DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 33     <-- 33 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 627-632
UDK 630* 188 (001)


NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA
OBIČNE BREZE (Betula pendula Roth) U HRVATSKOJ


NOMENCLATURAL-SYNTAXONOMIC ANALYSIS OF SILVER BIRCH
(Betula pendula Roth) FORESTS IN CROATIA


Ivo TRINAJSTIĆ*


SAŽETAK: Obična breza - Betula pendula Roth tipična je pionirska vrsta
koja u procesu progresivne sukcesije na beskarbonatnim ili deklacificiranim
karbonatnim tlima prva osvaja travnjačke površine nakon napuštanja kosidbe
i ispaše. Kao prvi stadij razvija se as. Pteridio-Betuletum, a nakon toga u
daljem procesu sukcesije dolazi do razvoja as. Populo tremulae-Betuletum.


U procesu regresivne sukcesije pod utjecajem degradacije acidofdnih kitnjakovih
i bukovih šuma, otvaranjem sklopa razvijaju se as. Betulo-Quercetum,
odnosno Betulo-Fagetum, a daljom eliminacijom kitnjaka ili bukve dolazi
do razvitkas as. Pteridio-Betuletum i Populo tremulae-Betuletum.


U radu je izvršena detaljna sintaksonomska analiza as. Pteridio-Betuletum
na temelju literaturnih i vlastitih podataka te nomenklaturn revizija i
sintaksonomka analiza florističkog sastava as. Populo tremulae-Betuletum,
u skladu s važećim nomenklaturnim pravilima.


Ključne riječi: As. Populo tremulae-Betuletum, as. Pteridio-Betuletum,
analitički prikaz florističkog sastava, vegetacija Hrvatske


UVOD - Introduction


Rod breza -Betula obuhvaća, kao što je poznato najstić i Sugar tijekom vegetacijskog kartiranja u
(usp. Melchio r 1964) kojih 40 vrsta, rasprostranjeGorskom
kotaru 1977. godine opisuju posebnu šumnih
u izvantropskom području sjeverne polutke. U eusku
zajednicu as. Pteridio-Betuletum (usp. Jovanoropskoj
flori poznate su prema Walter su (1993) 4 vić i dr. 1986, Rauš i Matić 1994). Isto tako fitoautoktone
vrste s nekoliko podvrsta, od kojih bi se cenološke podatke o šumama breze donose i R a u š i
neke mogle smatrati i samostalnim vrstama, pa bi u Vukelić (1986), ali kao "Betulo-Quercetum petreae
tom slučju u flori Europe bilo zastupljeno 9 vrsta roda illyricum Fuk. 1959", teVukelićiŠpanjol(l 990)
Betula. To su najvećim dijelom viša ili niža drveta, kao razvojni stadij as. "Fagetum croaticum boreale
vrlo rijetko maleni grmovi (npr. Betula nana, B. humi-abietetosum Horv. 1938". U vezi s imenima navedenih
lis). U hrvatskoj flori rastu od prirode B. pendula Roth sintaksona potrebno je naglasiti da je ime "Betulo-
obična breza i B. pubescens Ehrh. - braza-cretuša, te Quercetum petreae illyricum Fuk. 1959" prema vanjihov
križanac B. x blatusae Pevalek (usp. Pevalek žećim nomenklaturnim pravilima (Barkman i dr.
1924, Kajba 1994). Od navedenih taksona jedino B. 1976, 1986, Weber i dr. 2000) ilegitimno, jer atribut
pendula zauzima i u Europi i u Hrvatskoj znatno pro"
illyricum´´ nije u skladu s nomenklaturnim pravilima,
stranstvo i raste na velikim površinama, pa njene sas-a binom Betulo-Quercetum petreae prvi je u fitocenotojine
imaju i gospodarsku vrijednost. loškoj literaturi upotrijebio Tiixen još 1937. godine


