DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 6 <-- 6 --> PDF |
.1. Margaletić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 599-607 PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area U razdoblju od rujna 1999. do lipnja 2003. godine provedena su istraživanja dinamike populacija sitnih glodavaca na 17 lokaliteta (slika 1). Istraživanja su po lokalitetima obavljena u sljedećim šumskim zajednicama: Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Ht. (Vrbanja, Otok, Cerna, Vinkovci, Gunja, Stara Gradiška, Nova Gradiška, Nova Kapela, Popovača, Sisak, Slavonski Brod), Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides Ht. (Karlovac, Velika Gorica), Carpino betuli-Quercetum roboris typicum R. (Velika Gorica, Zagreb, Karlovac, Kutina, Popovača), Carpino betuli—Quercetum roboris fagetosum R. (Velika Gorica), Carpino betuli-Quercetum roboris quercetosum cerris (Kutjevo), Carici pilosae-Fagetum sylvaticae Pel. (Kutina), Epimedio-Carpinetum betuli /Ht./ Borh. (Kutina), Leucoio-Fraxinetum angustipholiae Glav. (Nova Kapela, Popovača), Frangulo-Alnetum glutinosae R. (Nova Kapela) i Luzulo-Fagetum sylvaticae Maus. (Okučani, Nova Gradiška). Slika 1. Lokaliteti istraživanja dinamike populacija sitnih glodavaca u Hrvatskoj u razdoblju od rujna 1999. do lipnja 2003. godine Fig. 1 Research sites of small rodent population dynamics in Croatia in the period from September 1999 to June 2003 METODE ISTRAŽIVANJA Za određivanje apsolutne brojnosti populacija sitnih glodavaca uzorkovanje jedinki je obavljeno "Y"metodom i metodom minimalnoga kvadrata. Ove su metode istražene i opisane u literaturi (Pelika n 1971, Zejda i Holišova 1971, Kovačić 1988, Kirkland i dr. 1990, Trilar 1991, Zukal i Gaisler 1992, Kirkland i Sheppard 1994). Relativne vrijednosti brojnosti populacija ovih sisavaca određivane su metodom linearnoga transekta. Determinacija životinja obavljena je po Niethamer i Krapp (1978, Methods of the research 1982). "Y"- metoda i metoda minimalnoga kvadrata primijenjene su na lokalitetu Velika Gorica. Uzorak ulovljenih životinja statistički je obrađen metodom linearne regresije. Metoda linearnoga transekta se zbog svoje jednostavnosti te brze računske obrade podataka često koristi u šumarskoj praksi u Hrvatskoj (Marga letić 2003). Primijenjena je na svih 17 lokaliteta. Na svakom je lokalitetu u jednoj sezoni izlova postavljeno nekoliko lovnih transekata (4-18). |