DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 16 <-- 16 --> PDF |
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004). 609-626 1. UVOD - Introduction Spačvanski bazen jedno je od najvećih i najvrjednijih cjelovitih područja prirodnih šuma hrasta lužnjaka. Osim poznate izuzetne kakvoće drva, u svijetu poznatoga slavonskoga hrasta, ovdje prirodno obitavaju brojni pripadnici faune medu kojima se ističu jelen obični, srna i divlja svinja te ostale zaštićene i nezaštićene životinjske vrste. Osobito prikladno stanište za navedenu divljač stvaraju brojni prirodni vodotoci, bare, zibovi, livade. Osim obilja paše i brsta, bogatstvo prirodne hrane za divljač predstavlja i urod žira. Uz sve navedeno, u lovištima na području spačvanskoga bazena, organizirana je, u najkritičnijemu dijelu godine, i dodatna prihrana divljači, što osigurava dobru kondiciju, visoku kakvoću trofeja i dobro zdravstveno stanje populacija divljači. Otvorenost lovišta vrlo je povoljna za gospodarenje šumom i divljači. Jedna od negativnih strana urbanizacije ovdje čini auto-cesta koja prolazi gotovo sredinom spačvanskoga bazena i time otežava prirodno kretanje divljači na svom životnom prostoru. Gospodarenje šumom i divljači na ovome području 1990. godine ozbiljno je ugrozila agresija na Republiku Hrvatsku. U obranu hrvatskih područja, kako u cijeloj zemlji, tako je i ovdje uključen veliki dio ljudstva, materijalnih sredstva i tehnike, a time i velik broj stručnoga osoblja i sredstava poduzeća koje gospodari šumom i lovištima. Zbog ratnih djelovanja, gotovo je onemogućeno gospodarenje šumom i divljači u spačvanskome bazenu. Najveći dio ovoga područja bio je izložen snažnim ratnim djelovanjima, jednim dijelom okupiran, a dijelom nedostupan radi mina i minsko-eksplozivnih sredstava. Crta bojišnice prolazila je upravo kroz spačvanski bazen čime je neprekidno uznemiravana divljač u svome obitavalištu. Spomenuta ratna djelovanja uzrokovala su znatne izravne i neizravne štete na divljači, prirodnome staništu, lovno-gospodarskim i lovno-turističkim objektima te opremi. Cilj istraživanja bio je ponajprije prikazati stanje u navedenim lovištima spačvanskoga bazena, u kojima gospodare "Hrvatske šume" - Uprava šuma podružnica Vinkovci, i to prije, za vrijeme i neposredno nakon Domovinskog rata, odnosno agresije na Republiku Hrvatsku. U radu se također željelo ukazati na razmjer i strukturu navedenih šteta ali i predložiti način njihove sanacije. Također je trebalo utvrditi izravne štete na populacijama određenih vrsta divljači, kvantificirati ih, objektivizirati stvarnu štetu kroz gubitak matičnih fondova divljači, gubitak prirasta te gubitke zbog nemogućnosti provođenja lovnog gospodarenja. Zbog što bolje objektivizacije šteta, kao i analize njihovih uzroka, te različitih pristupa sanaciji, cjelovito područje Spačvanskog bazena podijeljeno je u ovom radu na dvije zasebne cjeline: lovište "Spačva sjever" lovište "Spačva jug" 2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research field U najistočnijem dijelu Republike Hrvatske nalazi se Vukovarsko-srijemska županija sa četiri stara hrvatska grada - Vinkovci, Županja, Vukovar i Ilok - i mnogo većih i manjih sela, gdje je na površini od 2.445 km2 živio 1991. godine 231.241 stanovnik. U Posavlju Slavonije, između Save i Dunava, u toj županiji na području rijeke Bosut i njezinih pritoka Spačve, Ljubnja i Brezice prostire se najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) od davnine poznata po imenu Spačva. Spačvanske šume svojom ljepotom, prostranošću, cjelovitim šumskim kompleksom, vrijednošću drva i bogatstvom flore i faune uopće, već stoljećima privlače pozornost domaćih i stranih znanstvenika i stručnjaka. Brojna istraživanja, koja su obavljana u spačvanskim šumama, bila su ponajviše vezana za gospodarenje ovim najvrjednijim šumskim kompleksom u RH. Istraživanja problematike gospodarenja šumom hrasta lužnjaka provodili su mnogi poznati hrvatski znanstvenici i stručnjaci (Kozarac, 1887., 1897., Dekanić, 1953., 1980., 1991., Androić, 1978., 1985., 1986., Matić, 1984. 1990., Prpić, 1987.). Također veliki doprinos gospodarenju spačvanskim šumama dala su istraživanja koja se odnose na uređivanje ovih šuma (Kl ep ac, 1963., 1965., 1969., 1996.). Vrlo su opsežno obavljana i vegetacijska istraživanja koja su objavljena u zasebnim radovima (Bertović, 1971., 1986., 1994, Rauš, 1972., 1974., 1987.) ili su ugrađena u vegetacijske karte Hrvatske (Bertović, 1994., Rauš, 1972., Vukelić, Rauš, 1998.). Površina toga cjelovitoga šumskoga kompleksa iznosi približno 40.000 ha (R a u š, 1987.) kojom gospodari Uprava šuma podružnica Vinkovci, posredstvom svojih područnih šumarija Cerna, Gunja, Lipovac, Otok, Strošinci, Vrbanja i Županja. Površina širega spačvanskoga bazena veća je i iznosi 51.593 ha (Klepac,2000). Cjeloviti je Spačvanski bazen podijeljen, u smislu lovnoga upravljanja, na dvije zasebne lovne cjeline, lovišta "Spačva sjever" površine 17.734 ha i "Spačva jug" površine 18.092 ha. Struktura površina ovih lovišta ukupne površine od 35.826 haje sljedeća: |