DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 16     <-- 16 -->        PDF

D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004). 609-626
1. UVOD - Introduction
Spačvanski bazen jedno je od najvećih i najvrjednijih
cjelovitih područja prirodnih šuma hrasta lužnjaka.
Osim poznate izuzetne kakvoće drva, u svijetu poznatoga
slavonskoga hrasta, ovdje prirodno obitavaju brojni
pripadnici faune medu kojima se ističu jelen obični,
srna i divlja svinja te ostale zaštićene i nezaštićene životinjske
vrste. Osobito prikladno stanište za navedenu
divljač stvaraju brojni prirodni vodotoci, bare, zibovi, livade.
Osim obilja paše i brsta, bogatstvo prirodne hrane
za divljač predstavlja i urod žira. Uz sve navedeno, u lovištima
na području spačvanskoga bazena, organizirana
je, u najkritičnijemu dijelu godine, i dodatna prihrana
divljači, što osigurava dobru kondiciju, visoku kakvoću
trofeja i dobro zdravstveno stanje populacija divljači.
Otvorenost lovišta vrlo je povoljna za gospodarenje šumom
i divljači. Jedna od negativnih strana urbanizacije
ovdje čini auto-cesta koja prolazi gotovo sredinom
spačvanskoga bazena i time otežava prirodno kretanje
divljači na svom životnom prostoru.


Gospodarenje šumom i divljači na ovome području
1990. godine ozbiljno je ugrozila agresija na Republiku
Hrvatsku. U obranu hrvatskih područja, kako u cijeloj
zemlji, tako je i ovdje uključen veliki dio ljudstva, materijalnih
sredstva i tehnike, a time i velik broj stručnoga
osoblja i sredstava poduzeća koje gospodari šumom i
lovištima. Zbog ratnih djelovanja, gotovo je onemogućeno
gospodarenje šumom i divljači u spačvanskome
bazenu. Najveći dio ovoga područja bio je izložen snažnim
ratnim djelovanjima, jednim dijelom okupiran, a


dijelom nedostupan radi mina i minsko-eksplozivnih
sredstava. Crta bojišnice prolazila je upravo kroz spačvanski
bazen čime je neprekidno uznemiravana divljač
u svome obitavalištu. Spomenuta ratna djelovanja uzrokovala
su znatne izravne i neizravne štete na divljači,
prirodnome staništu, lovno-gospodarskim i lovno-turističkim
objektima te opremi.


Cilj istraživanja bio je ponajprije prikazati stanje u
navedenim lovištima spačvanskoga bazena, u kojima
gospodare "Hrvatske šume" - Uprava šuma podružnica
Vinkovci, i to prije, za vrijeme i neposredno nakon
Domovinskog rata, odnosno agresije na Republiku
Hrvatsku.


U radu se također željelo ukazati na razmjer i
strukturu navedenih šteta ali i predložiti način njihove
sanacije.


Također je trebalo utvrditi izravne štete na populacijama
određenih vrsta divljači, kvantificirati ih,
objektivizirati stvarnu štetu kroz gubitak matičnih
fondova divljači, gubitak prirasta te gubitke zbog
nemogućnosti provođenja lovnog gospodarenja.


Zbog što bolje objektivizacije šteta, kao i analize
njihovih uzroka, te različitih pristupa sanaciji, cjelovito
područje Spačvanskog bazena podijeljeno je
u ovom radu na dvije zasebne cjeline:


lovište "Spačva sjever"
lovište "Spačva jug"
2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research field
U najistočnijem dijelu Republike Hrvatske nalazi
se Vukovarsko-srijemska županija sa četiri stara hrvatska
grada - Vinkovci, Županja, Vukovar i Ilok - i mnogo
većih i manjih sela, gdje je na površini od 2.445 km2
živio 1991. godine 231.241 stanovnik. U Posavlju Slavonije,
između Save i Dunava, u toj županiji na području
rijeke Bosut i njezinih pritoka Spačve, Ljubnja i
Brezice prostire se najveća cjelovita šuma hrasta
lužnjaka (Quercus robur L.) od davnine poznata po
imenu Spačva. Spačvanske šume svojom ljepotom,
prostranošću, cjelovitim šumskim kompleksom, vrijednošću
drva i bogatstvom flore i faune uopće, već
stoljećima privlače pozornost domaćih i stranih znanstvenika
i stručnjaka. Brojna istraživanja, koja su
obavljana u spačvanskim šumama, bila su ponajviše
vezana za gospodarenje ovim najvrjednijim šumskim
kompleksom u RH. Istraživanja problematike gospodarenja
šumom hrasta lužnjaka provodili su mnogi
poznati hrvatski znanstvenici i stručnjaci (Kozarac,
1887., 1897., Dekanić, 1953., 1980., 1991., Androić,
1978., 1985., 1986., Matić, 1984. 1990., Prpić,
1987.). Također veliki doprinos gospodarenju


spačvanskim šumama dala su istraživanja koja se odnose
na uređivanje ovih šuma (Kl ep ac, 1963., 1965.,
1969., 1996.). Vrlo su opsežno obavljana i vegetacijska
istraživanja koja su objavljena u zasebnim radovima
(Bertović, 1971., 1986., 1994, Rauš, 1972., 1974.,
1987.) ili su ugrađena u vegetacijske karte Hrvatske
(Bertović, 1994., Rauš, 1972., Vukelić, Rauš,
1998.).


Površina toga cjelovitoga šumskoga kompleksa
iznosi približno 40.000 ha (R a u š, 1987.) kojom gospodari
Uprava šuma podružnica Vinkovci, posredstvom
svojih područnih šumarija Cerna, Gunja, Lipovac,
Otok, Strošinci, Vrbanja i Županja. Površina širega
spačvanskoga bazena veća je i iznosi 51.593 ha
(Klepac,2000).


Cjeloviti je Spačvanski bazen podijeljen, u smislu
lovnoga upravljanja, na dvije zasebne lovne cjeline, lovišta
"Spačva sjever" površine 17.734 ha i "Spačva
jug" površine 18.092 ha. Struktura površina ovih lovišta
ukupne površine od 35.826 haje sljedeća: