DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 599-607


UDK 630* 451 + 136 (001)


DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ


POPULATION DINAMICS OF WOODLAND RODENTS IN CROATIA


Josip MARGALETIĆ*


SAŽETAK: U razdoblju od rujna 1999. do lipnja 2003. godine u kontinentalnim
šumama Hrvatske praćena je brojnost sitnih glodavaca na 17 lokaliteta
primjenom "Y" metode, metode minimalnoga kvadrata te metode linearnoga
transekta. Ukupno je ostvareno 27 598 klopka/noći. Ulovljena je 2 151 jedinka.
Na većini lokaliteta najzastupljenije vrste su bile Apodemus agrarius Pali.,
Clethrionomys glareolus Schr. i A. flavicollis Melch. U šumskoj zajednici Carpino
betuli-Quercetum roboris typicum R., u travnju 2003. godine, metodom linearne
regresije (p = 0,05) izračunata je najmanja brojnost sitnih glodavaca
(N/ha = 11,63), a najveća u ožujku 2001. godine (N/ha = 82,03). Na istom lokalitetu
"Y" metodom je u proljeće 2001. godine izračunata brojnost populacije
sitnih glodavaca od N/ha=101,34. Utvrđeno je da na brojnost ovih sisavaca
značajno utječe urod šumskoga sjemena. Metodom linearnoga transekta u šumama
hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u listopadu 2000. godine zabilježene
su najveće prosječne vrijednosti ulova (44,70 %, lokalitet Velika Gorica) miševa
i voluharica u klopkama transekata, a u šumama obične bukve (Fagus sylvatica
L.) u ožujku 2002. godine (58,70 % klopki, lokalitet Nova Gradiška).


Ključne r ij e č i: sitni glodavci, dinamika populacije, šuma


UVOD - Introduction


U kontinentalnim šumama Hrvatske oštećenja na kontrolu brojnosti njihovih populacija (De 1 any 1974,
šumskom sjemenu i mladim biljkama najčešće uzrokuSpaić
i Glavaš 1988). Kontinuiranim praćenjem
ju sljedeće vrste sitnih glodavaca: prugasti poljski miš moguće je spriječiti njihovo štetno djelovanje na prirod{
Apodemus agrarius Pali.), žutogrli šumski miš (A. flani
pomladak, sjeme, sadnice, te širenje pojedinih zoonovicollis
Melch.), šumski miš (A. sylvaticus L.), šumska za (trihineloza, leptospiroza, krpeljni eneefalitis, lyme
voluharica {Clethrionomys glareolus Schreib.), poljborelioza,
heinoiagijska groznica s bubrežnim sindroska
voluharica {Microtus arvalis Pali.), livadna volumom
i dr.). Sirenje zoonoza ponekad se odvija izuzetno
harica (M. agrestis L.), vodeni voluhar (Arvicola ter-brzo zbog povećane brojnosti glodavaca, njihove velike
restris L.) i podzemni voluharić (M. subterraneus de pokretljivosti i rasprostranjenosti i činjenice da lako doSel.)(
Margaletić 1998). laze u dodir s čovjekom te domaćim i divljim životinja


Godine s blagim zimama, sušnim proljećem i ljetom ma (Mi las i dr. 2002).
povoljne su za povećanje brojnosti ovih vrsta. Tada u U posljednjih nekoliko godina u šumarstvu Hrvatšumama
mogu uzrokovati intenzivnija oštećenja na sjeske
na većem broju lokaliteta zabilježena je povećana
menu i mladim biljkama (Jensen 1982, Southern i brojnost ovih životinja, pa su se poduzele mjere zaštite
Lowe 1982, Oksanen 1983, Alibhai i Gipps na površinama od nekoliko tisuća hektara (Margale 1985,
Flowerdew 1985, King 1985). U razdoblju tić i dr. 2002). Najveći intenzitet šteta na šumskom
prenamnoženja miševi mogu potpuno uništiti urod žira sjemenu i mladim biljkama zabilježen je u šumama
hrasta lužnjaka, te je stoga potrebno redovito provoditi hrasta lužnjaka(Margaletić 1998). Štete su izražene


u ublihu giiruliiiu lucliijitug intuiiLiitctu nu čiru lnuatu


lužnjaka, kitnjaka i cera te na korijenu i donjim dijelo


Doc. dr. se. Josip Margaletić, Šumarski fakultet Sveučilišta vima stabljike (Fraxinus angustifolia, Q. robur, Salix


u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovstvo, p.p. 422,


spp., Populus spp. i si.).


10002 Zagreb




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 6     <-- 6 -->        PDF

.1. Margaletić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 599-607


PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area


U razdoblju od rujna 1999. do lipnja 2003. godine
provedena su istraživanja dinamike populacija sitnih
glodavaca na 17 lokaliteta (slika 1). Istraživanja su po
lokalitetima obavljena u sljedećim šumskim zajednicama:
Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum
remotae Ht. (Vrbanja, Otok, Cerna, Vinkovci, Gunja,
Stara Gradiška, Nova Gradiška, Nova Kapela, Popovača,
Sisak, Slavonski Brod), Genisto elatae-Quercetum
roboris caricetosum brizoides Ht. (Karlovac, Velika
Gorica), Carpino betuli-Quercetum roboris typicum R.


(Velika Gorica, Zagreb, Karlovac, Kutina, Popovača),
Carpino betuli—Quercetum roboris fagetosum R. (Velika
Gorica), Carpino betuli-Quercetum roboris quercetosum
cerris (Kutjevo), Carici pilosae-Fagetum sylvaticae
Pel. (Kutina), Epimedio-Carpinetum betuli /Ht./
Borh. (Kutina), Leucoio-Fraxinetum angustipholiae
Glav. (Nova Kapela, Popovača), Frangulo-Alnetum
glutinosae R. (Nova Kapela) i Luzulo-Fagetum sylvaticae
Maus. (Okučani, Nova Gradiška).


Slika 1. Lokaliteti istraživanja dinamike populacija sitnih glodavaca u Hrvatskoj u razdoblju od rujna
1999. do lipnja 2003. godine


Fig. 1 Research sites of small rodent population dynamics in Croatia in the period from September


1999 to June 2003


METODE ISTRAŽIVANJA


Za određivanje apsolutne brojnosti populacija sitnih
glodavaca uzorkovanje jedinki je obavljeno "Y"metodom
i metodom minimalnoga kvadrata. Ove su
metode istražene i opisane u literaturi (Pelika n 1971,
Zejda i Holišova 1971, Kovačić 1988, Kirkland
i dr. 1990, Trilar 1991, Zukal i Gaisler
1992, Kirkland i Sheppard 1994). Relativne vrijednosti
brojnosti populacija ovih sisavaca određivane
su metodom linearnoga transekta. Determinacija životinja
obavljena je po Niethamer i Krapp (1978,


Methods of the research


1982). "Y"- metoda i metoda minimalnoga kvadrata
primijenjene su na lokalitetu Velika Gorica. Uzorak
ulovljenih životinja statistički je obrađen metodom linearne
regresije. Metoda linearnoga transekta se zbog
svoje jednostavnosti te brze računske obrade podataka
često koristi u šumarskoj praksi u Hrvatskoj (Marga letić
2003). Primijenjena je na svih 17 lokaliteta. Na
svakom je lokalitetu u jednoj sezoni izlova postavljeno
nekoliko lovnih transekata (4-18).




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 7     <-- 7 -->        PDF

J. Margalelić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 599-607
REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results


"Y"-metodom praćena je brojnost populacije sitnih
glodavaca u subasocijacijama Carpino betuli-Quercetum
roboris typicum i Carpino betuli-Quercetum roboris
fagetosum (slika 2).


Studeni Ožujak
November March
2000. 2000.


D Carpino betuli - Quercetum roboris typicum
D Carpino betuli - Quercetum roboris fagetosum


Neparametarskim testom Kolmogorov-Smirnov, između
opažanih vrijednosti u sva četiri razdoblja osmatranja
utvrđeno je da ne postoji statistički značajna razlika
u brojnosti sitnih glodavaca između istraživanih
subasocijacija.


Metoda minimalnoga kvadrata primijenjena je u
šumskoj zajednici Carpino betuli-Quercetum roboris
typicum. Dinamika ulova sitnih glodavaca po vrstama i
sezonama uzorkovanja prikazana je u Tablici 1.


Slika 2. Brojnost sitnih glodavaca izračunata "Y"-metodom na lokalitetu
Velika Gorica u šumskim zajednicama Carpino
betuli-Quercetum roboris typicum (N/hal) i Carpino betuli-
Quercetum roboris fagetosum (N/ha~)


Fig. 2 The number of small rodents (N/ha) calculated by "Y"method
on the site Velika Gorica in subassociations Carpino
betuli-Quercetum roboris typicum and Carpino betuli-
Quercetum roboris fagetosum


Tablica 1. Ulov sitnih glodavaca (N) metodom minimalnoga kvadrata po vrstama i sezonama uzorkovanja na lokalitetu
Velika Gorica


Table 1 A small rodent catch (N) by a standard minimum method according to species and sampling seasons at the site


Velika Gorica


Sezona izlova


The season of the catch


Veljača February 2000
Studeni November 2000
Ožujak March 2001
Listopad October 2001
Ožujak March 2002
Studeni November 2002
Travanj April 2003
Ukupno Total (N)


Najviše jedinki ulovljeno je u ožujku 2001. godine
(N = 87). Najbrojnija vrsta tijekom istraživanja bila je


C. glareolus (45,17 % uzorka). Rezultati brojnosti populacija
glodavaca na površini od jednoga hektara
(N/ha) izračunati su metodom linearne regresije i prikazani
na slici 3.
Slika 3. Brojnost sitnih glodavaca po sezonama uzorkovanja na
pokusnoj plohi (N/p) i na površini od jednog hektara
(N/ha) izračunata metodom linearne regresije (p = 0,05)


Fig. 3 The numerousness of all the species of small rodents
according to sampling seasons on the experimental plot
(N/p) and on the area of one hectare (N/ha) calculated by
a linear regression method (p = 0.05)


Vrsta sitnih glodavaca


Clethrionomys Apodemus


glareolus (N) flavicollis (N)
4 7
25 22
43 28
16 9
9 5
12 10
8 3
117 84


Small rodent type
Apodemus
sylvaticus (N)
5
11
18
3
1
2
6


36


90
80


II 70


60
50
40
30
20
10


CD g


0


Veljača


February November March October March No vein ber A p r i I


2000. ´ 2000. 2001. 2001. 2002. 2002. 2003.


