ukupno -Total 1985 27 27 66 120 1986 27 27 66 120 1987 27 27 66 120 1988 27 27 66 120 1989 25 25 67 117 1990 52 51 108 211 Ukupno -Total 185 184 439 808 Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990 31 31 73 135 1991 39 42 119 200 1992 30 40 110 180 1993 42 43 85 170 1994 40 40 80 160 1995 29 43 29 101 Ukupno - Total 180 208 423 811 Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995 36 42 85 162 1996 40 55 60 155 1997 32 46 88 166 1998 37 50 95 182 1999 33 34 102 169 2000 70 49 47 166 2001 75 51 44 170 2002 77 52 40 169 Ukupno -Total 364 337 476 1177 Prosj. 1996-2002 -Average 1996-2002 52 48 68 168 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 20 <-- 20 --> PDF |
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626 1 / / / / / / ^^r / / /;/ / V / / Lj / / / / / / * i 1 1 1 1 i 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 r 1985 1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj. godine 1985- 1991- 1996 1990 1995 2002 Graf A 1.2 Lovište Spačva sjever- Brojno stanje lopatara od 1985.-2002. Graph A 1.2 Hunting ground Spačva North -Population of Fallow deer since 1985-2002 Tablica Al .3 Lovište Spačva sjever- Brojno stanje srneće divljači od 1985-2002. Chart A 1.3 Hunting ground Spačva North -Population of Roe deer since 1985-2002 Godina -Year Jelen -Red Deer Košuta -Hind Tele -Calf Ukupno -Total 1985 39 61 41 141 1986 40 65 45 150 1987 60 70 48 178 1988 63 71 44 178 1989 74 81 42 197 1990 103 106 63 272 Ukupno -Total 379 454 283 1116 Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990 63 76 47 186 1991 80 83 30 193 1992 65 60 15 140 1993 38 47 15 100 1994 28 36 16 80 1995 21 40 19 80 Ukupno -Total 232 266 95 593 Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995 46 53 19 119 1996 31 55 26 112 1997 35 62 24 121 1998 42 60 31 133 1999 31 50 33 114 2000 50 68 41 159 2001 65 70 41 176 2002 76 74 37 187 Ukupno -Total 330 439 233 1002 Prosj. 1996-2002 - Average 1996-2002 47 63 33 143 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 19 <-- 19 --> PDF |
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE . Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 609-626 kom 250 S~: 200 150 / 100 t 50 o-f 1 i 1 i 1 1 i 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 r 1985 1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj. godin e 1985- i99i_ 19961990 I995 2002 Graf Al.l Lovište Spačva sjever- Brojno stanje jelena običnog od 1985.-2002. Graph A 1.1 Hunting ground Spačva North - Population of red deer since 1985-2002 Tablica A1.2 Lovište Spačva sjever - Brojno stanje lopatara od 1985-2002. Chart Al.2 Hunting ground Spačva North -Population of Fallow deer since 1985-2002 Godina Year Jelen - Red Deer Košuta -Hind Tele -Calf Ukupno -Total 1985 14 16 8 38 1986 15 16 9 40 1987 10 10 7 27 1988 9 8 5 22 1989 10 8 4 22 1990 8 8 4 20 Ukupno -Total 66 66 37 169 Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990 11 11 6 28 1991 9 8 3 20 1992 9 6 2 17 1993 0 1994 0 1995 0 Ukupno -Total 18 14 5 37 Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995 4 3 1 7 1996 0 1997 0 1998 0 1999 0 2000 0 2001 0 2002 0 Ukupno -Total 0 0 0 0 Prosj. 1996-2002 -Average 1996-2002 0 0 0 0 613 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 18 <-- 18 --> PDF |
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXV1II (2004), 609-626 hitno su popravljene neophodne osmatračnice i čeke radi osmatranja te popravljeni putevi i prilazi radi olakšanoga kretanja, pokošene su prosjeke i velike bare te iznesena hrana na hranilišta koja su rabljena prije rata, kako bi divljač vratili u njihova ranija staništa, započet je proces popravaka razrušenih dijelova zaštitnih žicanih ograda i drugih lovnogospodarskih objekata Na taj se način trebalo osigurati optimalne uvjete za sagledavanje posljedica agresije u lovištima Spačva sjever i Spačva jug, a istodobno omogućiti normalno lovno gospodarenje. U obrascima prebrojavanja divljači zabilježeni su podaci o brojnome stanju, dobnoj, spolnoj i uzrasnoj strukturi divljači. Prebrojavanje divljači provedeno je u više navrata kako bi se utvrdio što točnije brojno stanje krupne divljači. Za svako navedeno lovište, podaci su iskazivani kroz tri razdoblja: - 1985-1990, - 1991-1995, te - 1996-2002. Ta tri razdoblja postavljena su radi lakšeg usporedbenog praćenja promjena u fondu, prirastu i odstrijelu. 