DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 55     <-- 55 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 649-654
UDK 630* 165 (001)


VARIJABILNOST MIKROSATELITNE DNK
U POPULACIJAMA DIVLJE TREŠNJE
{Prunus avium L.) IZ SREDIŠNJE BOSNE


MICROSATELL1TE DNA VARIABILITY OF
POPULATIONS OF WILD CHERRY
(Prunus Avium L.) FROM CENTRAL BOSNIA


Dalibor BALLIAN´


SAŽETAK: U raduje istraživana mikrosatelitna DNK varijabilnost populacija
divlje trešnje (Prunus avium L.) iz središnje Bosne (Mrkoviči, Ilijaš i
Kakanj), a za kontrolu je iskorištena domaća sorta trešnje (cv. Alica). Za
ekstrakciju DNK korištena je modificirana Roger s-ova (1997) procedura
za ekstrakciju genomske DNK iz embriona. Genetička varijabilnost populacija
procijenjena je uz pomoć visoko ponavljajućih DNK molekula (simple
sequence repeats - SSR). Potvrđeni su rezultati ranijih istraživanja u kojima
je registrirana relativno mala genetička varijabilnost trešnje (Prunus avium
L.), uz korištenje određene grupe mikrosatelita.


Ključne riječi: Prunus avium L., DNK, ekstrakcija, mikrosateliti.


UVOD


U suvremenim istraživanjima polimorfizma, kod eha i Strossera (1997, 1998), Gerlacha i sur.
vrsta šumskog drveća, sve značajnije mjesto zauzima (1998). Medu tim radovima interesantan je rad koji se
analiza varijabilnosti molekule DNK. Ova suvremena bavi mogućnostima rane selekcije kultivara trešnje, od
metoda analize doprinosi novim spoznajama u sisteHormaz
a (1999). Značajni su i drugi radovi koji se
matici biljaka. Dolazi se do novih spoznaja, na temelju odnose na pitanja osnovnih fundamentalnih istraživakojih
se pretpostavlja da će stara shvaćanja o vrstama nja kod raznih vrsta drveća, a između ostalog i roda
biti revidirana i da će mnoge opisane vrste dobiti status Prunus, a odnose se djelomično na divlju i domaću
podvrsta, varijeteta ili ekotipova. trešnju (Iezzoni i sur. 1996, Levi i sur. 1993, Ma


lusa 1993, Malusa iMarchesini 1993, Malu-


Molekularne metode do sada su našle daleko veću


sa iSansavini 1993 i 1995).


primjenu u poljoprivredi nego u šumarstvu. Ipak ima
mnogo istraživanja na šumskim vrstama drveća, poseCilj
rada bio je procijeniti stupanj unutarpopulacijbice
hrastovima, jasenima, bukvi, crnom boru, itd. Na ske i međupopulacijske varijabilnosti divlje trešnje u
razini Europe pokrenut je čitav niz značajnih projekata središnjoj Bosni, te ove rezultate usporediti s rezultatiu
cilju izučavanja DNK, kartiranja gena kod ekonomma
koji su do sada publicirani. Djelomična usporedba
ski značajnih vrsta drveća. može se izvršiti s radom C i p r i a n i j a i sur. (1999).


Do sada provedena istraživanja na DNK divlje trešDobiveni
rezultati omogućili bi da se uoče razlike
nje (Prunus avium L.) objavljena su u više radova o između populacija, te da se utvrdi da li se divlja trešnja
ekstrakciji DNK (Saiki 1990, Lefort i Douglas značajno razlikuje na molekularnom razini od domaće
1999). Ostala istraživanja koja su tretirala DNK trešsorte
trešnje koja je najzatupljenija u području istražinje,
odnose se na domaće sorte trešanja značajne u vovanih
populacija. Rezultati bi nas usmjerili na pravi
ćarskoj proizvodnji, te su najznačajniji radovi Gerla -put iznalaženja optimalne metode za determinaciju


čiste divlje trešnje, te olakšalo poslove na očuvanju ge


netičke raznolikosti ove vrste.


Dr. se. Dalibor Ballian, Šumarski fakultet u Sarajevu