Sezona izlova -The season of the catch


Ukupno
Apodemus Micro tus Total (N)


agrarius (N) agrestis (N)
2 -18
3 1 62
5 3 87
1 1 30
1 -16
3 2 29
--17
15 7 259


Studeni Ožujak Listopad < )/ujak Studeni Travanj




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 8     <-- 8 -->        PDF

J. Margaletić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ
Metoda linearnoga transekta najčešće je primjenjivana
metoda praćenja brojnosti populacije sitnih glodavaca
u razdoblju istraživanja. U 63 izlova postavljeno je
i analizirano 470 transekata. Ukupno je primjenom spomenute
tri metode na svim lokalitetima ostvareno
27 598 klopka/noći, te je ulovljena i determinirana
2 151 jedinka sitnih glodavaca. Prikaz dominantnosti pojedinih
vrsta po broju izlova metodom linearnoga transekta
na svim lokalitetima vidljiv je na slici 4.


CP k


Vrste -
Species


Slika 4.
Dominantnost pojedinih vrsta po broju izlova na svim
lokalitetima


Fig. 4
The dominance of certain individuals per hunting
numbers of the catch on all the sites


Na slici 5. prikazane su srednje vrijednosti postotka
okupiranih klopki lovnih transekata (relativna brojnost
populacije) u sezonama izlova.


20


15


10


>


o\o o\o ©\o o\o o\o o\o o\o


^ \^ ^ ^ &

Relativna brojnost populacije


The relative population density


Slika 5. Srednje vrijednosti postotka okupiranih klopki lovnih
transekata tijekom izlova


Fig. 5 The average values of percentage of occupied traps in
hunting transect during hunting period


Šumarski list hr. 11-12. CXXVIII (2004), 599-607


Promjenjivost brojnosti populacije sitnih glodavaca
u višegodišnjem razdoblju (od rujna 1999. do ožujka
2002. godine) dokazana je na primjeru rezultata ulova
provedenog u šumama hrasta lužnjaka na lokalitetu
Velika Gorica (slika 6).


44,7 44,17


45


40


35-/


O. ~
o
5
D.-S


30 24,41


25-18,38


20-F-3
TO "r-12,77


15>
l 7,42


10
6.26
e=i 4,06
5


khJ


0-i i


Rujan Listopad Ožujak Lipanj Listopad Ožujak Listopad Ožujak


September October March June October March October March


1999. 1999. 2000. 2000. 2000. 2001. 2001. 2002.


Sezona izlova - The season of the catch


Slika 6. Relativna brojnost sitnih glodavaca na lokalitetu Velika
Gorica u razdoblju od rujna 1999. do ožujka 2002. godine
(šume hrasta lužnjaka)


Fig. 6 The relative number of small rodents at the site Velika
Gorica in the period from September 1999 to March 2002
(pedunculate oak forests)


Na slici 7. prikazane su srednje vrijednosti ulova
sitnih glodavaca po sezonama u različitim šumskim
zajednicama na području lokaliteta Nova Gradiška.


60 58.7
u &>
´3 2 50
3 -Q
40 34,96 32,!
9 *a ti 30 26,59
21,55
i o Ml
8.72
o * 10 78
6,38 4,31 5,14 tf-a


Ožujak
Listopad Travanj Listopad Ožujak Rujan


March
October April October March September


2000.
2000. 2001. 2001. 2002. 2002.


Sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)
Forestry of pedunculate oak (Q. robur L.)


Sastojine obične bukve (Fagus sylvatica L.)
Forestry of common beech (F. sylvatica L.)
Sezona izlova - The season of the catch


Slika 7. Relativna brojnost sitnih glodavaca na lokalitetu Nova
Gradiška u razdoblju od ožujka 2000. do rujna 2002.
godine (šume hrasta lužnjaka i šume obične bukve)


Fig. 7 The relative small rodent number at the site Nova
Gradiška in the period from March 2000 to September
2002 (pedunculate oak forests and common beech forests)




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 9     <-- 9 -->        PDF

J. Margaletić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 599-607
Na svim lokalitetima analiziran je ulov glodavaca jedinki po vrstama i sezonama uzorkovanja na lokaliteprema
ponuđenim mamcima, te po sezonama uzorko-tu Kutjevo.
vanja. Tako je npr. u tablici 2. prikazan broj ulovljenih


Tablica 2. Ulov sitnih glodavaca na području Šumarije "Kutjevo" (Gospodarska jedinica "Južna Krndija I /Kutjevačka/")
i u rasadniku "Hajderovac" prema dinamici uzorkovanja i vrstama


Table 2 The small rodent catch in the Management Unit "Južna Krndija I (Kutjevačka) " and the nursery
"Hajderovac " according to the sampling dynamics and species


Vrsta sitnih glodavaca


A small rodent type


A. agrarius
A. flavicollis
A. sylvaticus
C. glareolus
Ukupno Total (N)
Broj ulovljenih jedinki - Number of caught individuals (N)
Prvi izlov Drugi izlov Treći izlov Četvrti izlov Ukupno
First catch Second catch Third catch Fourth catch Total (N)
30.09.-03.10. 1999. 02.11.-05.11. 1999. 04.01.-07.01.2000. 29.02.-03.03.2000.


