DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 58     <-- 58 -->        PDF

D. Ballian: VARIJABILNOST MIKROSATELITNE DNK U POPULACIJAMA DIVLJE TREŠNJE ... Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 649-654
unutarpopulacijsku heterozigotnost imala je populacija ma, što se može vidjeti iz tablice 6. Najveću heteroziKakanj
(0,50), dok najmanju pokazuje populacija Ilijaš gotnost pokazalo je stablo broj 45 i 58 iz populacija
(0,48) (Tab. 5,). Ilijaš i Kakanj (0,50). Najmanju heterozigotnost ima


stablo broj 18 iz populacije Mrkoviči.


Kao što je uočena varijabilnost između populacija,


tako je zabilježena i varijabilnost u samim populacijaTablica
5. Dobivene frekvencije alela i njihova heterozigotnost u.populacijama.


Table 5 The frequencies of the alleles and heterozygosity in the populations


Aleli sa veličinom bp
Populacija Broj stabala za analizu Allels with size bp


Population No. of trees for the analisys 1
139bp
Mrkoviči 31 0,58
Ilijaš 15 0,60
Kakanj 23 0,52


Tablica 6. Frekvencije i heterozigotnost stabala u populacijama.


Table 6 Frequencies of the alels and heterozigotry in the trees.alleles


Populacija


Population


Mrkoviči
Ilijaš
Kakanj
Domaća trešnja


Broj i šifra stabla Broj analiziranih embriona


No. trees No. of trees for the embrion


Stablo 1. (8) 8
Stablo 2. (18) 8
Stablo 3. (28) 8
Stablo 1. (38) 8
Stablo 2. (45) 8
Stablo 1. (58) 8
Stablo 2. (68) 8
Stablo 1. (70) 8


Ekološka valencija vrste nasljedna je karakteristika,
odnosno njezina je sposobnost prilagodbe određena
nasljednom osnovom ili genomom biljke.


Pomoću prikazanih genetičkih parametara, razlike
između populacija ili unutar populacija obično bivaju
vidljive i jasne, ali u ovom slučaju su male. Mogući su
uzroci tih malih različitosti, osim prirodne selekcije i
antropogena djelovanja te razvojni čimbenici ili procesi
prilagođavanja na određene ekološke uvjete.


To proizlazi iz činjenice da je područje središnjih
Dinarida vrlo specifično kada su posrijedi uvjeti okoliša,
jer na vrlo malom prostoru postoji velika varijabilnost
klimatskih, edafskih, orografskih i drugih čimbenika
koji izravno utječu na diferencijaciju različitih
ekotipova. Iako stručnjaci smatraju da vrste šumskog
drveća s područja Dinarida pokazuju veliku varijabilnost,
u usporedbi s istim vrstama sa sjevera, u slučaju
divlje trešnje nismo mogli to zaključiti.


Dobivena mala varijabilnost dobivena je samo
srednju Bosnu, dok u drugim područjima nije izvršeno
slično istraživanje.


Može se izvesti zaključak da postoje male razlike
između populacija iz različitih ekoloških niša, odnosno


2
151 bp
0,42
0,40
0,48


Aleli sa veličinom bp


Allels with size bp


1 2


Heterozigoti


Heterozygoty


0,49
0,48
0,50


Heterozigoti


Heterozygoty


139 (bp) 151(bp)
0,57 0,43 0,49
0,62 0,38 0,35
0,75 0,25 0,38
0,75 0,25 0,38
0,50 0,50 0,50
0,50 0,50 0,50
0,37 0,63 0,47
0,37 0.63 0,47


da razlike u ekologiji staništa uvjetuju genetičku diferencijaciju
među populacijama, a da se te razlike ne
mogu dobro registrirati pomoću korištenih genetičkih
markera (mikrosatelita). Za razliku od molekularnih
analiza, rezultati koje je na morfološkoj razini dobio
Ballia n (2000, 2002) pokazuju postojanje razlika
unutar i između populacija.


Pomoću postupka mikrosatelitske DNK analize
možemo vidjeti samo mali dio populacijske genetičke
informacije, a velik dio ostaje nedostupan. Ovo nas
upućuje daje potrebno usmjeriti istraživanja ka iznalaženju
novih početnica.


Ostaje ipak i problem da li jedinke divlje trešnje
stupaju u križanje s domaćom trešnjom, i na koji način,
ili je to pak ta povezanost uvjetovana njihovim ranijim
križanjima.


Broj biljaka koje predstavljaju populaciju ipak ostaje
upitan, jer se pojavljuje problem subjektivnosti pri uzimanju
uzorka, odnosno u broju biljaka koje predstavljaju
populaciju. Međutim, samo to povećanje broja
uzoraka zahtijevalo bi smanjenje broja populacija, jer se
uvijek postavljaju limitirajući čimbenici, kao stoje vrijeme
potrebno za istraživanje i laboratorijski kapacitet.