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results Rezultati provedenih istraživanja za predmetna lo4.1. Spačva Sjever- Spačva North višta prikazani su u vremenskome nizu koje obuhvaća Brojno stanje jelena običnog, lopatara, srneće divljarazdoblje od 1985. do 2002. godine, s medurazdoblji-či i divljih svinja prikazano je u tablicama, odnosno, ma 1985-1990, 1991-1995 i 1996-2002., koja predgrafičkim prikazima A 1.1, do A1.4, u kojima su podaci stavljaju stanja prije, za vrijeme i nakon agresije na razvrstavani kroz tri razdoblja istraživanja: 1985-1990; RH. Na temelju obrađenih tabličnih prikaza izrađeni 1991-1995 i 1996-2002.: su i prikladni grafički prikazi pomoću kojih je jednostavnije sagledati stanje i trendove i donijeti odgovarajuće zaključke. Tablica A 1.1 Lovište Spačva sjever- Brojno stanje jelena običnog od 1985-2002. Chart ALI Hunting ground Spačva North -Population ofred deer since 1985-2002 Godina -Year Jelen -Red Deer Košuta Hind Tele -Calf Ukupno -Total 1985 79 52 28 159 1986 58 50 32 140 1987 47 51 34 132 1988 56 62 35 153 1989 75 81 35 191 1990 95 103 39 237 Ukupno Total 410 399 203 1012 Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990 68 67 34 169 1991 51 55 24 130 1992 42 48 20 110 1993 28 35 17 80 1994 21 34 15 70 1995 11 36 11 58 Ukupno -Total 153 208 87 448 Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995 31 42 17 90 1996 13 41 19 73 1997 14 41 21 76 1998 16 36 19 71 1999 20 51 25 96 2000 55 58 42 155 2001 66 66 37 169 2002 65 67 38 170 Ukupno -Total 249 360 201 810 Prosj. 1996-2002 -Average 1996-2002 36 51 29 116 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 17 <-- 17 --> PDF |
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXV11I (2004), 609-626 Kultura -Culture Sume -Forests Oranice -Ploughfields Pašnjaci - Pasture lands Livade -Meadows Vode -Waters UKUPNO -TOTAL Površina ha-Area (ha) 34.151 740 16 157 762 35.826 Zastupljenost u % - Distribution in % 95,33 2,08 0,05 0,41 2,13 100 Slika 1. Zemljovid dvaju istraživanih lovišta Spačva sjever i Spačva jug Picture 1 Map of the two researched hunting grounds Spačva North and Spačva South 3. METODE RADA 3.1. Odabir lokacija istraživanja - Selection of research localities Mjesto istraživanja predstavljaju cjelokupne površine lovišta: A) Spačva sjever, B) Spačvajug, (u koja je uključen i hrvatski dio nekadašnjega vojnog lovišta Morović) Navedena su lovišta, odabrani kao mjesta, odnosno objekt istraživanja posljedica agresije na RH u smislu lovnoga gospodarenja jer predstavljaju prirodnu, prostornu, stanišnu i tradicijsku cjelokupnost, iznimno povoljnih uvjeta za lovno gospodarenje s visokovrijednom divljači koja ovdje obitava. Methods of research 3.2. Prikupljanje podataka - Data collection Nakon uspostavljanja mirnodopskih uvjeta, vojska je izašla iz tih prostora te je bilo moguće organizirati sustavno istraživanje, uz prikupljanje ranije evidentiranih podataka te ustrojiti daljnje praćenje potrebnih veličina i pokazatelja: prikupljene su sve LGO i programi gospodarenja, organizirane su ekipe terenskoga osoblja za potanko snimanje stanja, oblikovani su potrebni evidencijski obrasci, pripremljena su terenska vozila za potrebe danonoćnoga rada na terenu, od nadležnih postrojbi prikupljena su obavještenja o mogućim minskim poljima, |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 16 <-- 16 --> PDF |