9 10
3 1
4 5
1 1
17 17
RASPRAVA


Miševi i voluharice imaju izrazito visok biološki
potencijal. Pojedine vrste sitnih glodavaca većinom se
razmnožavaju tijekom toplih ljetnih mjeseci, druge u
rano proljeće i jesen, a ima i onih vrsta na čiju reprodukciju
vanjska temperatura nema većeg utjecaja
(B r o n s o n 1979). Gustoća populacije pojedinih vrsta
sitnih glodavaca mijenja se tijekom jedne ili više godina
(G1 i w i c z 1980). U višegodišnjem razdoblju mogu
nastupiti povremeni kalamiteti populacija ovih sisavaca,
kada oni mogu uzrokovati štete u šumskim sastojinama,
koje tada obično poprimaju razmjere pravih katastrofa
(Gliwicz 1980, Lund 1988). U godinama
povećane brojnosti populacije sitnih glodavaca šumarska
operativa u Hrvatskoj provodi mjere zaštite radi
sprječavanja nastanka šteta na mladim biljkama i šumskom
sjemenu koje je važan dio u ishrani glodavaca
(Holišova iObrtel 1979).


Redovitim praćenjem dinamike populacija ovih
sisavaca moguće je pravovremeno pristupiti suzbijanju
povećane im brojnosti, a u cilju sprječavanja nastanka
spomenutih šteta. "Y"-metodom je utvrđeno da je na
lokalitetu Velika Gorica najmanja brojnost miševa i
voluharica bila u veljači 2000. g. (N/hal = 13,91;
N/ha2 = 16,79), dok su najveće vrijednosti na istom lokalitetu
zabilježene u ožujku 2001. g. (N/hal = 91,75;
N/ha2 = 101,34). Proljetna brojnost populacije bila je u
veljači 2000. godine (N/hal = 13,91 i N/ha2 = 16,79)
manja nego li u jesen iste godine (N/hal = 39,91 i
N/ha2 = 43,13), što odgovara dosadašnjim istraživanjima
dinamike populacija ovih sisavaca u nizinskim
šumama Hrvatske (Vrane š 1972, Kovač i ć 1988,
Glavaš i dr. 1996, Margaletić 1998). U proljeće
2001. godine u obje istraživane šumske zajednice brojnost
sitnih glodavaca je bila vrlo velika za to doba godine
(slika 2) (Jensen 1982, Clarke 1985).


7 4 30
1 0 5
1 1 11
1 1 4
10 6 50


- Discussion
Slične vrijednosti za istu sezonu izlova (proljeće
2001) dobivene su i metodom linearne regresije kojom
je na istom lokalitetu (Velika Gorica) izračunata brojnost
sitnih glodavaca u vrijednosti od N/ha = 82,08.
Najmanja brojnost utvrđena je u travnju 2003. godine
(N/ha = 11,63), a najveća u ožujku 2001. godine
(N/ha = 82,08). Male vrijednosti za brojnost populacije
izračunate su i u veljači 2000. godine (N/ha = 13,20) te
u ožujku 2002. godine (N/ha =14,01) (slika 3).


Smatra se daje u ožujku 2001. godine uzrok visokoj
brojnosti populacije sitnih glodavaca obilan urod
žira hrasta lužnjaka na istraživanom lokalitetu ujesen
2000. godine, te blaga zima 2000/01. godine. Tijekom
istraživanja "Y"-metoda pokazala je vrlo dobre rezultate
u određivanju zastupljenosti pojedinih vrsta sitnih
glodavaca. Ovom je metodom utvrđeno da se u listopadu
2001. godine broj životinja po jedinici površine
(N/ha = 33,77) smanjio 2-3 puta u odnosu na ožujak
iste godine (slika 3). Smatra se daje na smanjenje brojnosti
značajno utjecao izostanak uroda žira hrasta lužnjaka
ujesen 2001. Ukoliko se analizira zastupljenost
pojedinih vrsta među ulovljenim jedinkama u razdoblju
istraživanja, može se zaključiti da su najbrojnije
vrste bile C. glareolus i A. flavicollis (Tablica 1). Brojnost
populacija svih vrsta zajedno slijedi dinamiku populacije
dominantne vrste. Dominantnost vrste djelomično
ovisi i o tipu staništa na kojem se obavlja izlov
(Vraneš 1972). Čimbenici koji utječu na izbor staništa
pojedine vrste sitnog glodavca su količina svjetla u donjim
slojevima sastojine, razina podzemne vode te razdoblje
trajanja poplava (B uj a 1 s k a 1981). C. glareolus
najčešće obitava na rubovima sastojina i na šumskim terenima
bogatih slojem grmlja, dok A. flavicollis pretežito
nastanjuje manje vlažne terene sa slabije razvijenim
slojem grmlja i velikom količinom listinca.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 10     <-- 10 -->        PDF

J. Margaletić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ
Da brojnost populacije sitnih glodavaca značajno
ovisi o urodu šumskog sjemena potvrdili su i rezultati
istraživanja u šumama hrasta lužnjaka i obične bukve
metodom linearnog transekta. Ujesen 2000. godine u
cijelom arealu hrasta lužnjaka u Hrvatskoj urod je žira
bio obilan.


