DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 64 <-- 64 --> PDF |
T. Poršinskv. A.P.B. Krpan, I. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA . Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 655-669 Osim navedenoga, za svako je oštećeno stablo procijenjena njegova gospodarska važnost te stupanj oštećenosti. Gospodarska važnost stabla procjenjuje vrijednost neoštećenoga stabla na kraju ophodnje, a raščlanjena je u 3 stupnja: izabrano stablo (nositelj proizvodnje, očekuju se kvalitetni tehnički sortimenti), korisno stablo (pomaže u razvoju izabranih stabala, zaštićuje tlo, iz stabla se očekuje manji udio tehničkih sortimenata), nevažno stablo (urasla stabla u jednodobnu sastojinu, podstojna stabla, u budućnosti isključiva mogućnost izradbe prostornoga drva). Stupanj oštećenosti stabla procjenjuje veličinu oštećenja pojedinog za sječu nedoznačenog stabla, a raščlanjen je u 3 razreda: vrlo teško oštećeno stablo (izvale, lomovi, stabla posječena zbog prolaza vozila), teško oštećena stabla (prelomi krošanja, oguljotine kore < 200 cm2 površine) te neznatno oštećena stabla (prijelomi grana, nagnječena kora, oguljotine kore > 200 cm2 površine. Istraživanja su provedena na način daje snimatelj pratio harvester tijekom cijelokupnog njegovog rada u sječnoj jedinici i zapisivao nastale štete prema razrađe noj metodici. Obrada je podataka provedena analizom strukturnih obilježja nastalih oštećenja, sa svrhom ispitivanja mogućnosti smanjivanja stupnja oštećenja odnosno uklanjanja uzroka oštećenja stabala pri strojnoj sječi. Istraživanje je oštećenja tla pri jednokratnom prolasku harvestera provedeno u odsjeku 20b. Istraživanje je provedeno najednom kolotragu duljine 50 m (slika 2), s ciljem utvrđivanja da li postoji razlika u nekim značajkama šumskog tla izvan traga, odnosno u tragu nakon prolaska harvestera Timberjack 1270B. Mjerenja na terenu obuhvatila su uzimanje uzoraka tla u narušenom i nenarušenom obliku (Kopeckijevi valjci) i mjerenje dviju mehaničkih značajki tla: konusnoga indeksa penetrometrom i smičnog otpora tla krilnom sondom. Mjerenja konusnog indeksa i smične čvrstoće provedena su na dubini tla od 15 cm. S iste dubine vađeni su i uzorci tla. Slika 2. Trag pri jednokratnom prolasku harvestera Slika 3. Penetrometar i krilna sonda Fig. 2 Rut formation after single harvester pass Fig. 3 Cone Penetrometer and Shear Vane Tester 658 |