(usp. Oberdorfe r 1992), pa ima prvenstvo. Isto


Fitocenološkoj pripadnosti šuma obične breze nije


tako i čitav sklop "Fagetum croaticum boreale abiete


kod nas posvećivana veća pozornost. Tako tek Tri


tosum Horv. 1938" je, također ilegitiman, pa će i taj


problem trebati riješiti u skladu sa suvremenim sintak


* Prof. dr. se. Ivo Trinajstić, Dunjevac 2, HR-10000 Zagreb,
sonomskim kodeksom. Napokon, problemom brezo-


Hrvatska (Croatia)




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 34     <-- 34 -->        PDF

I. Trinajstić: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA OBIČNE BREZE ... Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 627-632
vih sastojina na požarištima bavio se u Bosni i Hercegovini
G1 i š i ć (1950), označivši ih imenom "Populeto-
Betuletum\ ali bez prikaza njihova florističkog sastava
i pobliže sintaksonomske analize.


Budući da fitocenološko-sintaksonomska problematika
šuma obične breze u Hrvatskoj nije bila, kako
je to netom naglašeno, na odgovarajući uspješno interpretirana,
pristupili smo, dijelom na temelju vlastitih


MATERIJAL I METODE


Za sintaksonomsaku analizu šuma obične breze poslužile
su reprezentativne fitocenološke snimke koje su
objavili Rauš i Vukelić (1986: Tab. 1, snimke 1, 2,
3), te Rauš iMatić (1994: Tab. 2, snimke 4 i 5). Isto
tako objavljuju se, ovom prigodom i 3 vlastite fitocenološke
snimke, 2 iz Hrvatske i 1 iz Slovenije. Podaci
koje su objavili Vukelić i Španjol (1990) nisu
uvršteni u tablicu, iako snimke 3 i 10 odgovaraju as.
Pteridio-Betuletum, a snimke 2, 4, 6 i 9 u tablici 1 odgovaraju
as. Populo tremulae-Betuletum.


Radi uštede na prostoru i izbjegavanju ponavljanja
istih vrsta po dva puta, fitocenološke snimke obje aso-


REZULTATI
As. Pteridio-Betuletum Trinajstić et Sugar


Tijekom vegetacijskog kartiranja u pojedinim dijelovima
Gorskoga kotara posebnu su pozornost pobudile
sastojine breze - Betula pendula u sastavu kojih seje
u sloju zeljastih biljaka velikom pokrovnošću isticala
bujad -Pteridium aquilinum. Tu su grupaciju Tri najsti
ć i Suga r označili kao posebnu asocijaciju
Pteridio-Betuletum i uvrstili u "Prodromus biljnih zajednica
za vegetacijsku kartu Jugoslavije" (Jovano vić
i dr. 1986). Nažalost navedene sastojine nisu tijekom
kartiranja pobliže sintaksonomski analizirane, pa


podataka, dijelom na temelju podataka drugih autora
(Rauš iVukelić 1986,Vukelić iŠpanjol 1990,
Rau š iMati ć 1994) rješavanju navedenog problema.
Tako smo mogli ustanoviti da obična breza -Betula
pendula izgrađuje u Hrvatskoj bar dvije asocijacije
("betuletuma") i to as. Pteridio-Betuletum i Populo tremuli-
Betuletum te s kitnjakom as. Betulo-Quercetum
petreae i s bukvom as. Betulo-Fagetum.


- Material and Methods
cijacije ujedinjene su u zajedničku tablicu, čime je postignuta
bolja preglednost analitičkih podataka.


U metodološkom smislu, kod fitocenološko-sintaksonomske
analize takvih šuma kao što su brezove, s vrlo
izraženim singenetskim i sindinamskim odnosima sa
susjednim šumskim zajednicama, trebat će, tijekom daljih
istraživanja, koristiti za izradu fitocenoloških snimaka
razmjerno manje površine - npr. 100-200, najviše
400 m2. Površina snimaka od npr. 3500 ili 3600 m2 je
prevelika, iako u konkretnom slučaju (usp. Rauš i Vukeli
ć 1986: 182, Tab. 1) veličina snimke nije utjecala
na objektivnost podataka.