A. agrarius je bila najbrojnija vrsta u većini izlova i
to posebice u jesen 1999. te u proljeće, ljeto i jesen
2000. godine. Rezultat se može objasniti činjenicom da
su istraživane sastojine graničile s poljoprivrednim površinama.
Za ovu vrstu karakteristično je da za vrijeme
vegetacijskog razdoblja najčešće obitava na poljoprivrednim
površinama. Ujesen migrira u šumu (Flowerdew
iGardner 1978,Gliwicz 1980). Iako u
jesen 1999. godine na području istočnog dijela Hrvatske
(lokaliteti Vinkovci, Gunja, Vrbanja) nije bilo uroda
žira hrasta lužnjaka, povećana brojnost sitnih glodavaca
povezuje se s bogatim urodom žira ujesen 1998.
godine, te povoljnim klimatskim parametrima tijekom
proljeća i ljeta 1999. godine. Ujesen 1999. godine na
ova tri lokaliteta zabilježene su štete na mladim biljkama
hrasta lužnjaka (pregrizen korijen 1—4 cm ispod površine
tla). U svrhu sprječavanja šteta većega obima, u
kasnu jesen 1999. godine na ova tri lokaliteta poduzete
su mjere suzbijanja miševa i voluharica primjenom
preparata Faciron forte®, što je rezultiralo znatnim
smanjenjem populacije glodavaca.
Nakon obilnog uroda žira hrasta lužnjaka u jesen
2000. godine te blage i suhe zime 2000/01. na području
Hrvatske, brojnost sitnih glodavaca je na većini lokaliteta
u proljeće 2001. godine bila veća nego li je to uobičajeno
za to doba godine (Jensen 1982, Clarke
1985). Daje dinamika populacije miševa i voluharica u
korelaciji s produkcijom šumskog sjemena te klimatskim
prilikama, pokazuju i rezultati kontrole brojnosti
glodavaca provedenih u svibnju 2003. godine na lokalitetima
Nova Kapela, Slavonski Brod, Cerna i Otok,
kada je postotak klopki pojedinih transekata sa zabilježenim
ulovom iznosio i do 42,28 %. U šumama su dominirale
vrste A. sylvaticus iA.flavicollis, te M. arvalis
uz rub šume na nasipu uz rijeku Savu. Ovakvi rezultati
povezuju se sa srednje bogatim urodom žira hrasta lužnjaka
ujesen 2002. godine u istočnom i središnjem dijelu
njegovog areala u Hrvatskoj, te vrlo slabim urodom
u njegovom zapadnom dijelu. Proljeće 2003. godine
zabilježeno je kao vrlo toplo, osobito veljača, što
je utjecalo na intenzitet razmnožavanja ovih sisavaca.


U prilog tvrdnji da dinamika populacije sitnih glodavaca
šumskih ekosustava bitno ovisi o kvaliteti uroda
šumskoga sjemena, idu i rezultati praćenja brojnosti
na lokalitetu Nova Gradiška (slika 7), gdje se dobiveni
rezultati relativne brojnosti glodavaca značajno razlikuju
u jednoj sezoni za dva različita tipa staništa. Suprotno
slabom urodu žira hrasta lužnjaka u jesen 2001.
godine produkcija bukovog sjemena bila je iznimno


Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 599-607


bogata. Taj se urod na području Hrvatske smatra jednim
od najobilnijih uroda u višegodišnjem razdoblju.
Dok su na lokalitetu Nova Gradiška u listopadu 2001.
godine u lužnjakovim šumama srednje vrijednosti ulova
sitnih glodavaca zabilježene najviše u 5,14 % klopki
lovnih transekata, na istom lokalitetu je istovremeno,
ali u bukovoj šumi, zabilježen ulov i do 34,96 % klopki.
Zima 2001/02. bila je povoljna za razvoj populacije
glodavaca, stoje utjecalo na povećanje ulova u proljeće
2002. godine. U ožujku 2002. godine zabilježena je
u bukovim šumama najveća prisutnost miševa i voluharica
u promatranom razdoblju od rujna 1999. do lipnja
2003. godine. Tada su zabilježeni ulovi i do 72 %
klopki pojedinih transekata. Srednja vrijednost okupiranih
klopki jedinkama za tu sezonu iznosila je 58,7 %.
Iako je urod bukovoga sjemena izostao u jesen 2002.
godine, smatra se da su povoljne klimatske prilike tijekom
proljeća i ljeta 2002. godine rezultirali daje srednja
vrijednost okupiranih klopki iznosila 32,88 %.


