DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 89 <-- 89 --> PDF |
G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA - PRAKTIČNI PRISTUP kamatnjaka. Na taj bi se način vjerojatno dokinule, u stvarnosti nepostojeće terminološke odrednice o apsolutnom i relativnom šumskom zemljištu. 3. U monografiji "Obična jela u Hrvatskoj", 2001. god. u poglavlju "Ukupna vrijednost jelovih šuma u Hrvatskoj" procijenjena je njihova novčana vrijednost. Za izračun vrijednosti drvne zalihe nisu korištene metode sadašnje sječive i troškovne vrijednosti, nego je jednogodišnji bruto domaći proizvod šumarstva, po odbitku troškova, kapitaliziran kao vječna renta uz kamatnu stopu jednaku omjeru godišnjeg etata i ukupne drvne zalihe. Primijenjenim se postupkom zapravo utvrdila prihodna vrijednost šuma u našoj zemlji i iskazala kao vrijednost njihove drvne mase kao gospodarskog potencijala sposobnog da generira utrživ etat. Prosječni godišnji neto profit šumarstva u iznosu od 41,25 mil. € uz kamatnjak od 2,4 % daje iznos od 1 650 mil. € . koji je okvalificiran kao gruba procijenjena vrijednosti ukupne drvne zalihe šuma u Hrvatskoj. S obzirom da jelove jednodobne i jelovo bukove preborne šume zauzimaju oko 10 % od ukupno obrasle šumske površine, proizlazi da neto vrijednost drva jelovih šuma iznosi oko 165 mil. € ili 1.245 mil. kuna. Prema rezultatima prvog, navedenog primjera izračuna, procijenjena sječiva vrijednost drvne zalihe jednodobnih jelovih šuma iznosi 2.485 mil. kuna, što prema izračunatoj prihodnoj vrijednosti jelovih šuma stoji u omjeru prema 1:2. Uzrok nejednakih iznosa procijenjenih vrijednosti jelovih šuma je, između ostalih i metodološke naravi, što potvrđuje načelni stav da svrha procjene uvjetuje primjenu pojedine metode. Općekorisne funkcije šuma su vrednovane prema dopunjenoj Metodologiji za utvrđivanje ekoloških i socijalnih funkcija šuma (Prpić, 1992). Vrijednost općekorisnih funkcija šuma jelovih i bukovo jelovih prebornih šuma iznosi 13 758 410 250 € što prema procijenjenoj vrijednosti drvne zalihe tj. prihodnoj vrijednosti u iznosu od 165 mil. € stoji u omjeru 83:1. U navedenoj su studiji kod iskazivanja cjelokupne vrijednosti jelovih šuma, uz vrijednosti drva uključeni i prihodi od sporednih šumskih proizvoda, koji su s bankovnim kamatnjakom od 4 % na god. kapitalizirani u vječnu rentu kao i svaka od utvrđenih vrijednosti općekorisnih funkcija šuma. Na taj je način omogućeno zbrajanje i novčano iskazivanje materijalnih i nematerijalnih dobrobiti od šuma. Dakle, primijenjena tehnika vrednovanja uključuje dvije vrijednosti kamatnjaka: diskontnu stopu jednaku vrijednosti stvarnog prirasta šume, koja se ima primijeniti za utvrđivanje prihodne vrijednosti šuma, i prosječnu komercijalnu kamatnu stopu za utvrđivanje tzv. kapitalne općekorisne vrijednosti šuma. Njihov zbroj daje ukupnu vrijednost šume. Primjena različitih vrijednosti kamatnjaka do sada nije imala potrebnu teorijsku utemeljenost. Taj se stav, Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 679-688 međutim, odnosio samo na utvrđivanje kapitalne vrijednosti šuma u vrijeme kada se drvna masa priznavala kao jedini prihod od šuma. Smatramo da bi, upravo radi vjerodostojnosti izračuna, danas, kada sve više sazrijeva svijest o vrijednosti općih koristi od šuma, primjena i bankovnog kamatnjaka bila potpuno opravdana. 4. U monografiji "Obična bukva u Hrvatskoj", 2003. god. u poglavlju "Vrijednost bukovih šuma" procijenjena je uporabna vrijednost drvne zalihe primjenom metode sadašnje sječive vrijednosti, pri čemu su iskorišteni podaci iz prvog primjera izračuna tj. studije gospodarskog vrednovanja šuma, a koji se odnose na bukove šume. Rezultati vrednovanja nisu iskazani u kunama kao u navedenoj studiji nego u eurima. Upitno je zašto su prilikom izračuna uzeti "stariji ulazni podaci" iz 1999. god. i radi čega nisu vrednovanjem obuhvaćene sastojine I. dobnog razreda, prema, također u navedenoj studiji primijenjenoj, metodi izračuna njihove vrijednosti. Na taj je način izvan procjene vrijednosti "ostalo" 22 469 23 ha bukovih sjemenjača i 463 98 ha bukovih panjača ukupne troškovne vrijednosti od 275 800 000 € . Vrednovanje općekorisnih funkcija bukovih šuma obavljeno je prema odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uređivanju šuma (N.N.121/97). Ukupna je vrijednost općekorisnih funkcija bukovih šuma na površini od 510 274 ha procijenjena na 10 606 094 637 € ili prosječno 20 785 €/ha. Maksimalan broj bodova za zbroj ocjena 41, pridružen kategoriji nacionalnih parkova iznosi 580 000 bodova/ha ili kuna/ha i to jednako za uredajni razred bukovih sjemenjača i uređajni razred bukovih panjača. Da li to onda znači da stupanj degradacije sastojine ne utječe na vrijednost općih koristi koje ona pruža? U prethodno navedenim studijama omjer vrijednosti općekorisnih funkcija za sastojine sjemenjača i panjača po ha iznosio je približno 1:4. Minimalan broj bodova po ha dodijeljen je uređajnom razredu bukovih sjemenjača i bukovih panjača u kategoriji gospodarskih šuma iznosi 154 250 bodova tj. kuna. Iz rezultata izračuna nije dovoljno jasno koliki je zbroj ocjena vrednovanih kriterija rezultirao navedenom novčanom protuvrijednosti. Vrijednost cjelokupne drvne zalihe bukovih šuma procijenjena je na 650 147 514 € , što prema vrijednosti općekorisnih funkcija šuma daje omjer 1:16. Ovom, kao ni prethodnom procjenom vrijednosti šuma nije obuhvaćena vrijednost šumskog zemljišta. 5. U znanstvenom radu "Vrednovanje metoda za procjenu vrijednosti šuma" 2000. god., uz teorijsko razmatranje postojećih metoda za utvrđivanje vrijednosti šuma predstavljena je i za praksu predložena kombinirana metoda utvrđivanja ukupne gospodarske vrijednosti šuma za izabranu Gospodarsku jedinicu. Izbor metode rada rezultat je stava da važeće metode nisu dovoljno egzaktne i primjerene izračunu ukupne |