- Results
1986 (nom. sol.) ex Rauš et Matić 1994
M a t i ć (1994) as. Pteridio-Beuletum prikazali i pomoću
fitocenoloških snimaka. Time je navedena asocijacija
postala validno opisana, u skladu sa sva tri izdanja
sintaksonomskog kodeksa (usp. Bar km an i dr. 1976,
1986, Weber i dr. 2000).


Floristički sastav as. Pteridio-Betuletum prikazanje
na tablici 1 snimkama 1-3. Snimka 1 potječe iz Gorskoga
kotara, a snimke 2 i 3 objavili su Rauš iMatić
(1994).


Snimka 3 označena je ovom prigodom kao lecto


su ostale "samo ime" (nomen solum). Tek su Rauš i syntypus.


As. Populo tremulae-Betuletum pendulae (Glišić 1950, nom. nud.) Trinajstić, ass. nov.


Kako se na temelju pristupačne literature moglo
ustanoviti, Glišić (1950) je bio prvi koji je objavio
binom "Populeto-Betuletum", ali bez odgovarajućeg
prikaza florističkog sastava pomoću bar jedne fitocenološke
snimke ili bilo kakvog prikaza kvantitativnih
odnosa pojedinih vrsta florističkog sastava, pa je navedeni
binom ostao "nomen nudum" ("golo ime").


Floristički sastav as. Populo tremulae-Betuletum
prikazanje na tablici 1 snimkama 4-8. Snimka. Snimka


ANALIZA FLORISTIČKOG SASTAVA


Floristički sastav šuma obične breze prikazan je,
kako je to i prethodno istaknuto, na tablici 1, na temelju
8 reprezentativnih fitocenoloških snimaka. Od toga


4 potječe Planine nad Pobočjem na Gorjancima u Sloveniji,
snimke 5 i 6 potječu iz Stojdrage na Žumberačkom
gorju, snimke 7 i 8 objavili su Rauš i Vukelić
(1986: Tab. 1, snimke 2 i 3), kao "Betulo-Quercetum
petreae illyricum Fuk. 1959". Snimka 5 označena je
kao holosyntypus.


- Analysis of the floristic composition
snimke 1-3 predstavljaju as. Pteridio-Betuletum,
snimke 4-8 as. Populo tremulae-Beuletum.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 35     <-- 35 -->        PDF

I. Trinajstić: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA OBIČNE BREZE Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 627-632
Kao karakteristična vrsta as. Pteridio-Betuletum
označena je bujad - Pteridium aquilinum, koja je u florističkom
sastavu zastupljena visokim stupnjem pokrovnosti.


Kao karakteristična vrsta asocijacije Populo tremulae-
Betuletum označena je trepetljika -Populus tremula,
koja je zastupljena i u sloju drveća i grmlja i niskog
rašća.


Karakteristične vrste sveze Quercion robori-petreae,
reda Quercetalia robori-petreae i razreda Quercetea
robori-petreae razmjerno su dobro zastupljene.
Potpunom dominacijom ističu se Betula pendula i
Quercus petraea u sloju drveća, te Juniperus communis
u sloju grmlja. Sloj niskog rašća razmjerno je slabo
razvijen, posebice u sklopu as. Pteridio-Betuletum, jer


Tablica 1. Analitički, sintaksonomski prikaz šuma obične breze


Broj snimke:


Ass. Pteridio-Betuletum:


C Pteridium
aquilinum


Ass. Populo
tremulae-Betuletum:


A Populus tremula
B Populus trtemula
C Populus tremula


Quercion robori-petreae, Quercetalia robori-petr.,
Quercetea robori-petreae:


A Betula pendula
Quercus petraea


B Juniperus communis
Quercus petraea
Lembotropis nigricans
Castanea sativa


C Luzula luzuloides
Pyrola rotundifolia
Hieracium murorum
Gentiana asclepiadea
Molinia altissima
Serratula tinctoria
Luzula pilosa
Melampvrum pratense
Solidago virgaurea
Prenanthes purpurea
Agrostis tenuis


Veronica officinalis
Genista germanica


Pratilice:


A Quercus cerris


B Coiylus avellana
Carpinus betulus
Crataegus monogyna
Ruubus hirtus
Quercus cerris
Rubus idaeus


zbog dominacije bujadi tek maleni broj vrsta ima uvjete
za preživljavanje.