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004). 609-626 1. UVOD - Introduction Spačvanski bazen jedno je od najvećih i najvrjednijih cjelovitih područja prirodnih šuma hrasta lužnjaka. Osim poznate izuzetne kakvoće drva, u svijetu poznatoga slavonskoga hrasta, ovdje prirodno obitavaju brojni pripadnici faune medu kojima se ističu jelen obični, srna i divlja svinja te ostale zaštićene i nezaštićene životinjske vrste. Osobito prikladno stanište za navedenu divljač stvaraju brojni prirodni vodotoci, bare, zibovi, livade. Osim obilja paše i brsta, bogatstvo prirodne hrane za divljač predstavlja i urod žira. Uz sve navedeno, u lovištima na području spačvanskoga bazena, organizirana je, u najkritičnijemu dijelu godine, i dodatna prihrana divljači, što osigurava dobru kondiciju, visoku kakvoću trofeja i dobro zdravstveno stanje populacija divljači. Otvorenost lovišta vrlo je povoljna za gospodarenje šumom i divljači. Jedna od negativnih strana urbanizacije ovdje čini auto-cesta koja prolazi gotovo sredinom spačvanskoga bazena i time otežava prirodno kretanje divljači na svom životnom prostoru. Gospodarenje šumom i divljači na ovome području 1990. godine ozbiljno je ugrozila agresija na Republiku Hrvatsku. U obranu hrvatskih područja, kako u cijeloj zemlji, tako je i ovdje uključen veliki dio ljudstva, materijalnih sredstva i tehnike, a time i velik broj stručnoga osoblja i sredstava poduzeća koje gospodari šumom i lovištima. Zbog ratnih djelovanja, gotovo je onemogućeno gospodarenje šumom i divljači u spačvanskome bazenu. Najveći dio ovoga područja bio je izložen snažnim ratnim djelovanjima, jednim dijelom okupiran, a dijelom nedostupan radi mina i minsko-eksplozivnih sredstava. Crta bojišnice prolazila je upravo kroz spačvanski bazen čime je neprekidno uznemiravana divljač u svome obitavalištu. Spomenuta ratna djelovanja uzrokovala su znatne izravne i neizravne štete na divljači, prirodnome staništu, lovno-gospodarskim i lovno-turističkim objektima te opremi. Cilj istraživanja bio je ponajprije prikazati stanje u navedenim lovištima spačvanskoga bazena, u kojima gospodare "Hrvatske šume" - Uprava šuma podružnica Vinkovci, i to prije, za vrijeme i neposredno nakon Domovinskog rata, odnosno agresije na Republiku Hrvatsku. U radu se također željelo ukazati na razmjer i strukturu navedenih šteta ali i predložiti način njihove sanacije. Također je trebalo utvrditi izravne štete na populacijama određenih vrsta divljači, kvantificirati ih, objektivizirati stvarnu štetu kroz gubitak matičnih fondova divljači, gubitak prirasta te gubitke zbog nemogućnosti provođenja lovnog gospodarenja. Zbog što bolje objektivizacije šteta, kao i analize njihovih uzroka, te različitih pristupa sanaciji, cjelovito područje Spačvanskog bazena podijeljeno je u ovom radu na dvije zasebne cjeline: lovište "Spačva sjever" lovište "Spačva jug" 2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research field U najistočnijem dijelu Republike Hrvatske nalazi se Vukovarsko-srijemska županija sa četiri stara hrvatska grada - Vinkovci, Županja, Vukovar i Ilok - i mnogo većih i manjih sela, gdje je na površini od 2.445 km2 živio 1991. godine 231.241 stanovnik. U Posavlju Slavonije, između Save i Dunava, u toj županiji na području rijeke Bosut i njezinih pritoka Spačve, Ljubnja i Brezice prostire se najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) od davnine poznata po imenu Spačva. Spačvanske šume svojom ljepotom, prostranošću, cjelovitim šumskim kompleksom, vrijednošću drva i bogatstvom flore i faune uopće, već stoljećima privlače pozornost domaćih i stranih znanstvenika i stručnjaka. Brojna istraživanja, koja su obavljana u spačvanskim šumama, bila su ponajviše vezana za gospodarenje ovim najvrjednijim šumskim kompleksom u RH. Istraživanja problematike gospodarenja šumom hrasta lužnjaka provodili su mnogi poznati hrvatski znanstvenici i stručnjaci (Kozarac, 1887., 1897., Dekanić, 1953., 1980., 1991., Androić, 1978., 1985., 1986., Matić, 1984. 