DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 88 <-- 88 --> PDF |
G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA - PRAKTIČNI PRISTUP Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 679-688 prosječno 164.485 kn/ha, a njihova godišnja vrijednost, također po ha iznosi 3.290 kn., uz pretpostavljenu ophodnju od 50 god., što se smatra minimalnim razdobljem za obnovu općekorisnih funkcija šuma. U metodologiji za određivanje vrijednosti općekorisnih funkcija šuma nejasno je stoje uzrok nejednakoj novčanoj protuvrijednosti za jediničnu vrijednosti ocijenjenih bodova (npr. za zbroj ocjena 11 vrijednost je jediničnog pondera 5.454 boda-kuna, a za zbroj ocjena 25 jedinična vrijednost pondera iznosi 2.600 bodovakuna). Uz to, promijenjen je prvotni prijedlog iz iste metodologije, a odnosi se na to da se utvrđena sirovinska vrijednost drvne mase množi sa zbrojem ocjena ekoloških i zaštitnih funkcija. Važećim se odredbama za utvrđeni zbroj ocjena općih koristi uzima njihova bodovna tj. novčana protuvrijednost. Kao razlog promjene navedeno je to stoje sirovinska vrijednost sastojina nižih uzgojnih oblika niska, pa, sukladno tomu i njezin umnožak s utvrđenim zbrojem ocjena novčano nedovoljno iskazuje njihovo ekološko i zaštitno značenje. Međutim, sadašnjim se rješenjem, u pojedinim slučajevima narušava i dovodi u pitanje okvirni omjer vrijednosti (1:5, 1:10 i si.). Primjer za to je procijenjena prosječna vrijednost prvog dobnog razreda za panjače koja iznosi 50.053,38 kn/ha, a njihova vrijednost općih koristi je 93.500 kuna/ha, dakle, približno 1:2. Neproizvodnom i neobraslom šumskom zemljištu dodijeljena su 2 boda, prema kriteriju utjecaja šuma na zaštitu i unapređenje okoliša, i sukladno tomu pridružena novčana protuvrijednost od 17.000 kn/ha. Bodovna vrijednost za isti kriterij zbrojena je s ostalim procijenjenim vrijednostima pri vrednovanju obraslog šumskog zemljišta tj. šuma koje se na njemu nalaze, pa je na taj način obraslo šumsko zemljište, ne šuma, ostalo bez bodovne vrijednosti tj. njezine novčane protuvrijednosti. Konačno, podržavamo stav da se šumsko zemljište ne utvrđuju opće koristi, nego da se njegova vrijednost odredi prema prihodnoj vrijednosti. Načelna primjedba prema utvrđenoj ukupnoj vrijednosti općekorisnih funkcija šuma proistječe iz nemogućnosti knjigovodstvenog evidentiranja troškova potrebnih za tvorbu takvih proizvoda. Međutim, knjigovodstveno evidentiranje utvrđenih iznosa vrijednosnog prirasta općekorisnih funkcija šuma, povuklo bi za sobom pitanja o profitabilnosti i rentabilnosti proizvodnje u šumarstvu, što mu zasigurno ne bi koristilo sve dok takve proizvode od šume ne valorizira samo tržište. 2. U godišnjem izvješću o poslovanju J.P. "Hrvatske šume" za 2002. god. u poglavlju "Gospodarsko vrednovanje šuma" izvršeno je novčano vrednovanje državnih šuma. Primijenjena je ista metodologija kao u prethodno navedenoj studiji, pri čemu je utvrđena uporabna vrijednost drvne zalihe po metodi sadašnje sječive vrijednosti, uz nužne prethodno usvojene pretpostavke (sječa kompletne drvne zalihe, strukturalna podudarnost etata i zalihe i si.). Ona iznosi 2 736 268 493 € , a vrijednost sastojina I. dobnog razreda procijenjena metodom troškova je 1 143 382 452 € . Vrijednost općekorisnih funkcija šuma, procijenjena prema kombiniranoj metodi mjerenja, izrađenoj prema modelu vrednovanja šuma u Baden-Wiirtenbergu (Prpić, B. 1992) iznosi 43 570 770 663 € . Ukupna gospodarska vrijednost dobivena zbrajanjem tako izračunatih vrijednosti iznosi 47 450 421 608 € prema tečaju 7,547 kn za jedan € . Omjer ukupne vrijednosti drvne zalihe i općekorisnih funkcija iznosi 1:11. Usporedba s ulaznim podacima izračuna u studiji "Ukupno gospodarsko vrednovanje šuma" iz 2000. god. ukazuje na smanjenje neplodnih i neobraslih površina gospodarskih šuma za 11 883 ha i za 33 862 ha, bez obrazloženih razloga nastale promjene, kao i povećanje broja bodova tj. njihove novčane protuvrijednosti po ha i to za šume posebne namjene: od 35.000 kn/ha, za spomenike prirode do 200.000 kn/ha, za šume namijenjene za odmor i rekreaciju ili prosječno 91.832 kn/ha. Sukladno tome, ukupno povećanje vrijednosti općekorisnih funkcija šuma iznosi 998.550,000 kn ili 132 310 852 € . Navedena usporedba ukazuje na moguću subjektivnost i arbitrarnost primjene metodologije procjene vrijednosti općekorisnih funkcija šuma kao većega dijela ukupne gospodarske vrijednosti šuma u Hrvatskoj. Niti jedan od navedenih izračuna gospodarske vrijednosti šuma nije uključio vrijednost šumskog zemljišta koje ima vrijednost, bez obzira što su kupoprodaje šumskog zemljišta za svrhu šumskobiološke reprodukcije rijetka pojava. Stav o vrijednosti šumskog zemljišta načelno proizlazi iz prava da se snagom svojeg vlasništva nad šumskim zemljištem, kao sredstvom gospodarenja, ubire od njegova iskorišćavatelja zemljišna renta, što predstavlja temelj za utvrđivanje njegove vrijednosti. Realnost takvoga stava ne umanjuju prigovori daje zemljište nastalo prirodnim putem i daje stečeno nenovčanim načinom. Načelno bi se vrijednost šumskog zemljišta za relativna šumska tla mogla izračuna prema kapitaliziranim prihodima koje tlo "odbacuje "pod kulturom ili za djelatnost za koju će se koristiti, a ne pod šumom. Vrijednost apsolutnog šumskih zemljišta bila bi jednaka kapitaliziranim prihodima koje ono daje pod šumom. U prihode bi, uz drvnu masu za obraslo apsolutno šumsko tlo, uračunali i utvrđene vrijednosti općih koristi koje šuma pruža, uz primjenu difrenciranog kamatnjaka. Analiza rezultata izračuna vrijednosti šumskog zemljišta pokazala bi da li je prihodna vrijednost apsolutnog šumskog zemljišta utvrđena primjenom šumskog kamatnjaka veća ili manja od prihodne vrijednosti relativnog šumskog zemljišta, ako se računa s prihodima od neke druge od šumarstva profitabilnije djelatnosti (turizam), uz primjenu komercijalnog |