DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 87 <-- 87 --> PDF |
G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA - PRAKTIČNI PRISTUP Šumarski list br. 11-12, CXXVI1I (2004), 679-688 PRIMJERI IZRAČUNA VRIJEDNOSTI ŠUMA Examples calculate values of forests 1. U elaboratu "Gospodarsko vrednovanje šuma", Zagreb 2000. god., kao jednom od polaznih strateških dokumenata izrađenom za potrebe provedbe procesa restrukturiranja J.P. "Hrvatske šume" prikazani su rezultati vrednovanja šuma u Hrvatskoj. Primijenjene su metode propisane internim aktima poduzeća (metoda troškova sastojine i metoda sadašnje sječive vrijednosti) ili državnim podzakonskim aktima (metodologija za vrednovanje općekorisnih funkcija šuma). Utvrđena sječiva vrijednost sveukupne neto drvne zalihe u Hrvatskoj, koja je na dan 31. 12. 1999. god. iznosila 251 317 854 m3, procijenjena je na 18.784,373,102 kn. Utvrđena troškovna vrijednost sastojina I. dobnog razreda na ukupnoj površini od 118 030 68 ha iznosi 8.626,363,246 kn. Ukupno procijenjena vrijednost općekorisnih vrijednosti šuma iznosi 327.578,176, 000 kn., odnosno procijenjena vrijednost općekorisnih funkcija šuma po ha iznosi 164.485 kn. Dakle, ukupna sječiva vrijednost drvne zalihe i troškovna vrijednost sastojina I. dobnog razreda iznosi 27.410,736,548 kn., što prema ukupno procijenjenoj vrijednosti općekorisnih funkcija šuma stoji u omjeru 1:12. Prosječna sječiva vrijednost drvne zalihe na panju (deduktivnim putem utvrđena vrijednost šumske takse) iznosila je u prosječno 74,74 kn/m3 ili 9.400 kn/ha. Prosječna troškovna vrijednost sastojina I. dobnog razreda iznosi 73.000 kn/ha. Rezultati izračuna upućuju na zaključak da su mlađe sastojine skuplje tj. više vrijede od starijih i da vrijednost sastojine sa starošću opada. Sastojine 1. dobnog razreda su, dakle prosječno šest puta vrjednije po ha od sastojina koje imaju sječivu drvnu masu. Da li je to ekonomski prihvatljivo? Smatramo da su uzrok tomu visoki troškovi podizanja sastojine i uz prihvaćanje stava da se vrijednošću posječene drvne mase ne mogu, u potpunosti pokriti troškovi biološke reprodukcije. Troškovi podizanja sastojine trebaju biti rezultat precizno utvrđenih normi i uspoređeni s troškovima iste vrste radova koje obavljaju privatni poduzetnici. Nerealno utvrđenim iznosima troškova podizanja sastojine narušava se osnovno načelo procjene da je vrijednost nedozrele šume na panju jednaka trošku podizanja sastojine uvećanom za postotak prirasta vrijednosti drvne mase, tako daje vrijednost sastojine u trenutku zrelosti sastojine za sječu jednaka vrijednosti njezine drvne zalihe tj. drvne mase na panju. Za izračun troškovne vrijednosti sastojina I. dobnog razreda, u navedenoj je studiji uzet zbroj troškova podizanja sastojine kao referentna vrijednost. Predlažemo objektiviziranje vrijednosti troškova podizanja sastojine i njihovo pojedinačno prolongiranje sa šumskim kamatnjakom, od trenutka nastanka do dobi konkretne mlade sastojine čija se vrijednost utvrđuje. Zbrajanjem tako kapitaliziranih troškova utvrdila bi se reprodukcijska vrijednost mlade sastojine. Šumski kamatnjak odnosi se samo na prirast vrijednosti drvne mase i redovito je niži od bankovnog. Navedena činjenica uvjetuje posebnost šumarstva prema ostalim gospodarskim djelatnostima pa i tu da je rentabilnost šumarstva niža nego u drugim gospodarskim djelatnostima. Međutim, drugi, vrjedniji proizvod šuma su opće koristi. Pitanje je od koje se dobi sastojine može računati s takvim prihodom? Za kapitaliziranje prirasta vrijednosti općekorisnih funkcija utvrđenih u dobi u kojoj ih šuma već posjeduje, do dobi konkretne sastojine, mogao bi se primijeniti bankovni (komercijalni) kamatnjak. Njegovom bi se primjenom onemogućilo obezvrjeđivanje uloženoga kapitala. Do vrijednosti općih koristi konkretne sastojine može se doći i diskontiranjem vrijednosti općekorisnih funkcija normalne sastojine koja predstavlja biološki i ekološki optimum. Načelni prijedlog dopune postojeće metodologije vrednovanja općekorisnih funkcija šuma omogućio bi i prilagodbu utvrđenih vrijednosti strukturalnim značajkama konkretne sastojine (vrsta drveća, obrast, sklop itd.). Također predlažemo da se kod izračuna sječive vrijednosti, za pojedine vrste drva čije su šumske takse negativne (crnika, medunac, alepski bor, crni bor i dr.) te vrijednosti preciznije utvrde izradom sortimentnih tablica za pojedine vrste šumskog drveća, a onda od tržišnih cijena pojedinih sortimenata odbiju, u lokalnim prilikama utvrđeni, objektivni troškovi njihova iskorišćivanja. Ekološki, zaštitni i socijalni učinci nematerijalne naravi procijenjeni su u navedenoj studiji prema ranije spomenutom višekriterijskom modelu dopunjenom i prilagođenom za naše uvjete. Tako je procijenjena ukupna vrijednost općekorisnih funkcija šuma za devet prethodno definiranih kriterija sa skalom njihove vrijednosti unutar koje je procjena izvršena. Primjena navedene metodologije otvara i pitanje definiranja teorijskog tj. optimalnog modela i strukture sastojine, koja uz gospodarski ima i maksimalni ekološki potencijal. Nema sigurnih pokazatelja o tome koliko stupanj degradacije sastojine ili njezino odstupanje od normalne umanjuje mogućnost proizvodnje općih koristi od šuma. Prihvaćajući teorijski stav da se vrijednosni prirast sastojine osim prirasta vrijednosti drva odnosi i na prirast vrijednosti ekoloških učinaka, morali bi definirati prosječne godišnje vrijednosti prirasta općih koristi po jedinici površine, obrastu, vrstama drveća, dobi i si. U ovom elaboratu to je djelomično i učinjeno, time što je procijenjena prosječna vrijednost općekorisnih funkcija šuma po ha i po ha/god. Vrijednost općekorisnih funkcija šuma u Hrvatskoj iznosi 681 |