Pratilice su vrlo brojne. Njihov tek manji broj postiže
veći stupanj stalnosti, dok su ostale vrste zastupljene
u samo nekoliko ili samo jednoj snimci. To upućuje na
spoznaju da su sastojine breze floristički vrlo heterogene,
a elementi prirodnog, potencijalnog šumskog pokrova
ukazuju na progresivnu sukcesiju u smjeru razvoja
acidofilnih kitnjakovih, odnosno acidofilnih bukovih
šuma. Na kraju treba istaknuti da oštra floristička
granica između navedenih asocijacija brezovih
šuma ne postoji, pa se snimke 3 i 4 mogu smatrati prijelazom
između as. Pteridio-Beuletum i Populo tremulae-
Betuletum, bez obzira o kojim se područjima i floristički
analiziranim sastojinama radi.


-Betula pendi la
1 2 3* 4 5** 6 7 8


5.5 2.3 5.5
3.4
1.2 1.2
2.3 1.1 1.1 1.1
+
+ 1.2 1.1 + 1.2 +
+ 1.2 +


4.4 5.5 5.5
3.1 2.1 3.3 4.5 4.5
+ 1.1 + 1 1 + +
+ 1.2 1.2 1 2 1.2 1.2
H-+ + + +
2.3 +
+


2.3 1.3
1.2 1.2
1.2 1.3 1.2 +.2
+ + + +
+ +.2 +.2
+ 2 1 3
+ 2 + 2
+ +.2
+.2
+
+ +
+ +


3 4


+
+


1.1 + +
+.2 2.2 +.2 2.3 2.3
+ 1.2
+ + +
1.2
+ + + 1.2
+ 3.3
+ +.2
+
+ +
+ + +


629




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 36     <-- 36 -->        PDF

I. Trinajstić: N0MENKLATURN0-S1NTAKS0N0MSKA ANALIZA ŽUMA OBIČNE BREZE Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 627-632
Broj snimke:


Fraxinus ornus
Picea abies
Ilex aquifolium
Fagus sylvatica
Acer pseudoplatanus
Pinus strobus
Acer obtusatum
Rosa canina


C Fragaria vesca
Dactylis glomerata
Convallaria majalis
Carex humilis
Knautia drymeia
Chrysanthemum corymbosum
Digitalis grandiflora
Achillea distans
Potentilla erecta
Festuca altissima
Brachypodium rupestre
Poa nemoralis
Mycelis muralis
Galium sylvaticumn


Viola reichenbachiana
Sanicula europaea
Poa nemoralis
Stachys serotina
Thalictrum minus
Laser trilobum
Geranium sanguineum
Salvia glutinosa
Campanula trachelium
Senecio nemorensis


1 2 3* 4 5** 6 7
+ +
+ + +
+ + +
+ +
+ +
+ +
+ +
+
+ + + 3 +
+ + +.2
+ 3 3.3 1.3
+ 2 2.3 +.2
1 2 + +
+ +
+ +
+ +
+ + +
3 3
3.3 3.3
2 3
+ 1 1
+ 2
+
+ + 3
2 3
+ +
+ +
+ +
+ +
+
+
+


+


+
+
+


1.2
+
+
3.5


+


1.2
+
+


+
+
+


U samo po jednoj snimci zabilježene su još prastilice: A/ Fraxinus ornus, Pinus strobus (6); Salix caprea (8); B/ Ligustrum
vulgare, Rubus discolor (1); C/ Crataegus monogyna, Teucrium chamaedrys, Galium mollugo, Centaurea jacea, Euphorbia
cyparissias (1); Melica uniflora, Ajuga reptans, Carex sylvatica, Festuca heterophylla, Peucedanum oreoselinum, Carpinus
betulus, Punella vulgaris, Brachypodium sylvaticum, Cruciata glabra (2); Hypericum perforatum, Calamagrostis epigeios,
Quercus petraea, Campanula rotundifolia (3); Geranium robertianum (4); Acer pseudoplatanus, Clinopodium vulgare,
Epilobium montanum (8)


