DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 599-607 UDK 630* 451 + 136 (001) DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ POPULATION DINAMICS OF WOODLAND RODENTS IN CROATIA Josip MARGALETIĆ* SAŽETAK: U razdoblju od rujna 1999. do lipnja 2003. godine u kontinentalnim šumama Hrvatske praćena je brojnost sitnih glodavaca na 17 lokaliteta primjenom "Y" metode, metode minimalnoga kvadrata te metode linearnoga transekta. Ukupno je ostvareno 27 598 klopka/noći. Ulovljena je 2 151 jedinka. Na većini lokaliteta najzastupljenije vrste su bile Apodemus agrarius Pali., Clethrionomys glareolus Schr. i A. flavicollis Melch. U šumskoj zajednici Carpino betuli-Quercetum roboris typicum R., u travnju 2003. godine, metodom linearne regresije (p = 0,05) izračunata je najmanja brojnost sitnih glodavaca (N/ha = 11,63), a najveća u ožujku 2001. godine (N/ha = 82,03). Na istom lokalitetu "Y" metodom je u proljeće 2001. godine izračunata brojnost populacije sitnih glodavaca od N/ha=101,34. Utvrđeno je da na brojnost ovih sisavaca značajno utječe urod šumskoga sjemena. Metodom linearnoga transekta u šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u listopadu 2000. godine zabilježene su najveće prosječne vrijednosti ulova (44,70 %, lokalitet Velika Gorica) miševa i voluharica u klopkama transekata, a u šumama obične bukve (Fagus sylvatica L.) u ožujku 2002. godine (58,70 % klopki, lokalitet Nova Gradiška). Ključne r ij e č i: sitni glodavci, dinamika populacije, šuma UVOD - Introduction U kontinentalnim šumama Hrvatske oštećenja na kontrolu brojnosti njihovih populacija (De 1 any 1974, šumskom sjemenu i mladim biljkama najčešće uzrokuSpaić i Glavaš 1988). Kontinuiranim praćenjem ju sljedeće vrste sitnih glodavaca: prugasti poljski miš moguće je spriječiti njihovo štetno djelovanje na prirod{ Apodemus agrarius Pali.), žutogrli šumski miš (A. flani pomladak, sjeme, sadnice, te širenje pojedinih zoonovicollis Melch.), šumski miš (A. sylvaticus L.), šumska za (trihineloza, leptospiroza, krpeljni eneefalitis, lyme voluharica {Clethrionomys glareolus Schreib.), poljborelioza, heinoiagijska groznica s bubrežnim sindroska voluharica {Microtus arvalis Pali.), livadna volumom i dr.). Sirenje zoonoza ponekad se odvija izuzetno harica (M. agrestis L.), vodeni voluhar (Arvicola ter-brzo zbog povećane brojnosti glodavaca, njihove velike restris L.) i podzemni voluharić (M. subterraneus de pokretljivosti i rasprostranjenosti i činjenice da lako doSel.)( Margaletić 1998). laze u dodir s čovjekom te domaćim i divljim životinja Godine s blagim zimama, sušnim proljećem i ljetom ma (Mi las i dr. 2002). povoljne su za povećanje brojnosti ovih vrsta. Tada u U posljednjih nekoliko godina u šumarstvu Hrvatšumama mogu uzrokovati intenzivnija oštećenja na sjeske na većem broju lokaliteta zabilježena je povećana menu i mladim biljkama (Jensen 1982, Southern i brojnost ovih životinja, pa su se poduzele mjere zaštite Lowe 1982, Oksanen 1983, Alibhai i Gipps na površinama od nekoliko tisuća hektara (Margale 1985, Flowerdew 1985, King 1985). U razdoblju tić i dr. 2002). Najveći intenzitet šteta na šumskom prenamnoženja miševi mogu potpuno uništiti urod žira sjemenu i mladim biljkama zabilježen je u šumama hrasta lužnjaka, te je stoga potrebno redovito provoditi hrasta lužnjaka(Margaletić 1998). Štete su izražene u ublihu giiruliiiu lucliijitug intuiiLiitctu nu čiru lnuatu lužnjaka, kitnjaka i cera te na korijenu i donjim dijelo Doc. dr. se. Josip Margaletić, Šumarski fakultet Sveučilišta vima stabljike (Fraxinus angustifolia, Q. robur, Salix u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovstvo, p.p. 422, spp., Populus spp. i si.). 10002 Zagreb |