1990., Prpić, 1987.). Također veliki doprinos gospodarenju spačvanskim šumama dala su istraživanja koja se odnose na uređivanje ovih šuma (Kl ep ac, 1963., 1965., 1969., 1996.). Vrlo su opsežno obavljana i vegetacijska istraživanja koja su objavljena u zasebnim radovima (Bertović, 1971., 1986., 1994, Rauš, 1972., 1974., 1987.) ili su ugrađena u vegetacijske karte Hrvatske (Bertović, 1994., Rauš, 1972., Vukelić, Rauš, 1998.). Površina toga cjelovitoga šumskoga kompleksa iznosi približno 40.000 ha (R a u š, 1987.) kojom gospodari Uprava šuma podružnica Vinkovci, posredstvom svojih područnih šumarija Cerna, Gunja, Lipovac, Otok, Strošinci, Vrbanja i Županja. Površina širega spačvanskoga bazena veća je i iznosi 51.593 ha (Klepac,2000). Cjeloviti je Spačvanski bazen podijeljen, u smislu lovnoga upravljanja, na dvije zasebne lovne cjeline, lovišta "Spačva sjever" površine 17.734 ha i "Spačva jug" površine 18.092 ha. Struktura površina ovih lovišta ukupne površine od 35.826 haje sljedeća: |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 15 <-- 15 --> PDF |
ZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 609-626 UDK 630* 156 + 903 (001) GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU LOSSES WITHIN THE BIG GAME STOCK IN THE SPAČVA BASIN AS CONSEQUENCE OF THE AGRESSION ON THE REPUBLIC OF CROATIA Darko BEUK* SAŽETAK: U radu su analizirane posljedice 5-godišnje intenzivne agresije na RH na području spačvanskoga bazena u istočnoj Slavoniji, koje su se odrazile na divljač, objekte u lovištu i cjelokupno lovno gospodarenje. U istraživanju su korišteni podaci o prebrojavanju divljači i odstrjelu od 1985. do 2002. godine u lovištima Spačva sjever, Spačvajug. Radipreglednijega praćenja i mogućnosti dobivanja uvida u stanje osnovnih fondova divljači analizirana su 3 razdoblja: prije agresije 1985 - 1990. g. za vrijeme agresije 1991 - 1995. g. nakon agresije (vrijeme sanacije) 1996 - 200. g. Objekt istraživanja predstavlja krupna divljač kojom se gospodari na ovome području: jelen obični, jelen lopatar, srneća divljač i divlja svinja. Za svaku vrstu navedene divljači načinjene su analize brojnoga stanja matičnih fondova, prirasta i odstrjela. Cilj istraživanja bio je utvrditi da li je, i u kojoj mjeri zbog posljedica agresije na ovome području narušena brojnost, struktura, kakvoća i vrijednost matičnih fondova divljači u navedenim lovištima. Konačno, ciljem istraživanja obuhvaćeni su i prijedlozi načina i mjera za poboljšanje cjelokupnoga stanja u lovištima za poslijeratno razdoblje sanacije. Matematičko-statistička raščlamba podataka načinjena je sa svrhom utvrđivanja razlika u brojnim stanjima divljači u lovištima Spačva sjever i Spačva jug u navedena 3 razdoblja. Testiranje srednjih vrijednosti i odstupanja od srednje vrijednosti broja divljači unutar matičnih fondova pokazalo je da u većini slučajeva postoje značajne statističke razlike za razdoblja agresije i razdoblja sanacije u odnosu na prijeratno razdoblje. Na temelju prosječnih vrijednosti za navedena razdoblja utvrđene su veličine odstupanja u brojnom stanju matičnih fondova te odstrjelu divljači. Zbog načina lovnog gospodarenja, biološko-ekoloških zahtjeva najvrjednije krupne divljači jelena običnog na prostoru spačvanskih šuma i podudarnosti sa zahtjevima ostale vrste divljači kojom se ovdje gospodari, predlaže se da se lovišta Spačva sjever i Spačvajug objedine. Kao model gospodarenja šumom i divljači predlaže se zadržati i dalje unaprjeđivati integralno gospodarenje, s načelom cjelovitog pristupa problemu šume i divljači. Ključne riječi: Spačva, lovstvo, lovno gospodarenje, divljač, jelen obični, lopatar, srneća divljač, divlja svinja, muflon, osnovni fond, posljedice agresije na RH, * Mr. se. Darko Beuk, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2 |