A/ Drveće (Trees), B/ Grmlje (Shrubs), C/ Nisko rašće (Herbs)


* Lectosyntypus; ** Holosyntypus
RASPARAVA - Discussion


Već je uvodno naglašeno, a to je i općenito poznato,
daje obična breza tipična pionirska vrsta. Oprašuje se
vjetrom, proizvodi veliku množinu sjemena, a samo se
sjeme, također, rasijava vjetrom. Kao pionirska vrsta
breza se prva useljava na površine bez šumskog pokrova
kao što su travnate površine - livade i pašnjaci. Redovitom
kosidbom i ispašom mlade biljke (ponik, mladice)
bivaju svake godine eliminirane iz travnjaka i
takva se površina održava u produkciji sijena ili paše
kao trajni stadij.


Uznapredovalom depopulacijom koja je uslijedila
poslije Drugoga svjetskog rata, te promjenom načina
uzgoja stoke u posljednjih 20-30 godina, koja više ne
boravi na pašnjaku, jednom izniklo sjeme breze naplodi
napuštene travnjake i na njima preživljava. Tijekom
razmjerno kratkoga razdoblja od nekih 10-20 godina
"napušteni" travnjak postaje brezova šuma. U tom procesu
sukcesija je mogla teći postupno (sukcesivno) ili
usporedno (simultato).




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 37     <-- 37 -->        PDF

I. Trinajstić: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA OBIČNE BREZE ... Šumarski list br. 11-12, CXXV11I (2004), 627-632
U postupnoj sukcesiji, kad se breza useljava u napušteni
travnjak na kojemu zbog edafskih uvjeta počinje
prevladavati bujad (Pteridium aquilinum), poznat u narodu
kao "bujadnica", razvijaju se čiste sastojine breze
koje u sintaksonomskom smislu pripadaju as. Pteridio-
Betuletum.


U usporednoj sukcesiji, kod koje obično na napuštenom
travnjaku izostaje stadij bujadi ("bujadnica")
useljavaju se zajedno breza (Betula oendula) i trepetljika
(Populus tremula), pa u fitocenološko-sintaksonomskom
smislu dolazi do razvoja mješovitih šuma trepetljike
i breze as. Populo tremulae-Beuletum. Ta se zajednica
skoro u pravilu razvija i na šumskim požarištima,
ali i na onim napuštenim pašnjačkim površinama
na kojima seje bujad palila.


Do pojave i razvoja, bilo čistih šuma breze, bilo
mješovitih šuma breze i trepetljike, dolazi i u procesu
regresivna sukcesije, kao posljedica degradacije kitnjakove
šume s brezom (as. Betulo-Quercetum) ili bukve s
brezom (Betulo-Fagetum). Isto tako u panonskom dijelu
Hrvatske, na onim gorama između Save i Drave, na
kojima se u višim položajima razvija gorski pojas mješovitih
šuma bukve i jele, njihovom degradacijom
može, također, doći do razvoja ili čistih šuma breze ili
mješovitih šuma breze i trepetljike. Takve su sastojine i
njihovi sindinamsko-sukcesivni odnosi bili svojevremeno
proučavani na Papuku (usp. Vukelić i Spanj
o 1 1990). Međutim, ovom prigodom treba istaći da
u sintaksonomskom smislu mješovite sastojine bukve i
jele, označene kao "Fagetum croaticum boreale abietetosum
Horv." treba nomenklaturno revidirati zbog
dva razloga. Prvo - sklop u kojemu su uz imena takso-


LITERATURA


Barkman,J., J. Moravec,R. Rauschert, 1976:
Code of Phytosociological Nomenclature.