U ljeto i jesen 2000. godine na lokalitetu Kutina
praćena je brojnost sitnih glodavaca u šumama i
zatvorenim objektima državnog lovišta "Garjevica"
(br. VII/4). Tada je zabilježena povećana brojnost vrste
Mus musculus u zatvorenim objektima (skladišta hrane,
staja za košute). Postotak klopki s ulovom iznosio
je tada i do 39,47. U transektima postavljenim u okolnim
šumskim sastojinama zabilježen je vrlo mali ulov
glodavaca s A. flavicollis kao najbrojnijom vrstom.


Na lokalitetu Kutjevo broj ulovljenih jedinki bio je
najveći ujesen 1999. godine (prvi i drugi izlov) dok se
tijekom zime 2000. godine ta vrijednost neprestano
smanjivala (treći i četvrti izlov) (Tablica 2). Rezultati
brojnosti populacija po lovnim transektima bitno su se
razlikovali tijekom jednog izlaska, što se tumači razlikom
u odabiru glodavaca prema pojedinoj vrsti mamca.
Dominantna vrsta u razdoblju izlova je bila A. agrarius
što se može objasniti činjenicom da rasadnik i sastojina
graniče s poljoprivrednim površinama. Uz A. agrarius
utvrđene su i sljedeće vrste: A. flavicollis, A. sylvaticus
i C. glareolus. Pri drugom izlovu dominantna vrsta bila
je A. sylvaticus. Ova vrsta češće obilazi neobrasle
površine od šumske vegetacije nego ostale vrste iz
istoga roda (Jiides 1979, Montgomery 1980a,b,c,
Gipps 1981).




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 11     <-- 11 -->        PDF

J. Margalelić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ
Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 599-607
ZAKLJUČCI -


Glavni zadatak šumarske struke je da štiti prirodnu
strukturu šume, te omogući prirodnu obnovu, potrajnost,
biološku raznolikost i stabilnost. Praćenje dinamike
populacija vrsta sitnih glodavaca od bitne je važnosti
za uspješno provođenje mjera i metoda suvremene
zaštite šuma. Analizom strukture populacija pojedinih
vrsta te utvrđivanjem intenziteta nastalih šteta na
sjemenu i mladim biljkama, donose se zaključci i preporučuju
mjere zaštite kako bi se umanjila njihova štetnost
u šumskim ekosustavima. Promjenljivost brojnosti
populacija sitnih glodavaca tijekom jedne godine i u
višegodišnjem razdoblju dokazana je i u ovim istraživanjima.
Na većini lokaliteta najzastupljenije su bile
sljedeće vrste: A. agrarius, A. flavicollis i C. glareolus.
Utvrđeno je da brojnost populacije sitnih glodavaca
značajno ovisi o urodu šumskog sjemena. U šumama
hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u transektima je zabilježen
ulov miševa i voluharica najviše do 54,37 %
klopki (listopad 1999. godine), a u šumama obične
bukve (Fagus sylvatica L.) i do 72,00 % klopki (ožujak
2002. godine). Redovito praćenje populacija sitnih glodavaca
na terenu rezultira pravovremenim predviđanjem
razdoblja u kojem bi moglo nastupiti prenamnoženje
(Baumler i dr. 1983).


Zbog povoljnih ekoloških čimbenika kojima su glodavci
bili izloženi u određenom razdoblju (jesen 1999.


LITERATURA
Alibhai , S.K. & J.H.W. Gipps, 1985: The population
dinamics of bank voles. Symposia of the zoological
Society of London, 55: 277-313.
Baumler, W., H. Fuhrmann,G. Lichtenwald,


R. Morigl, &A. Wagner, 1983: Erfahrungen
mit verschiedenen Kodermitteln und unterschiedlicher
Ausbringung-stechnik zur Bekampfung
forstschadlicher Wuhlmause. Anz. Schadlingskde.,
Pflan-zenschutz, Umweltschutz, 61
(3): 3-5.
Bronson , F.H., 1979: The role of priming pheromones
in mammalian reproductive strategies.
In: Ritter, F.J. (ed.), Chemical Ecology. Odour
Communication in Animals, 97-104.


Bujalska , G., 1981: Formation of seks structure in
populations of bank vole {Clethrionomys glareolus
Schreber 1780). Wiad. Ekol., 27: 37-48.


Delany, M.J., 1974: The ecology of small mammals.
Studies in biology, 51 Edward Arnold, London,
60 str.


Flowerdew, J.R. & G. Gardner,
1978: Small rodent
populations and food supply in a Derbshire
ashwood. J. Anim. Ecol., 47: 725-740.


