DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 37     <-- 37 -->        PDF

I. Trinajstić: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA OBIČNE BREZE ... Šumarski list br. 11-12, CXXV11I (2004), 627-632
U postupnoj sukcesiji, kad se breza useljava u napušteni
travnjak na kojemu zbog edafskih uvjeta počinje
prevladavati bujad (Pteridium aquilinum), poznat u narodu
kao "bujadnica", razvijaju se čiste sastojine breze
koje u sintaksonomskom smislu pripadaju as. Pteridio-
Betuletum.


U usporednoj sukcesiji, kod koje obično na napuštenom
travnjaku izostaje stadij bujadi ("bujadnica")
useljavaju se zajedno breza (Betula oendula) i trepetljika
(Populus tremula), pa u fitocenološko-sintaksonomskom
smislu dolazi do razvoja mješovitih šuma trepetljike
i breze as. Populo tremulae-Beuletum. Ta se zajednica
skoro u pravilu razvija i na šumskim požarištima,
ali i na onim napuštenim pašnjačkim površinama
na kojima seje bujad palila.


Do pojave i razvoja, bilo čistih šuma breze, bilo
mješovitih šuma breze i trepetljike, dolazi i u procesu
regresivna sukcesije, kao posljedica degradacije kitnjakove
šume s brezom (as. Betulo-Quercetum) ili bukve s
brezom (Betulo-Fagetum). Isto tako u panonskom dijelu
Hrvatske, na onim gorama između Save i Drave, na
kojima se u višim položajima razvija gorski pojas mješovitih
šuma bukve i jele, njihovom degradacijom
može, također, doći do razvoja ili čistih šuma breze ili
mješovitih šuma breze i trepetljike. Takve su sastojine i
njihovi sindinamsko-sukcesivni odnosi bili svojevremeno
proučavani na Papuku (usp. Vukelić i Spanj
o 1 1990). Međutim, ovom prigodom treba istaći da
u sintaksonomskom smislu mješovite sastojine bukve i
jele, označene kao "Fagetum croaticum boreale abietetosum
Horv." treba nomenklaturno revidirati zbog
dva razloga. Prvo - sklop u kojemu su uz imena takso-


LITERATURA


Barkman,J., J. Moravec,R. Rauschert, 1976:
Code of Phytosociological Nomenclature.


Barkman, J., J. Moravcc,R. Rauschert, 1986:
Code of Phytosociological Nomenclature 2th Ed.
Vegetatio 67: 269-297.


Cerovečki , Z., 2002: Numeričko određivanje klimatskih
i edavskih čimbenika staništa u šumskim
fitocenozama Maceljskog gorja. Šum. list
126(1-2): 11-22.


Exner, A., W. Willner, (2004): New syntaxa of
shrub and pioneer forest communities in Austria.
Hacquetia 3(1): 27-47.


G1 i š i ć, M., 1950: Fitocenološki pogledi na pošumljavanje
šumskih požarišta. God. Biol. Inst. Sarajevo
3 (1-2): 115-130.


Jovanović, B., R. Lakušić, R. Rizovski, I.
Trinajstić, M. Zupančič, (eds.), 1986: Prodromus
phytocoenosum Jugoslaviae. Naučno
veće Vegetacijske karte Jugoslavije. Bribir-Ilok.


na (Fagus, Abies) upotrebljeni i geografski atributi
{"croaticum", "borerale") nije u skladu sa suvremenim
sintaksonomskim kodeksom. Drugo - binom "Fagetum
abietetosum´´ nije precizno definiran, pa ga treba
napustiti. Međutim, bukovo-jelove sastojine koje su
proučavali Vukelić iŠpanjol (1990), prema njihovu
florističkom sastavu treba priključiti asocijaciji Festuco
drymeiae-Fagetum Cimperšek 1988, non "Magic
1968", emend. Cerovečki 2002 (usp. Cerovečk i
2002) u obliku posebne subasocijacije abietetosum Trinajstić,
comnb. nov. (= "Fagetum croaticum boreale
abietetosum Horv." p.p., ex Vukelić et Spanjol 1990:
Tab. 1, snimke 10-14+17-19).


Napokon, upravo su pred kratko vrijeme Exner i
Willner (2004) potakli, također, problem pionirskih
sastojina obične breze - Betula pendula na području
Austrije te ih sintaksonomski interpretirali na nekoliko
načina.


Budući da i breza postaje u šumsko-gospodarskom
smislu sve važnija vrsta, njene uzgojne i strukturne
osobine su u posljednje vrijeme, također, (usp. Rauš i
Vukelić 1986, Rauš i Matić 1994) predmet posebnih
znanstvenih istraživanja. Zbog navedenog,
točna fitocenološko-sintaksonomska interpretacija pojedinih
oblika brezovih šuma predstavljaju teoretsku
osnovicu za istrživanja niza parametara u šumarstvu,
kao što su genetska varijabilnost, npr. pravnost debla,
način grananja i si. (Kajba 1996), morfometrijskih
značajki pojedinih vegetativnih organa (Kovačić i
Simić 2001), prirasta, dužine drvnih vlakanaca i si.
obične breze iz pojedinih šumskih zajednica.


- References
K aj b a, D., 1994: Neke karakteristike hibrida Betula x
blatusae Pevalek, corr. (= Betula pendula Roth x


B. pubescens f. Blatusae Pevalek). Simpozij Pevalek:
49-56. Koprivnica-Zagreb.
Kajba, D., 1996: Međupopulacijska i unutarpopulacijska
varijabilnost obične breze (Betula pendula
Roth) u dijelu prirodne rasprostranenosti u
Republici Hrvatskoj. Glasn. Šum. Pokuse 33:
53-108.


Kovačić, S., D. Simić, 2001: Intrapopulationar
and interpopulationar Relations of Betula pendula
Roth (Betulaceae) in Croatia, based on leaf
morphometry. Acta Bot. Cracov. 43: 87-96.


Melchior, H., 1964: A Engler´s Syllabus der Pflanzenfamilien,
12th Ed., 2. Gebriider Bortentraeger.
Berlin.


Oberdorfer ,
E., 1992: Suddeutsche Pflanzengesellschaften,
2th Ed, 4. Gustav Fischer. Stuttgart.