Barkman, J., J. Moravcc,R. Rauschert, 1986:
Code of Phytosociological Nomenclature 2th Ed.
Vegetatio 67: 269-297.


Cerovečki , Z., 2002: Numeričko određivanje klimatskih
i edavskih čimbenika staništa u šumskim
fitocenozama Maceljskog gorja. Šum. list
126(1-2): 11-22.


Exner, A., W. Willner, (2004): New syntaxa of
shrub and pioneer forest communities in Austria.
Hacquetia 3(1): 27-47.


G1 i š i ć, M., 1950: Fitocenološki pogledi na pošumljavanje
šumskih požarišta. God. Biol. Inst. Sarajevo
3 (1-2): 115-130.


Jovanović, B., R. Lakušić, R. Rizovski, I.
Trinajstić, M. Zupančič, (eds.), 1986: Prodromus
phytocoenosum Jugoslaviae. Naučno
veće Vegetacijske karte Jugoslavije. Bribir-Ilok.


na (Fagus, Abies) upotrebljeni i geografski atributi
{"croaticum", "borerale") nije u skladu sa suvremenim
sintaksonomskim kodeksom. Drugo - binom "Fagetum
abietetosum´´ nije precizno definiran, pa ga treba
napustiti. Međutim, bukovo-jelove sastojine koje su
proučavali Vukelić iŠpanjol (1990), prema njihovu
florističkom sastavu treba priključiti asocijaciji Festuco
drymeiae-Fagetum Cimperšek 1988, non "Magic
1968", emend. Cerovečki 2002 (usp. Cerovečk i
2002) u obliku posebne subasocijacije abietetosum Trinajstić,
comnb. nov. (= "Fagetum croaticum boreale
abietetosum Horv." p.p., ex Vukelić et Spanjol 1990:
Tab. 1, snimke 10-14+17-19).


Napokon, upravo su pred kratko vrijeme Exner i
Willner (2004) potakli, također, problem pionirskih
sastojina obične breze - Betula pendula na području
Austrije te ih sintaksonomski interpretirali na nekoliko
načina.


Budući da i breza postaje u šumsko-gospodarskom
smislu sve važnija vrsta, njene uzgojne i strukturne
osobine su u posljednje vrijeme, također, (usp. Rauš i
Vukelić 1986, Rauš i Matić 1994) predmet posebnih
znanstvenih istraživanja. Zbog navedenog,
točna fitocenološko-sintaksonomska interpretacija pojedinih
oblika brezovih šuma predstavljaju teoretsku
osnovicu za istrživanja niza parametara u šumarstvu,
kao što su genetska varijabilnost, npr. pravnost debla,
način grananja i si. (Kajba 1996), morfometrijskih
značajki pojedinih vegetativnih organa (Kovačić i
Simić 2001), prirasta, dužine drvnih vlakanaca i si.
obične breze iz pojedinih šumskih zajednica.


- References
K aj b a, D., 1994: Neke karakteristike hibrida Betula x
blatusae Pevalek, corr. (= Betula pendula Roth x


B. pubescens f. Blatusae Pevalek). Simpozij Pevalek:
49-56. Koprivnica-Zagreb.
Kajba, D., 1996: Međupopulacijska i unutarpopulacijska
varijabilnost obične breze (Betula pendula
Roth) u dijelu prirodne rasprostranenosti u
Republici Hrvatskoj. Glasn. Šum. Pokuse 33:
53-108.


Kovačić, S., D. Simić, 2001: Intrapopulationar
and interpopulationar Relations of Betula pendula
Roth (Betulaceae) in Croatia, based on leaf
morphometry. Acta Bot. Cracov. 43: 87-96.


Melchior, H., 1964: A Engler´s Syllabus der Pflanzenfamilien,
12th Ed., 2. Gebriider Bortentraeger.
Berlin.


