DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 28 <-- 28 --> PDF |
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAĆVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Šumarski list br. 11-12, CXXV11I (2004), 609-626 Statistička raščlamba govori sljedeće: U sva tri razdoblja kod jelenske divljači nema signifikantne razlike u svim kategorijama i ukupno, osim teladi u razdoblju II-III je 99 % signifikantna razlika. Kod srneće divljači 99 % signifikantna razlika je kod srna za razdoblje I -I I i II-III, te ukupno za razdoblje II-III. U divljih svinja signifikantna razlika od 99 % je u II-III razdoblju kod veprova, krmače i ukupno, te kod krmača u I—111 razdoblju Analiza standardnih devijacija (STDEV) odnosno varijanci pokazuju nam da postoji varijabilnost i u lovištu Spačva jug sviju vrsta divljači, a najviše kod div 5. RASPRAVARepublika Hrvatska doživjela je tragične posljedice agresije u razdoblju od 1991 - 1995. godine U vinkovačkome području jako su stradale šume, osobito Spačvanski bazen. Teško je stradalo sve stoje živjelo u tim šumama, ponajprije divljač. Svršetkom rata, kada su se stvorili uvjeti, u svrhu sagledavanja posljedica agresije i donošenja odgovarajućih odluka radi sanacije zatečenoga stanja, trebalo je provesti istraživanje stradanja divljači u spačvanskim lovištima. Radi što boljeg pregleda i shvaćanja složenosti problematike, bilo je nužno prikazati stanje u lovstvu u Spačvanskim bazenu kroz duže povijesno razdoblje. Zbog prirodne nedjeljivosti područja Spačvanskoga bazena istraživanjem je obuhvaćen čitav prostor šumskoga kompleksa Spačva, a radi lakšega pregleda, obrada i interpretacija rezultata istraživanja su razdijeljena na 2 cjeline, a to su: A) Lovište Spačva sjever površine 17 734 ha B) Lovište Spačva jug površine 18 092 ha Radi sustavnosti rada i mogućnosti usporedbene obrade, podaci o broju grla divljači prikazani su u tri gospodarska razdoblja: I 1985. do 1990. godine - razdoblje prije agresije na RH, II 1991. do 1995. godine - razdoblje trajanja Domovinskoga rata i okupacije dijela istraživanoga područja, i III 1996. do 2002. godine - poslijeratno razdoblje (vrijeme sanacije) Ponajprije su raščlanjivane štete na divljači, i to izravne štete u smanjenju broja grla u matičnim fondovima sljedećih vrsta: jelen obični jelen lopatar ljih svinja. Kako se radi o diskontinuiranoj varijabli, a u varijabilitetu su uključeni različiti uzroci koji utječu na migraciju divljači, dovoljno je interpretirati samo srednje vrijednosti (Average). Opći zaključci mogu se svesti na sljedeće: Da u lovištu Spačva -jug postoji problem nestanka izvjesnoga broja jelena običnog, srna i krmača, dok kod populacije jelena običnog telad pokazuje signifikantnu razliku, što može upućivati daje upitna reprodukcija tijekom drugog razdoblja 1991-1995. U jednom i drugom lovištu u II razdoblju na brojno stanje svih kategorija vrsta divljači utjecale su vojne aktivnosti tijekom Domovinskog rata. - Discussion srneća divljač divlja svinja Raščlamba rezultata ratnih šteta na divljači obuhvaća umanjenje broja grla u fondovima prema sljedećim pokazateljima: - Izravne štete smanjenja broja grla u matičnim fondovima divljači - Izostanak očekivanoga prirasta divljači - Izostanak odstrjela A) Spačva sjever - Spačva North Raščlamba rezultata istraživanja za lovište Spačva sjever koja se odnosi na fondove divljači pokazuje signifikantne razlike u razdobljima prije i za vrijeme agresije. Poslijeratno razdoblje također se signifikantno razlikuje od prijeratnog. Tamo gdje se uspješno obnavlja fond divljači, nema znatnih razlika prije i nakon agresije, ali se razlikuje u odnosu na vrijeme agresije. A.l Raščlamba brojnoga stanja divljači - Analysis of game population Podaci u predočenim tablicama i grafičkim prikazima o stanju prijeratnoga fonda divljači, za vrijeme i poslije rata u lovištu Spačva sjever, ukazuju na sljedeće: Jelen obični - Red deer Već iz tablice ALI. osobito na grafikonu ALI. vidljiv je gubitak u fondu jelenske divljači, a usporedi li se 1990. godina, kao početak agresije, sa stanjem 1995. godine (kraj agresije) vidi se odnos 237 : 85 grla. Dakle, nedostaje 179 grla oba spola i dobne strukture (uz gubitak prirasta za svih 5 godina). Prema prosječnim podacima za 5 ratnih godina stvarno je izgubljeno 395 grla u matičnom fondu. Ako je 1990. bilo 39 teladi oba spola, moglo bi se pretpostaviti, uz nepromijenjen fond za vrijeme agresije, da bi ukupan prirast u tome razdoblju mogao iznositi novih 109 grla, stoje izravan |