DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 62 <-- 62 --> PDF |
T. PorSinsky, A.P.B. Krpan, I. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA ... Šumarski list br. 11-12. CXXV1II (2004), 655-669 se poduzimaju u svrhu smanjenja oštećenja (Abeels 1994, Gonna 1994, Kosir 1994, VVasterlund 1994, Ward i Lyons 2001, Ward i dr. 2003). Autori koji su proučavali navedenu problematiku suglasni su da ne postoji mogućnost obavljanja šumskih radova bez oštećivanja okoliša unatoč svim mjerama zaštite (Martinić 2000). Obujam oštećenja u uskoj je vezi s radnim sredstvima (strojevi i oprema), kakvoćom organizacije rada, pogodnošću radnih metoda u konkretnim terenskim uvjetima te kakvoćom radne tehnike izvoditelja šumskih radova (S p i n e 11 i 1994). Poznato je da kod privlačenja drva obujam oštećivanja raste s porastom dimenzija i snage strojeva, stupnjem mehaniziranosti rada i duljinama privlačenih sortimenata (Martinić 1993). Manja i slabija sredstva privlačenja uzrokuju manja oštećivanja sastojine. Od svih strojeva kojima se mehaniziraju radovi u šumarstvu, vozila u stalnom dodiru s tlom uzrokuju najveća oštećenja (Wasterlund 2002, 2003). Posljedice kretanja vozila po sastojini očituju se u dva osnovna slučaja: => gaženje tla, određeno kao omjer ploštine tla po kojoj se kretalo vozilo i ukupne ploštine sastojine, => sabijanje tla, određeno kao njegova obujmena de formacija. Osim uobičajenog sabijanja tla prolaskom vozila šumskom površinom nastaju i druga djelovanja: premještanje horizonata tla, utjecaj na eroziju te oštećenje stabala i pomlatka. Na gaženje se tla, osim nekim značajkama vozila, najviše može utjecati pripremom rada i drugim organizacijskim mjerama (Krpan i dr. 1993). Abeels (1989) navodi da odlučujući utjecaj na sabijanje tla imaju značajke vozila (ukupna težina i njen raspored po mostovima, broj osovina, broj i dimenzije guma, korištenje lanaca, odnosno gusjenica, vrsta prijenosa snage, način upravljanja) i stanje tla (vrsta tla, mehanički sastav, trenutna mokrina). F r o e 1 i c h (1989) iznosi činjenicu daje o oštećivanju tla prolaskom vozila napisano mnogo radova, ali da se u manjem broju njih proučava utjecaj stupnja oštećivanja na razvoj biljaka. Isti autor smatra da su osnovna pitanja koja treba proučavati u svrhu istraživanja utjecaja vozila na tlo: => kod koje razine oštećenja dolazi do smanjenja pri rasta drveća? => koje se promjene događaju u nekome tlu određene mokrine pri prolasku određenoga vozila? => koje sve mogućnosti postoje za povećanje proizvodnosti oštećenoga tla? =» koje su značajke vozila najvažnije za oštećivanje tla, te kako treba konstruirati šumsko vozilo da bi se smanjilo to oštećenje? => postoje li, i koji su to otpori izmjenama postojećih metoda i strategije u iskorištavanju šuma u svrhu smanjivanja oštećivanja tla? => kolike su gospodarske posljedice oštećivanja? On dalje navodi da postoje pokušaji kvantificiranja graničnoga oštećivanja tla, kakav je primjerice prijedlog USDA Forest Service-a, kojim se kao granično sabijanje tla smatra smanjenje ukupnoga prostora pora za 10 %. Time se omogućuje veće sabijanje lakših vrsta tala. Na kraju Froelich u istome radu iznosi´ sljedeće zaključke: => rast sadnica razmjerno se smanjuje s povećanjem gustoće tla, => smanjenje obujamnoga prirasta (od 6 % do 15%) veće je nego visinskog kod mlađih stabala, => u proredama je smanjenje prirasta proporcinalno dubini kolotraga, ploštini gaženja i povećanju gustoće tla, => smanjenje prirasta temeljnice stabala može iznositi od 5 % do 13 % ovisno o intenzitetu sabijanja, => prirodni oporavak tla i povratak u stanje prije sabi janja traje između 20 i 50 godina. Iz navedenih se zaključaka vidi da obujamna deformacija tla, nastala povećanjem gustoće tla sabijanjem, dakle značajno utječe na rast biljaka. Postoje različiti načini mjerenja sabijenosti tla, od kojih su najčešći: promjene gustoće tla, poroznosti, kapaciteta tla za vodu i za zrak, mjerenje konusnoga indeksa, smične čvrstoće i dr. (Hildebrand 1994, Horvat 1994, Horvat 1996, Saarilahti 2002, Warkotch i dr. 1994). Većina istraživača misli da je broj mehanički oštećenih stabala dobar pokazatelj ukupnog oštećenja sastojine (Martinić 1991, Siren 2001, Tomanić i dr. 1989). Takve se štete mogu razmjerno jednostavno i točno odrediti. Isto tako su i posljedice poznatije (smanjenje prirasta, pad vrijednosti obloga drva, sušenje stabala) u odnosu na one pri oštećivanju pomlatka i tla kretanjem vozila. Pri utvrđivanju obujma oštećivanja sastojine uporabom mehanizacije, najčešće se postavljaju sljedeći ciljevi: => utvrditi ukupno oštećivanje sastojine iskazano pos totkom oštećenih stabala u odnosu na broj preosta lih stabala nakon sječe, => analizirati strukturna obilježja nastalih oštećenja, => uočiti radnje i postupke koji uzrokuju oštećivanje, => ocijeniti primjerenost radne metode i uporabljenih radnih sredstava s obzirom na veličinu i strukturu oštećivanja. Zbog porasta intresa za mehaniziranu sječu, u Hrvatskoj su tijekom 2002., provedena eksperimentalna istraživanja djelotvornosti strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača (Krpan iPorsinsky 2002B). U ovome su radu proučavane posljedice strojne sječe i izradbe drva jednozahvatnim harvesterom Timberjack 1270B, pri proredi prirodne mješovite sastojine tvrdih listača na području Uprave šuma podružnice Bjelovar. |