Oberdorfer ,
E., 1992: Suddeutsche Pflanzengesellschaften,
2th Ed, 4. Gustav Fischer. Stuttgart.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 38     <-- 38 -->        PDF

I. Trinajstić: NOMENK.LATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA OBIČNE BREZE ... Šumarski list br. 11-12. CXXVIII (2004). 627-632
Pevalek , I, 1924: Prilog poznavanju naših breza. đula Roth) u području panonskih šuma bukve i


Farmaceutski vjesnik 14: 662-665. jele (Fagetum croaticum boreale abietetosum
Rauš,Đ., S. Matić, 1994: Istraživanje vegetacijskih Horv.) na Papuku. Šum. list 114: 357-368.
i uzgojnih problema obične breze (Betula pen- Walters, S. M., 1992: Betula L. U T. G. Tut in and
đula Roth) na području Požege i Slatine. Glasn. V. H. Heywoo d (eds.): Flora Europaea, 2*
Šum. Pokuse 30: 337-360. Ed., 1: 68-69. Cambridge University Press.
Rauš, Đ., J. Vukelić, 1986: Vegetacijske i struktur- Weber, H. E., J. Moravec, J. P. Theurillat,


ne osobine obične breze (Betula pendula Roth) 2000: International Code of Phytosociological


na Psunju. Šum. list 110 (5-6): 177-187. Nomenclature, 3,h Ed. J. Veg. Sci. 11: 739-768.
Vukelić, J., Ž. Španjol, 1990: Fitocenološki karakter
čistih sastojina obične breze (Betula pen-


SUMMARY: The silver birch - Betula pendula Roth is a typical pioneer species
which in the progressive succession process on carbonate-free or decalcified carbonate
soils is the first to conquer grasslands after mowing and grazing have been abandoned.
As the first stage the ass. Pteridio-Betuletum is developed, and afterwards in further
succession process the development of the ass. Populo tremulae-Betuletum occurs.


During the vegetation mapping in Gorski Gotar, attention was attracted by the birch


- Betula pendula stands in the composition of which the species Pteridium aquilinum
was distinguished. This group has been designated by Tr i nafst i ć and Sugar as the
ass. Pteridio-Betuletum. During mapping, the said stands were not analyzed in detail
syntaxonomically, and therefore they remained "nomen solum". It was only by Rauš
and Matić (1994) that the ass. Pteridio-Betuletum was presented also by the releves.
Similarly Glišić (1950) was the first who published the binomial "Populeto-
Betuletum" but without an adequate presentation of its floristic composition by means
of any quantitative relations between individual species of the floristic composition, so
this binomial remained "nomen nudum ".
The floristic composition of silver birch forests is given in Table 1, on the basis of
8 representative releves. Of them, the records 1-3 represent the ass. Pteridio-Betuletum,
and the records 4-8 the ass. Populo tremulae-Betuletum.


As the characteristic species of the ass. Pteridio-Betuletum it is designated Pteridium
aquilinum, which in the floristic composition is present with a high level of covering.
As the characteristic species of the ass. Populo tremulae-Betuletum it is designated
Populus tremula, which is present in the tree and shrub layer as well as in the herb layer.


The characteristic species of the alliance Quercion robori-petreae, the order Quercetalia
robori-petreae and the class Quercetea robori-petreae are present relatively well.
Distinguished by their absolute domination are Betula pendula and Quercus petraea in
the tree layer, and Juniperus communis in the shrub layer. The herb layer is relatively
poorly developed, especially within the ass. Pteridio-Betuletum, since due to the dominance
of brake ferns just a small number of species has the conditions for survival.


The companion species are very numerous. However, only a fairly small number of
them achieve a higher level of permanency, the others being present in a few or in one
record only. This suggests the idea that the birch stands are very heterogeneous floristically,
while the elements of the natural, potentially forest cover indicate the progressive
succession toward the development of the acidophilous sessile oak forests, namely acidophilus
beech forests. It should be pointed out that a sharp floristic boundary between
the said birch forest associations does not exist, and therefore the records 3 and 4 can be
considered as a transition between the ass. Pteridio-Betuletum and Populo tremulae-
Betuletum, regardless of the areas and floristically analyzed stands involved.