DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 37 <-- 37 --> PDF |
I. Trinajstić: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA OBIČNE BREZE ... Šumarski list br. 11-12, CXXV11I (2004), 627-632 U postupnoj sukcesiji, kad se breza useljava u napušteni travnjak na kojemu zbog edafskih uvjeta počinje prevladavati bujad (Pteridium aquilinum), poznat u narodu kao "bujadnica", razvijaju se čiste sastojine breze koje u sintaksonomskom smislu pripadaju as. Pteridio- Betuletum. U usporednoj sukcesiji, kod koje obično na napuštenom travnjaku izostaje stadij bujadi ("bujadnica") useljavaju se zajedno breza (Betula oendula) i trepetljika (Populus tremula), pa u fitocenološko-sintaksonomskom smislu dolazi do razvoja mješovitih šuma trepetljike i breze as. Populo tremulae-Beuletum. Ta se zajednica skoro u pravilu razvija i na šumskim požarištima, ali i na onim napuštenim pašnjačkim površinama na kojima seje bujad palila. Do pojave i razvoja, bilo čistih šuma breze, bilo mješovitih šuma breze i trepetljike, dolazi i u procesu regresivna sukcesije, kao posljedica degradacije kitnjakove šume s brezom (as. Betulo-Quercetum) ili bukve s brezom (Betulo-Fagetum). Isto tako u panonskom dijelu Hrvatske, na onim gorama između Save i Drave, na kojima se u višim položajima razvija gorski pojas mješovitih šuma bukve i jele, njihovom degradacijom može, također, doći do razvoja ili čistih šuma breze ili mješovitih šuma breze i trepetljike. Takve su sastojine i njihovi sindinamsko-sukcesivni odnosi bili svojevremeno proučavani na Papuku (usp. Vukelić i Spanj o 1 1990). Međutim, ovom prigodom treba istaći da u sintaksonomskom smislu mješovite sastojine bukve i jele, označene kao "Fagetum croaticum boreale abietetosum Horv." treba nomenklaturno revidirati zbog dva razloga. Prvo - sklop u kojemu su uz imena takso- LITERATURA Barkman,J., J. Moravec,R. Rauschert, 1976: Code of Phytosociological Nomenclature. Barkman, J., J. Moravcc,R. Rauschert, 1986: Code of Phytosociological Nomenclature 2th Ed. Vegetatio 67: 269-297. Cerovečki , Z., 2002: Numeričko određivanje klimatskih i edavskih čimbenika staništa u šumskim fitocenozama Maceljskog gorja. Šum. list 126(1-2): 11-22. Exner, A., W. Willner, (2004): New syntaxa of shrub and pioneer forest communities in Austria. Hacquetia 3(1): 27-47. G1 i š i ć, M., 1950: Fitocenološki pogledi na pošumljavanje šumskih požarišta. God. Biol. Inst. Sarajevo 3 (1-2): 115-130. Jovanović, B., R. Lakušić, R. Rizovski, I. Trinajstić, M. Zupančič, (eds.), 1986: Prodromus phytocoenosum Jugoslaviae. Naučno veće Vegetacijske karte Jugoslavije. Bribir-Ilok. na (Fagus, Abies) upotrebljeni i geografski atributi {"croaticum", "borerale") nije u skladu sa suvremenim sintaksonomskim kodeksom. Drugo - binom "Fagetum abietetosum´´ nije precizno definiran, pa ga treba napustiti. Međutim, bukovo-jelove sastojine koje su proučavali Vukelić iŠpanjol (1990), prema njihovu florističkom sastavu treba priključiti asocijaciji Festuco drymeiae-Fagetum Cimperšek 1988, non "Magic 1968", emend. Cerovečki 2002 (usp. Cerovečk i 2002) u obliku posebne subasocijacije abietetosum Trinajstić, comnb. nov. (= "Fagetum croaticum boreale abietetosum Horv." p.p., ex Vukelić et Spanjol 1990: Tab. 1, snimke 10-14+17-19). Napokon, upravo su pred kratko vrijeme Exner i Willner (2004) potakli, također, problem pionirskih sastojina obične breze - Betula pendula na području Austrije te ih sintaksonomski interpretirali na nekoliko načina. Budući da i breza postaje u šumsko-gospodarskom smislu sve važnija vrsta, njene uzgojne i strukturne osobine su u posljednje vrijeme, također, (usp. Rauš i Vukelić 1986, Rauš i Matić 1994) predmet posebnih znanstvenih istraživanja. Zbog navedenog, točna fitocenološko-sintaksonomska interpretacija pojedinih oblika brezovih šuma predstavljaju teoretsku osnovicu za istrživanja niza parametara u šumarstvu, kao što su genetska varijabilnost, npr. pravnost debla, način grananja i si. (Kajba 1996), morfometrijskih značajki pojedinih vegetativnih organa (Kovačić i Simić 2001), prirasta, dužine drvnih vlakanaca i si. obične breze iz pojedinih šumskih zajednica. - References K aj b a, D., 1994: Neke karakteristike hibrida Betula x blatusae Pevalek, corr. (= Betula pendula Roth x B. pubescens f. Blatusae Pevalek). Simpozij Pevalek: 49-56. Koprivnica-Zagreb. Kajba, D., 1996: Međupopulacijska i unutarpopulacijska varijabilnost obične breze (Betula pendula Roth) u dijelu prirodne rasprostranenosti u Republici Hrvatskoj. Glasn. Šum. Pokuse 33: 53-108. Kovačić, S., D. Simić, 2001: Intrapopulationar and interpopulationar Relations of Betula pendula Roth (Betulaceae) in Croatia, based on leaf morphometry. Acta Bot. Cracov. 43: 87-96. Melchior, H., 1964: A Engler´s Syllabus der Pflanzenfamilien, 12th Ed., 2. Gebriider Bortentraeger. Berlin. Oberdorfer , E., 1992: Suddeutsche Pflanzengesellschaften, 2th Ed, 4. Gustav Fischer. Stuttgart. |