Conclusions


i 2000., te proljeće 2001. i 2002. godine) pojavili su se
u velikom broju. Šumarska operativa poduzela je u
jesen 1999. god. na nekoliko lokaliteta mjere zaštite
(Vinkovci, Vrbanja, Gunja), stoje uzrokovalo smanjenje
populacije sitnih glodavaca. Čestim oštećivanjem
sjemena i mladih biljaka glodavci otežavaju obnovu
šuma, a samim tim i potrajnost gospodarenja. U sasto


jinama u kojima nema kvalitetne obnove i potrajnog
gospodarenja smanjuje im se vitalnost i kvaliteta, a samim
tim i općekorisne funkcije. Za održavanje prirodne
ravnoteže u šumskim ekosustavima važno je stoga
trajno pratiti dinamiku populacija sitnih glodavaca, njihovu
zaraženost mikroorganizmima i parazitima, te na
temelju dobivenih rezultata pravovremeno poduzeti
mjere zaštite u svrhu zaštite zdravlja ljudi, domaćih i
divljih životinja. Financijska sredstva koja se izdvajaju
za kemijsko suzbijanje glodavaca u šumama Hrvatske
znatna su. Redovitim praćenjem dinamike populacije
sitnih sisavaca racionaliziraju se troškovi zaštite i obnove
šuma te smanjuje negativan utjecaj kemijskih
sredstava na ostalu faunu šume. U tom smislu redovita
kontrola brojnosti populacija sitnih glodavaca može
biti prilog zaštiti i očuvanju prirodnih šumskih ekosustava,
koji su obitavališta brojnim biljnim i životinjskim
vrstama i stoga imaju važnu općekorisnu vrijednost.


- References
Flowerdew , J.R., 1985: The population dinamics of
wood mice and yellow-necked mice. Symposia
of the zoological Society of London, 55:
315-338.
Gipps , J.H.W., 1981: Behavior of bank voles, Clethrionomys
glareolus, in the field. Journal of
Mammology, 62: 382-384.
Glavaš, M., J. Margaletić,B. Hrašovec,&D.
Diminić , 1996: Mišoliki glodavci, štete i suzbijanje
u nizinskim šumama. U: Sever, S., (ur.),
Zaštita šuma i pridobivanje drva, 7-10.
Gliwicz , J., 1980: Ecological aspect of synurbanization
of the striped field mouse, Apodemus agrarius.
Wiadomosci Ekologiczne, 26: 117-124.
Holišova, V. & R. Obrtel, 1979: The food eaten
by Clethrionomys glareolus in spruce monoculture.
Folia zool., 28: 219-230.
Jensen , T.S., 1982: Seed production and out breaks
of non-cyclic rodent populations in deciduous
forests. Oecologia, 54: 184-192.
Jiides, U., 1979: Ecological studies of the wood
mouse (Apodemus sylvaticus Linne, 1758) and
the yellow-necked mouse (Apodemus flavicollis




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 12     <-- 12 -->        PDF

J. Margaletić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ
Melchior, 1834) in the region of Kiel (Schleswig-
Holstein). I. Population density, weight
changes, annual reproduction cycle, biological
population parameters. Zeitschrift fur Saugetierkunde,
44: 81-95.


King , CM., 1985: Interactions between woodland
rodents and their predators. Symp. Zool. Soc.
Lond., 55:219-247.


Kirkland, G.L., P.M. Krim, & C.A. Klinedist,
1990: Proposit standard protocol for sampling of
small mammals. Priv. Publ. Shippensburg,
72-87.


Kirkland, G.L. & PK. Sheppard, 1994: Proposed
standard protocol for sampling small mammal
communities. In: Merrit, J.F., G.L. Kirkland, &


R.K. Rose, (eds.), Advances in the biology of
shrews. Spec. Publ., 18: 277-283.
Kovačić , D., 1988: Biologija populacije malih sisavaca
u poplavnim šumama hrasta lužnjaka. Magistarski
rad, Prirodoslovno-matematički fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, 178 str.


Lund, M., 1988: Rodent problems in Europe. In: Prakash,
I. (ed.), Rodent Pest Management, CRC
Press, Inc. Boca Raton, 29-38.


Margaletić , J., 1998: Rodents and their harmful
effects on Turopoljski lug (Turopolje Grove)
and on Croatian forests. Glasnik za šumske pokuse,
35:143-189.


Margaletić, J., M. Glavaš, & W. Baumler,
2002: The development of mice and voles in an
oak forest with a surplus acorns. Anzeiger fur
Schadlingskunde / Journal of Pest Science, 75
(4): 95-98.


Margaletić, J., M. Glavaš, & K. Pavić, 2003:
Brojnost glodavaca i njihova štetnost u GJ "Južna
Krndija I (Kutjevačka)" i u rasadniku "Hajderovac".
Šumarski list, 127 (3-4): 99-107.


Milas, Z., N. Turk, V. Starešina, J. Margaletić^
. Slavica, D. Živković, &Z. Modri
ć, 2002: The role of myomorphous mammals
as reservoirs of leptospira in the pedunculate oak
forests of Croatia. Veterinarski arhiv, 72 (3):
119-129.


Montgomery , W.I., 1980a: Spatial organization in
sympatric populations of Apodemus sylvaticus
and A. flavicollis (Rodentia, Muridae). Journal
of Zoology, 192:379^101.


Montgomery , W.I., 1980b: The use of arboreal runways
by the woodland rodents, Apodemus sylvaticus
(L.), A. flavicollis (Melchior) and Clethrionomys
glareolus (Schreber). Mammal Review,
10:189-195.


Šumarski list br. 11-12, CXXV111 (2004). 599-607


Montgomery , W.I., 1980c: Population structure
and dynamics of sympatric Apodemus species
(Rodentia, Muridae). Journal of Zoology, 192:
351-377.


Niethamer, J. & F. Krapp, 1978: Handbuch der
Saugetiere Europas: Nagetiere 1/1. Akad. Verlag
Wiesbaden, 1:281-381.


Niethamer, J. & F. Krapp, 1982: Handbuch der
Saugetiere Europas: Nagetiere 2/1. Akad. Verlag
Wiesbaden, 2:51^91.


Oksanen, T, 1983: Prey cacheing in the hunting
strategy of small mustelids. Ann. Zool. Fenn.,
174:197-199.


Pelikan , J., 1971: Calculated densities of small
mammals in relation to quadrat size. Ann. Zool.
Fenn., 8: 3-6.


Southern, H.N. & V.P.W. Lowe, 1982: Predation
by tawny owls (Strix aluca) on Bank voles
(Clethrionomys glareolus) and wood mice {Apodemus
sylvaticus). J. Zool., 198: 83-102.


Spaić, I. & M. Glavaš, 1988: Uzročnici šteta na
hrastu lužnjaku u Jugoslaviji. Glas.šum.pokuse,
24:199-225.


Tr i 1 ar, T., 1991: Populacijska gostota, biomasa in reprodukcija
malih sesalcev v dinarskem bukovojelovom
gozdu na Snežniku v letih 1988 do
1990. Magistarska naloga. Univerza v Ljubljani,
Biotehniška fakulteta, Oddelek za biologio, Ljubljana,
12-16.


Vraneš , M., 1972: Frekvencija malih sisavaca na suhom
i poplavnom staništu hrastove šume kod
Petrijevaca. Magistarski rad, Zagreb, 95 str.


Zejda, J. & V Ho li sova, 1971: Quadrat size and
the prebaiting effect in trapping small mammals.
Ann. Zool. Fen., 8: 14-16.


Zukal, J. & J. Gaisler, 1992: Testing of a new
method of sampling small mammal communities.
Folia Zool., 41: 299-310.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 13     <-- 13 -->        PDF

J. Margalctić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ Šumarski list br. II- 12, CXXVIII (2004), 599-607
SUMMARY: Mouse and vole species, due to the population numewusness
and width of the ecological valence, have been an important part of any forest
ecosystem. By a continuous following of dynamics of their population it is
possible to prevent their harmful activities on natural progeny, seeds, plants
and spreading of certain zoonoses (trichinosis, leptospirosis, tick encephalitis,
Lyme disease, haemorrhagic fever with kidney syndrome, etc.)


Following the numewusness and population dynamics of small rodents on
the terrain, analysing the population structure of certain species and determining
the intensity of damages on seeds and young plants, conclusions are
brought and protection measures are recommended in order to decrease their
harmfulness in forest ecosystems. Regular following of small rodent populations
on the terrain results in the timely prediction of period in which their
excessive number can occur. Since small rodents have extremely high biological
potential, in favourable years they appear in a huge number of populations
when they do big damages. Then, a forest operative carries out protection
measures which are most frequently done by chemical agents.


In the period from September 1999 till June 2003, the number of small
rodents was followed on 17 sites in Croatia. Animals were sampled in 10 forest
communities with "Y" method, standard minimum method and the linear
transect method. 2151 individuals were caught. By all the methods there were
27 598 traps/night. At most of the sites, the following species were most present:
Clethrionomys glareolus Schr, Apodemus agrarius Pall and A. flavicollis
Melch. In a forest community Carpino betuli-Quercetum roboris typicum


R. the smallest number of small rodents was calculated by a linear regression
method (p = 0.05) in April, 2003 (N/ha = 11.63), and the greatest in March
2001 (N/ha = 82.03). On the same site, the number of the small rodent population
was calculated by "Y" method in spring 2001 of 101.34 individual/ha.
It was established that the number of small rodent population significantly
depends on the forest seed crop.
The average values of mice and voles catch were established by a method
of linear transect in pedunculate oak forests fQuercus robur L.) in 44.70 %
traps of set transects (October, 2000, site Velika Gorica) and in common
beech forests (Tagus sylvatica L.) in 58,70 % traps (March 2002, site Nova
Gradiška).


Key wo rds: small rodents, population dynamics, forest




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 14     <-- 14 -->        PDF

INSTRUMENTI IO


Visinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto)


"-%


>


^


Spiegel Relascop i Promjerke: digitalne, P. svrdla (boreri) za
Telerelascop Fob drvene i aluminijske, tvrdo ili meko drvo +
taksac, cm, mm rezervni djelovi
(boreri i igle)


0


4^´
\ 1 SOKK!/y


Km^


Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (12, III plus) Vrpce, niveliri, stanice,
geodetski pribor


dalekozori, snajperi COmMUHiCATiOHl
ormari za nacrte
stolovi sa svjetlom za čitanje karata
OMTEH


crtaći pribor
^1 TECHNOLOGUS
ploteri, fotokopirni aparati
KOMTEH-GEO


Majzekovi trokuti, razmjernici
10000 ZAGREB, Trg športova 11
planimetri, kurvimetri
tel. 01/3650-451 ; fax. 01/3091-027


trasirke, prizme, daljinomjeri, niv. letve e-mail: komteh@zg.tel.hr
http://www.recro.hr/komteh